Ra­spo­dje­la di­plo­mat­ske imovine biv­še SFRJ odlaže istinu o milionima dolara

Dogovori oko sprovedbe Sporazumao sukcesiji bivše SFRJ su u dužem zastoju i sudeći po izjavama onih koji su u toj priči, nema ni naznake kada bi mogli biti nastavljeni. I ono što je proljetos izgledalo kao da se konačno počelo rješavati, pitanje raspodjele diplomatsko-konzularnih predstavništava bivše SFRJ, nešto je što se više ne spominje.

Nema pomaka

Po podacima koje je "San" dobio iz Ministarstva vanjskih poslova BiH, na sastanku Zajedničkog komiteta za raspodjelu diplomatske imovine bivše SFRJ u Zagrebu krajem 2006. godine BiH je usmenom raspodjelom dobila osam nekretnina koje ukupno vrijede 12,1 milion dolara. To je rezidencija u Austriji u vrijedna 1,8 miliona dolara, stan u Italiji vrijedan 200.000 dolara, ambasadu u Kanadi vrijedna 2,5 miliona dolara, rezidencija u Mađarskoj vrijedna 600.000 dolara, ambasada u Norveškoj vrijedna 1,7 miliona dolara, kuća u SAD vrijedna 1,2 miliona dolara, ambasadu u Španiji vrijednu 3,2 miliona dolara, te ambasadu u Turskoj vrijednu 900.000 dolara.

Nakon skoro četiri godine zatišja, u maju ove godine aktivnosti oko raspodjele diplomatske imovine oživljavaju i održava se prvi dio sastanka u Beogradu uz dogovor da će se rezolucija s pojedinostima ulaska u posjed imovine pripale BiH, potpisati u nastavku sastanka predviđenom za 17. juni ove godine. No, uoči samog održavanja tog drugog dijela sastanka u Beogradu predstavnici Zajedničkog komiteta su kratko obaviješteni da se sve odlaže bez najave novog termina.

"Mi smo nakon tog otkazivanja reagovali zajedničkim pismom svih ostalih predstavnika u Zajedničkom komitetu Mirjani Živković, generalnom sekretaru srbijaskog Ministarstva spoljnih poslova, ali nema nikakvog pomaka niti bilo kakvih naznaka o novom terminu sastanka. Nemoćni smo, ne možemo natjerati Srbiju da organizuje sastanak i mislim da bi ovo pitanje Dragan Vrankić, ministar finansija i trezora BiH, trebao delegirati i insistirati na rješavanju pred Stalnom komisijom za sukcesiju. Uvijek se išlo sa pomirljivom varijanstom sa Srbijom, ali ne može se ništa uraditi kad druga strana koči proces", kaže za "San" Adnan Hadžikapetanović, sekretar Ministarstva vanjskih poslova BiH i ovlašteni predstavnik BiH za provedbu Aneksa B sporazuma o pitanjima sukcesije bivše SFRJ.

Zamjenik državnog ministra finansija i trezora Fuad Kasumović za "San" kaže da BiH godišnje za najam nekretnina i u zemlji i u inostranstvu plaća 30 miliona KM. Iako iz Ministarstva spoljnih poslova Srbije na pitanje zašto je iznenada zaustaljen proces podjele diplomatske imovine ili šute ili daju sterilan odgovor da je u pitanju tehnički razlog i da će svi biti informisani o novom terminu, srbijanski mediji su svojedobno pisali da bi predaja određenih diplomatsko-konzularnih predstavništava njihov budžet mnogo koštala i da je to razlog iznenadnih prekida aktivnosti.

"Oni neke objekte čak i izdaju i tako zarađuju od njih. Radi se o velikim i atraktivnim lokacijama i normalno da oni na sve načine gledaju kako produžiti sadašnje stanje i nikada ne vratiti te nekretnine. No, žalosno je da su naši državni i entitetski lideri godinama veoma često u Beogradu i da se susreću sa njihovim liderima, a da vraćanje diplomatske imovine nije nikad bila tema njihovih razgovora.Hrvatska i Slovoenija su uglavnom završile te priče, ali njihovi premijeri su stalno insitirali sa srbijanskim delegacijama na tome. BiH ima problem iznutra, naši ljudi na vodećim pozicijama blokiraju te procese, ljudi koji rade za BiH štite interese Srbije, za to se niko ne poziva na odgovornost", ocjenjuje Kasumović.

Pomoćnik državnog ministra finansija i trezora Zenit Kelić, u čijoj nadležnosti su pitanja sukcesije, pojašnjava da sve dok se pitanje odlaganja sastanka oko preuzimanja imovine diplomatsko-konzularnih predstavništava bivše SFRJ ne delegira na Stalnu zajedničku komisiju viših predstavnika nasljednica, njegovo rješavanje je domenu Zajedničkog komiteta. Ipak je optuimističan i nada se da će odloženi sastanak biti zakazan uskoro.

Rješavanje pitanja preuzimanja već podijeljene diplomatske imovine napravilo bi, smatra Kelić, pozitivnu klimu za otvaranje pitanja podjele para mješovitih banaka u Stalnoj zajedničkoj komisiji.

"Bilo bi to centralno pitanje za sarajevski sastanak Stalne zajedničke komisije viših predstavnika nasljednica SFRJ", kaže Kelić.

Prema ranijim podacima, o čemu je "San" već pisao, na računima mješovitih banaka u inostranstvu SFRJ je imala 645 miliona dolara, od kojih nedostaje čak 589 miliona. Do sada nije otkriveno ko je, po čijem nalogu i na koji način vršio isplatu tog novca. Novac je iz banaka nesao u periodu dok je SR Jugoslavija bila pod sankcijama UN. Fuad Kasumović kaže da je na isti način nestajala i stara devizna štednja.

Prioriteti BiH

Prema podacima Ministarstva vanjskih poslova, objekti bivše diplomatije bivše SFRJ u zemljama OECD-a vrijede 201 miliona dolara, od kojih je za prodaju predviđeno njih u vrijednosti od 43,5 miliona dolara. Vlasti BiH među prioritetima za koje bi se u sukcesiji trebale boriti imaju ambasade u Bugarskoj i Rumuniji, ambasadu u Indoneziji, Egiptu i Keniji.

Preskupi najmovi

Adnan Hadžikapetanović nije promijenio svoj stav iz juna da je otkazivanje sastanka blokiralo cjelokupni proces provedbe Aneksa B Sporazuma o pitanjima sukcesije bivše SFRJ i pokazao nespremnost Srbije da sprovodi zajednički potpisan i ratificiran Sporazum o sukcesiji, te Aneks B o pitanjima raspodjele diplomatsko-konzularne imovine bivše SFRJ.

"Iako još nema zvaničnih naznaka za održavanje otkazanog sastanka, mislim da ne bi trebalo biti nekih poteškoća oko toga. Nakon tog sastanka bi trebao da se održi i sastanak Stalne zajedničke komisije viših predstavnika. Srbija je npravila platformu dinamike ulaska sukcesora u diplomatsku imovinu, ali ona nije bila prihvatljiva svima. U svakom slučaju, mislim da je neprimjerno to odlagati za iduću godinu", kaže Zenit Kelić.