Izvor: faktor.ba | Srijeda, 16.09.2020.| 09:40
Izdvojite članak Odštampajte vijest

Za koliko je stanovnika Sarajevo - Kako bi grad mogao urbanistički da se širi i bude po mjeri čovjeka

Pogled sa Trebevića (Foto: Ajan Alen/shutterstock.com)
Za svaki grad jedan od najbitnijih segmenata je da postoji dugoročni plan razvoja i građenja. Naime, način upotrebe zajedničkog gradskog prostora je jako važan za funkcionisanje grada jer prostor kao resurs je potrošiv i nezamjenjiv.

Svjedoci smo, piše portal Faktor, da struka godinama upozorava na neplansku gradnju u glavnom gradu BiH koji se nalazi u kotlini, a kao posljedica nastaje nemogućnost strujanja zraka i stanovnici se decenijama guše u smogu. Prateći problem je i zaštita voda. Sve to utječe na izgled grada, ali prvenstveno na kvalitet života u njemu.

Sa Farukom Kapidžićem, ministrom prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo, portal Faktor je razgovarao o izgledu Sarajeva u budućnosti, te aktuelnim problemima sa kojima se grad suočava na polju razvoja i građenja.

- Krovni urbanistički plan grada, odnosno šest općina, pravi se na 20 godina. Taj plan je bio donesen i napravljen do 2015. godine i pokrenuto je da se radi plan za narednih 20 godina. Međutim, to je tri-četiri godine stajalo. Nadam se i vjerujem da će biti usvojen do kraja godine. To su planovi koji trasiraju put Kantona Sarajevo u smislu razvoja, ekonomije, vodozaštite, aerozagađenja i svega ostalog. Što se tiče uopćeno, mi smo svoj razvoj do Ilidže završili. Tako je moje viđenje, ali i struke. Ovo je kotlina koja ne može više da primi nijednog stanovnika, a ne da se nešto širi u tom dijelu. Zbog toga je ovaj čitav proces, gdje je fokus da se zaustavi taj vid trpanja ljudi u sami centar grada. To samo zaustavljanje neće zaustaviti ekonomiju grada, razvoj i ostalo. Pare uvijek nađu svoj put. Onda ćemo sa tim zaustavljanjem otvoriti proces koji je trebao biti zaustavljen prije 15-20 godina. To je da se grad širi i oko Žuči i da se poveže Vogošća i Ilidža i da se zatvori krug, od Azića pa sve nizvodno taj dio Sarajevskog polja. U suštini, nekada davno su pravljeni planovi da bi se tamo trebao širiti grad. U kojoj mjeri i kojoj veličini, to ćemo vidjeti – kaže Kapidžić.

Ministar prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša ističe da je Sarajevo grad za pola miliona stanovnika, a ta kvota je popunjena intenzivnim građenjem u centru grada.

- Ako se grad bude širio, to je onda na 600.000-700.000 stanovnika. Da bi se širio u tom pravcu, moramo ovdje zaustaviti jer mi bukvalno proteklih 10 godina smo trpali i betonirali sve što smo stigli. Što se moglo dohvatiti pravno i imovinski, mi smo poklopili. Moj rad u ministarstvu je fokusiran na to da se proba spasiti ono što je ostalo. To je težak i bolan proces. Mislim da uz neke dvije do tri godine takvog stava i narednih 5-6 godina držanja tog pravca, da će se izliječiti i trasirati Sarajevo kao normalan evropski grad.

Postoji fantastičan projekat Nove Ilidže. On je dobro urađen prije osam godina i sastoji se iz tri dijela. Nova Ilidža II i Nova Ilidža III su usvojeni u okviru planske dokumentacije. Nova Ilidža I je sporna jer je početak na mjestu iskopina. Tu se desio konflikt. Načelnik nastoji da te iskopine smanji na tako malu mjeru, a institucije i ljudi to brane. Radi se na rješenju tog problema i da bude usvojen kompletan urbanistički projekat Nove Ilidže i da se krene u realizaciju. Sve radimo da se nađe rješenje i da zaštitimo iskopine, što je veoma bitno i Ministarstvu prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo i meni lično. To je ulaz na južnu stranu, a dio prema Azićima je neupitan i rade se neki planovi i to bi trebalo trasirati mnogo bolje nego što je bilo – govori Kapidžić.

