NavMenu

Cirkularna ekonomija u Srbiji - Čeka nas dug put, kompanije ne treba da se plaše promene modela poslovanja

Izvor: eKapija Sreda, 15.07.2020. 15:01
Komentari
Podeli
(Foto: Pixabay/Peter H)
Srbija ima veoma nisku stopu recikliranja otpada, svest o zaštiti životne sredine nije naročito razvijena, ne postoji sistemski pristup, već pojedinačni dobri primeri, ali situacija je ipak bolja nego pre nekoliko godina kada pojmovi cirkularna ekonomija i Srbija nisu mogli da se nađu u istoj rečenici.

Ubrzano se radi na stvaranju neophodnog okvira za tranziciju sa linearnog na kružni sistem. Privredna komora Srbije ima Centar za cirkularnu ekonomiju čiji je cilj da pripremi privrednike za transformaciju. U okviru Ministarstva zaštite životne sredine formirana je Grupa za kružnu i zelenu ekonomiju. Ministarstvo je pre nepuna dva meseca objavilo važan dokument Mapa puta za cirkularnu ekonomiju, a u proteklom periodu pripremljeno je više brošura pod pokroviteljstvom međunarodnih organizacija kao što su UNDP, OEBS, GIZ.


Primeri dobre prakse

Pomaka ima i među privrednicima. Kompanija Strauss Adriatic uvela je grejanje na briket kafene plevice, fabrika Feplo iz Čačka osmislila je način da reciklažom tetrapaka napravi vodootporne eko ploče, a preduzeće Brzan plast iz Brzana pravi građevinsku foliju od reciklirane plastike.

Nectar grupa najavila je uvođenje nove ambalaže biljnog porekla, kao i ulaganje od sedam miliona evra u proizvodnju "zelene" energije. Apatinska pivara deo je Molson Coors grupe koja globalno ima 12 pivara koje u potpunosti recikliraju otpad, a to je sistem kojem teže i na tržištu Srbije. Banca Intesa deo je grupacije Intesa Sanpaolo koja je objavila odluku da postane prva finansijska institucija koja će aktivno podržati razvoj cirkularne ekonomije širom sveta.

Uprkos dobrim primerima, dešava se da privrednici teško uviđaju svoj interes, pa je neophodna edukacija i privrede i potrošača.

Aleksandra Vučinić, koja rukovodi Grupom za kružnu i zelenu ekonomiju u Ministarstvu zaštite životne sredine, kaže za eKapiju da kompanije ne treba da se plaše prelaska sa linearne na cirkularnu ekonomiju, jer je to ekonomski model za jačanje konkuretnosti, kako u domaćem, tako i u međunarodnom kontekstu.

- Resursi su ograničeni, troškovi za materijale i energiju rastu, postoji zavisnost Srbije od trećih zemalja kada su u pitanju određene sirovine, a primenom cirkularne ekonomije mogu se svi troškovi smanjiti, čime kompanije na duži period mogu osigurati stabilniju proizvodnju i poziciju, a samim tim i siguran profit. Ukratko, cirkularna ekonomija je isplativa i donosi nove poslovne modele kao što su ekonomija deljenja i pružanja usluga, umesto kupovine samih proizvoda. Svi ovi modeli su već prepoznati u svetu i primenjuju se u industriji automobila, turizmu, iznajmljivanju teške mehanizacije u građevinarstvu – kaže Vučinić.


Ključni problemi


Kao ključni problem u Srbiji, poznavaoci prilika vide nisku stopu recikliranja otpada (samo 5%), nepostojanje centara za tretiranje opasnog otpada, a ni tekstil, kao jedan od najvećih potrošača resursa, se ne reciklira.

Problemi su i neefikasno trošenje energije, niska svest i destimulativan ambijent za investicije u životnoj sredini, jer nema razloga da neko uloži u postrojenje za otpad, kad može jednostavno da ga baci na deponiju. Zato je važna uloga građana kao korektivnog faktora koji privredu može da natera da krene u proces tranzicije. A koristi koje građani imaju su višestruke, kaže naša sagovornica. - Primena principa cirkularne ekonomije donosi: čistiji vazduh kroz primenu mera za smanjenje zagađenja vazduha, podsticanje korišćenja obnovljivih izvora energije i energetsku efikasnost; čistije vode kroz primenu mera za sprečavanje zagađenja voda; uređen sistem upravljanja otpadom; rešavanje klimatskih promena i niz drugih mera koje u krajnjem ishodu donose pozitivan uticaj na zdravlje ljudi i očuvanje resursa za naredne generacije. Ne treba zaboraviti ni mogućnost otvaranja novih radnih mesta, pre svega za mlade, jer je cirkularna ekonomija zasnovana na kreativnosti i inovacijama, a mladi su odlični akteri promena - napominje Vučinić.


Sve to imali su u vidu autori Mapa pute za cirkularnu ekonomiju usvojene krajem maja sa ciljem da pokrene dijalog između donosioca odluka, predstavnika industrije, akademskog sektora i civilnog društva.

- Mapa je putokaz ka tranziciji na model cirkularne ekonomije, koji pored profita u fokus stavlja i zaštitu životne sredine kroz očuvanje sirovinskih i energetskih resursa naše zemlje. Važno je naglasiti da je Mapa puta urađena po uzoru na ovakva dokumenta koje imaju razvijene zemlje Evropske unije (Finska, Slovenija, Holandija) i da je Republika Srbija prva zemlja u regionu Zapadnog Balkana koja je izradila ovakav dokument – naglašava Vučinić.


Izbacivanje plastike za jednokratnu upotrebu

Važni koraci očekuju nas do kraja godine. U pripremi je depozitni sistem kad je u pitanju plastika po kojem će potrošači plaćati kauciju za plastična pakovanja kao što to sada rade za staklenu ambalažu, a najavljeno je i izbacivanje plastike za jednokratnu upotrebu. Neke kompanije koje posluju u Srbiji, poput Ikee, već su eliminisale plastiku za jednokratnu upotrebu.

Pravni okvir takođe nastavlja da se upotpunjuje. Naša sagovornica podseća da je EU donela niz važnih dokumenata u decembru 2019. i u martu 2020. godine. Reč je o Zelenom dogovoru, Strategiji industrijskih politika i Akcionom planu za cirkularnu ekonomiju, a u pripremi je Zelena agenda za zapadni Balkan, pa je plan Ministarstva da se u narednom periodu uskladi sa preporukama iz ovih dokumenata.

- Mapa puta je proces i u skladu sa tim, predviđeno je da se u narednom periodu izradi Mapa puta 2.0, koja će uvrstiti sve informacije sakupljene nakon izrade početnog dokumenta. Do kraja godine bi trebalo da se izradi Program za cirkularnu ekonomiju sa akcionim planom za tri godine. Mera Uvođenje cirkularne ekonomije kroz definisanje strateškog okvira za cirkularnu ekonomiju je uvrštena kao jedna od mera u oblasti zaštite životne sredine u Programu ekonomskih reformi (ERP), koji predstavlja važan dokument u ekonomskom dijalogu Srbije i EU – napominje Aleksandra Vučinić.

M. Dedić

Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDE

Pratite na našem portalu vesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.