Izvor: eKapija | Srijeda, 06.06.2018.| 14:58

Digitalizacija projektovanja znači produktivniju gradnju - Pametne zgrade biće sve češće i u BiH

(Foto: Kartinkin77/shutterstock.com)
Na ovogodišnjem Sarajevo Business Forumu, na panelu o digitalnoj transformaciji, čula se rečenica da je digitalna transformacija sadašnjost i da će narednih godina sve kompanije biti digitalne.

Digitalizacija je ušla i u polje visokogradnje i niskogradnje, te su se evropske građevinske i projektantske kuće posljednjih godina uhvatile u koštac sa ovim izazovom i nude inovativne tehnologije u izgradnji objekata. Pametne zgrade su realnost, sve učestajlije i u BiH, jer omogućavaju kvalitetnije stanovanje, uštede, komfor i zaštitu životne sredine.

Građevinske i projektantske kuće okrenule su se Business Inormation Modellingu (BIM), koji podrazumijeva kreiranje digitalnog integrisanog modela postojećeg ili budućeg objekta, objašnjava za eKapiju Muhamed Serdarević iz BIM Alijanse, neprofitnog udruženja koje okuplja projektantske firme sa ciljem da se promoviše implementacija BIM-a u izradi građevinskih projekata.

- BIM se odnosi na upravljanje informacijama o građevinama i trodimenzionalnim modeliranjem informacija o građevinama, odnosno, informacijskim modelom građevine. Iako je ideja stara tridesetak godina, masovnija primjena je zaživjela upravo u posljednjih pet do sedam godina, odnosno od 2011. godine, nakon usvajanja jedne od direktiva Europske unije koja je postavila određene parametre i nametnula zemljama članicama da se u određenom roku pripreme za primjenu ovih metoda prilikom izrade projektne dokumentacije, prvenstveno za projekte koji se realizuju sprovođenjem javnih nabavki - kaže Serdarević.

BIM objedinjuje, kako ističe, geometriju, prostorne odnose, analizu osvjetljenja, geografske parametre... Tako nastaje digitalni model koji u potpunosti odgovara planiranom ili već izgrađenom objektu.

Primjena BIM-a je, prema njegovim riječima, u manjoj ili većoj mjeri zastupljena i na izgrađenim objektima u BiH.

- Izdvojio bih Roditeljsku kuću koju je radila firma Normal arhitektura, administrativna zgrada aerodroma Sarajevo studija non-stop, te projekte niskogradnje koje je izradio Institut za saobraćaj pri Građevinskom fakultetu univerziteta u Sarajevu, IPSA institut i drugi.

Svaki projekat je već u jednoj mjeri digitalizovan, odnosno proces nastajanja njegove projektne dokumentacije, ali na žalost nakon izrade projekta to postaje "mrtvo slovo na papiru", te se dalja korištenja i održavanja objekata vrše kao paralelan proces koji iz projektne dokumentacije ne koristi neophodne podatke, odnosno mnogi podaci su nedostupni na način kako to trebamo u toku života objekta, kaže naš sagovornik.

- Suština je da je do sada projektna dokumentacija rađena i isporučivana kao dvodimenzialni nacrt uz prateći više prostorno-estetski gledano trodimenzijalni prikaz. Dok kod BIM načina rada na izradi projektne dokumentacije se svi elementi objekta iscrtavaju kao zasebni trodimenzionalni elementi, kakvi se u konačnici i koriste prilikom izgradnje objekta. Na taj način je moguća bolja i preciznija kontrola utroška materijala, opreme i svih pratećih elemenata koji se koriste u objektu - navodi Serdarević.

(Foto: Billion Photos/shutterstock.com)
Siemens-ova ekspertiza

Kompanija Siemens je u ovom domenu već imala neke realizovane investicije u BiH. Igor Kulašić, direktor divizije Building Tehnologies u Siemensu, kaže da su u našoj zemlji na početku primjene cjelovitih rješenja kada je riječ o pametnim zgradam. Kako kaže, zgrada može imati jedan digitalizivan dio ili se kreiraju cjelovita rješenja.

- Sa BIM-om, zgrada se gradi dva puta - prvo virtuelno, a zatim fizički. Proces fizičke izgradnje počinje tek nakon što virtuelna zgrada zadovolji sva očekivanja i specifikacije, te štedi vrijeme i troškove uz poboljšanje kvaliteta. Naravno, promjene je lakše napraviti u virtuelnom modelu nego u stvarnoj fizičkoj zgradi. Ovo stvaranje vrijednosti proširuje se izvan faze planiranja i izgradnje. Konzistentna upotreba zajedničke BIM baze podataka također ima mjerljiv pozitivan efekat na fazu dugoročne i troškovne operacije. Drugim riječima, BIM zapravo omogućava značajno povećanje produktivnosti u svim fazama izgradnje projekta - kaže Kulašić.

Odjeljenje za građevinske tehnologije iz Siemensa, kako kaže Kulašić, funkcioniše kao sistemski integrator, pružalac usluga i dobavljač proizvoda, nudi energetski efikasne i sigurne zgrade i infrastrukturu. Specijalizovani su u oblasti digitalizacije, HVAC proizvoda, automatizacije zgrada i kontrole, te zaštite od požara, performansa zgrada i sigurnosti.

- Virtualni blizanac zgrade omogućava simulaciju vanrednih situacija tako da se mogu razviti efikasni planovi evakuacije koji ispunjavaju regulatorne zahtjeve. Virtuelni model također pruža mogućnost simulacije svih aspekata zgrade, kao što su sigurnost, udobnost u izgradnji i energetska efikasnost tokom svih faza životnog ciklusa zgrade. Zdravlje i blagostanje korisnika zgrade zavise od ovih faktora. Povećanjem transparentnosti, rizik se može smanjiti za investitore, vlasnike i operatere.

Model podataka BIM omogućava integraciju statičkih podataka prikupljenih unutar virtualnog blizanca i dinamičkih podataka koje pruža sistem upravljanja zgradom. Ova integracija omogućava optimalno upravljanje objektom.

- Naša osnovna kompetencija - stvaranje i prikupljanje dragocjenih statičkih i dinamičkih podataka, omogućava čvrstu osnovu i jedinstveno iskustvo u radu. Naša ekspertiza za upravljanje zgradama nas čini idealno pozicioniranim da integrišemo statičke i dinamične podatke - kaže Kolušić.

Budućnost je digitalna

Muhamed Serdarević iz BIM Alijanse je optimističan kada je riječ o budućnosti primjene BIM metode u građevinarstvu u BiH, što se kako kaže već vidi u želji da se građevinske i projektantske kuće okupe u tom udruženju.

- Nadam se da će ubuduće sve više projekata u samom startu biti uslovljeno da se projektna dokumentacija izradi primjenom BIM tehnologija što će investitoru garantovati trasnparentniji process, lakše i preciznije analize toškova izgradnje i održavanja.

Navodi primjer firme Walter, čiji je kompletan biznis upravo BIM tehnologija i koja zapošljava stotinjak inžinjera. To je dobar primjer da postoji potreba za ovim vidom usluge.

- Budućnost građevinske industrije je digitalna i Siemens uspješno upravlja digitalizacijom zgrada već unaprijed - zaključio je Kulašić.

Teodora Brnjoš

Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.