Kako dodaje, gradnja se može nastaviti i u Novom Gradu, Novom Sarajevu, Centru, ali se mora voditi računa o protoku zraka, te da se ostvare i ostali sadržaji, kao što su parkinzi, dječija igrališta... No, tu nastaje razmimoilaženje sa željama i zahtjevima investitora.

- To je malo za investitore koji su navikli da dobijaju koliko traže. To nije stopiranje ekonomskog razvoja općine. To nije tačno. To je samo trasiranje minimum uvjeta evropskog života. Mi nismo neka zemlja daleko od Evrope, nego u centru i te politike i prava građana, koji koriste grad i žive u njemu moraju biti ostvareni. Nema tu samovolje načelnika. To je stvar shvatanja lokalne samouprave, shvatanje uloge u okviru Kantona Sarajevo i, na kraju krajeva, shvatanja razvoja općine. Nemojte misliti da branim načelnike. Jednostavno govorim onako kako jeste. Načelniku kada dođe investitor sa zahtjevom da gradi negdje, oni to vide kao projekat koji će općini donijeti pare i moći će da asfaltiraju i prave druge dobre stvari za općinu. I on tako razmišlja. Nije bilo odnosa Kantona Sarajevo prema općinama.

Za neke je problem što prvi put Ministarstvo prostornog uređenja na čelu sa mnom priča sa načelnicima. Ja ću vrlo lako i vrlo brzo sa načelnicima urediti prostor. I to sa ovim sada. Nemojte misliti da ima razlike kod mene između načelnika. Moj rad će uvijek biti isti i ministarstvo ima zakonske ovlasti da sa načelnicima upravlja u smislu da zaštiti građane od zagađenja, saobraćajnog zagušenja i svega ostalog. Službe kod načelnika su službe koje su u takvom stanju da bukvalno moraju sprovoditi što načelnici hoće. Naravno da onda ima otpora kada dođe naređenje iz Ministarstva prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo. Tada moraju ići unazad jer su dali dozvolu. Nije to lako sada, ali su shvatili da je neophodno. Načelnik koji nije shvatio je odustao od kandidature i otišao. Načelnik u Općini Trnovo to polako shvaća, mada on ima najviše energije i malo je teže – ističe kantonalni ministar.

Zelene površine

Stava je da se Sarajevo u budućnosti ne treba širiti u smislu broja stanovnika, po uzoru na druge evropske prijestonice, a okvirna granica da bi sarajevska kotlina mogla služiti građanima je između 500.000 i 600.000 stanovnika.

- Ako je Ljubljana davno mogla da se zaustavi na pola miliona, ne vidim što to ne bi uradilo i Sarajevo. Bez obzira na to koliko razvijamo prema rubnim dijelovima općina, opet ti stanovnici dođu u centar grada, poslovno i na druge načine. Posebnu pažnju moramo posvetiti zelenim površinama. Imamo dovoljno zelenih površina po glavi stanovnika ako se uzme površina Kantona Sarajevo, ali imamo vrlo malo u centralnim zonama. To je po nekih 50 kvadrata po glavi stanovnika ukupno, u centralnoj pada ispod pet kvadrata. Treba popraviti tu disproporciju. Na način na koji se radilo u urbanizmu, izgubili bi i to što je ostalo. Te zelene površine se isparčaju na male površine koje se izbetoniraju i nestaju. To je princip koji uvodimo u zakon o prostornom uređenju, koji mijenjamo i koji će da promijeni odnos spram parkovskog zemljišta. Parkovsko zemljište će biti izvučeno iz građevinskog zemljišta i pretvoreno u parkovsko zemljište kao zakonski akt i koje će imati svoje veličine. Omogućit će da u perspektivi poveća njegov broj.

Nama treba dobra komunikacija prema Trebeviću, Nahorevu, prema Žuči i Igmanu. To su parkovske površine našeg grada koje treba povezati žičarama. To je blizu od centra grada. Za pet minuta bi mogli biti u parku kada bismo imali taj vid transporta i kada bi se ljudi navikli da žive. Sve o čemu smo pričali može biti realizirano ako ostanem na čelu ministarstva. Broj glasova koji bude oborio ovu vladu, bit će broj glasova koji je protiv ovih stvari o kojima pričam. I protiv parkova, zelenila i trgova. Naravno, za nastavljanje puta izgradnje i betoniranja. Tako da oni koji obaraju Vladu, moraju dobro da razmisle šta rade i zašto - poručuje na kraju razgovora ministar prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo.




Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.