Poslodavci o razlozima smanjenog obima izvršenih građevinskih poslova u Federaciji BiH: Neplaćanje usporilo građevince

Manji obim posla, pad prodaje stanova i poslovnih prostora, te problemi s neplaćanjem glavni su razlozi za smanjeni obim izvršenih radova u građevinarstvu Federacije BiH, ističu u građevinskim kompanijama.

Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, vrijednost izvršenih građevinskih radova u julu ove godine pala je za 26 % u odnosu na isti prošlogodišnji period. Vrijednost izvršenih radova je 39,4 miliona KM, od čega na izgradnju i uređenje zgrada otpada 43,9 %, a na ostale građevine 56,1 %.

"Kompanije ugovaraju manje novih poslova, a one ranije ugovorene završavaju ili su ih već završili. Međutim, najveći problem je otežana naplata od investitora za izvršene radove", konstatuje Salih Šabović, direktor "Giproma" iz Tuzle.

Upozorava i da investitori teže ulaze u nove projekte, dok je istovremeno oslabila prodaja stanova i poslovnih prostora.

"Kupci očekuju sniženje cijena do kojeg sigurno neće doći", ističe Šabović.

Ipak, dodaje da su u posljednje vrijeme primjetni pozitivni signali i očekuje da bi za dva do tri mjeseca građevinarima moglo krenuti nabolje. Zabrinjava ga, pak, što država uopšte ne pomaže građevinarstvo kao što to čine zemlje u regionu, mada, kako kaže, imamo najjaču građevinsku operativu u jugoistočnoj Evropi.

Nedim Čehajić, direktor firme IN iz Sarajeva, takođe smatra da je glavni razlog za usporavanje u graditeljstvu sindrom neplaćanja, koji je naročito izražen kod gradnje koja se finansira budžetskim novcem. Ova kompanija na takve probleme nailazi kod gradnje zgrade Gimnazije u sarajevskom naselju Dobrinja i na nekim drugim projektima.

"Poslije rata ustanovljena je praksa gradnje objekata, a da finansijska konstrukcija nije zatvorena. Sada kada je kriza novca nema, budžetska izdvajanja bivaju prolongirana na neodređeno vrijeme, a sve to usporava gradnju", objašnjava Čehajić.

Kaže da će zbog toga i njegova firma u trećem kvartalu imati za 30 do 35 % manji obim izvršenih radova, a ako loša situacija potraje biće prinuđen na otpuštanje radnika. Smatra da subvencioniranje stanogradnje, na što se ovih dana odlučila Srbija, u BiH nije prioritet nego je to izgradnja puteva.

"Izlaz je u subvencioniranju izgradnje puteva, jer mi u tome zaostajemo. Treba omogućiti ljudima da do Beča dođu za četiri do pet sati ugodne vožnje, a kada izgradimo saobraćajnice, onda će se otvoriti prostor i za druga ulaganja - stanogradnju, javne, turističke i druge objekte", ističe Čehajić.

I Ladislav Bevanda, direktor "Heringa" iz Širokog Brijega, ukazuje na smanjen intenzitet poslova i problem finansiranja zbog praznih budžeta.

"Privatni sektor trudi se da investira u ovo vrijeme kada su cijene nekretnina najniže, ali to u konačnom zbiru ne popravlja statistiku jer njegovo učešće još nije veliko", ocjenjuje Bevanda.

Poticanje stanogradnje u našoj zemlji smatra nemogućom misijom, jer nije lako naći odgovarajući model, a osim toga postavlja se pitanje obezbjeđenja novca.

U nezavidnu situaciju građevinare je dovelo poskupljenje takse za priključak električne energije, kaže Salih Šabović, direktor tuzlanskog "Giproma".

"Do sada je taksa bila oko 400 do 500 KM po stanu, a sada je iznad 2.000 KM. Ovo poskupljenje nije ukalkulisano u cijenu stanova koji se grade zbog čega ćemo imati probleme i što će sigurno usporiti prodaju i stanogradnju", kaže Šabović.