Izvor: eKapija | Ponedjeljak, 13.10.2014.| 09:20
Izdvojite članak Odštampajte vijest

Srđan Rajčević, direktor Agencije za informaciono društvo RS - Strastveni pravnik u IT svijetu

Srđan Rajčević
Srđan Rajčević
Najveći uspjeh u karijeri i dosadašnjem radu Agencije za informaciono društvo RS (AIDRS) smatra usvajanje seta zakona iz oblasti razvoja elektronskog poslovanja i informacione bezbjednosti. Svoj posao shvata ozbiljno, a rukovodi se naprije poštenjem i profesionalnim kodeksima.

Srđan Rajčević, direktor AIDRS-a, rođen je 1982. godine u Banjoj Luci, gdje je završio osnovnu školu i Gimnaziju. Za njega je to bilo relativno bezbrižno djetinjstvo koje je, nažalost, obilježilo i ratno razdoblje. Od tih dešavanja izlaz je tražio u knjigama, čitao sve što bi mu došlo pod ruku, išao na časove engleskog jezika, izučavao prašnjave enciklopedije istorije i geografije. Čari interneta otkrio je 1997. godine, od kada je i tačno znao šta želi da bude i čime želi da se bavi.

- Po završetku Gimnazije, nisam imao dilemu, pa sam 2001. godine upisao Computer Science studije na City College-u, ispostavi britanskog University of Sheffield u Solunu. Imao sam sreću da su me roditelji mogli podržati finansijski, ali sam ipak radio honorarno za jednu softversku kompaniju, kao programer.

Studentski dani u inostranstvu su mu, uprkos poteškoćama koje nosi strano okruženje, bili lijepi i uvijek ih se rado sjeća.

- Stvorena su čvrsta prijateljstva, a osim diplome, kao najveću prednost studija u inostranstvu, smatram generalno proširene vidike, upoznavanje sa drugačijom kulturom i mentalitetom. Mislim da sva ta iskustva u konačnici kreiraju profil čovjeka i određuju način na koji on posmatra i odnosi se prema okruženju.

Za pravo kaže da je to strast koju je naknadno otkrio. Iako dolazi iz "čistokrvne" porodice pravnika, priznaje da ga paragrafi, tačke, zakoni i knjige koje su bile svuda oko njega, nisu pretjerano zanimale sve do pred kraj studija računarstva. Tada mu se spoj IT-a i prava učinio izuzetno zanimljivim, pa je uz posao okončao dodiplomske studije na banjolučkom Pravnom fakultetu 2008. godine.

- Kada je 2008. godine formirana Agencija za informaciono društvo RS (AIDRS) izabran sam za direktora.

Magistrirao je 2011. na temu "Pravni aspekti zaključenja privredno-pravnih ugovora u elektronskoj formi", a 2013. položio je i pravosudni ispit. Kaže da u dogledno vrijeme planira i da doktorira. Sebe smatra prvenstveno pravnikom, a potom inženjerom. O poziciji direktora AIDRS-a kaže da ga ispunjava, jer mu omogućava da se bavi upravo onim što najviše voli, a to je regulacija i koordinacija.

- Upornost, kreativnost i spremnost da me saslušaju i poslušaju najviše cijenim. Ne spadam u one koji misle da su bezuslovno u pravu i često donosim odluke na osnovu procjene svojih kolega. To opet podrazumijeva povjerenje u saradnike i ono je ključno, pogotovo kod donošenja "krupnih" odluka. Timski rad, naravno, jeste ono na čemu se generalno bazira rad AIDRS, ali ponekad posao iziskuje i da se "presječe", pa rizik preuzimam lično. Na svu sreću, do sada nije bilo odluka koje su se ispostavile kao pogrešne, bar ne znam za negativne efekte istih.

Ponosan na projekat "eSrpska"


Na pitanje šta mu je glavna motivacija i vodič kroz život i karijeru, kaže da su to na prvom mjestu porodica, supruga i kćerka na koje često pada teret javne ličnosti. Vodi ga i želja da bude inicijator pozitivnih stvari, kao što je koordinacija informatizacije društva.

- Uspješno smo realizovali brojne projekte u oblasti e-uprave, poput PKI infrastrukture unutar javne uprave čime smo omogućili korišćenje kvalifikovanog elektronskog potpisa. Koordinisali smo projekte elektronskih matičnih knjiga, reforme procesa registracije poslovnih subjekata i brojnih drugih. Ono na šta sam posebno ponosan je portal "eSrpska" (esrpska.com) koji je jedan od prvih takvih projekata, ne samo u BiH, nego i u regionu.

Rajčević kaže da u AIDRS-u trenutno rade na uspostavljanju Odjeljenja za informacionu bezbjednost, čime bi se stvorili uslovi za efikasno sprovođenje Zakona o informacionoj bezbjednosti.

- Prvi smo javni organ u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini koji sve svoje interne poslovne aktivnosti obavlja bez korišćenja papira, čime smo započeli jedan sveobuhvatan projekat pod nazivom "Institucija bez papira". Do kraja svog drugog mandata vidim elektronski potpis u upotrebi u privredi i među fizičkim licima. Nažalost, shodno sadašnjem Zakonu o elektronskom potpisu RS, mi, kao Agencija, nemamo nadležnost za izdavanje kvalifikovanih digitalnih sertifikata fizičkim i pravnim licima izvan sistema javne uprave.

Od značajnijih aktivnosti u ovoj i narednoj godini, naš sagovornik kaže da je u pripremi izdavanje bijele knjige pravnih barijera za razvoj elektronskog poslovanja u RS.

- Plan je da identifikujemo sve prepreke koji se mogu naći u zakonima i podzakonskim aktima, objedinimo ih i napravimo akcioni plan njihove izmjene kako bi omogućili nesmetano obavljanje poslovanja na moderan, elektronski način. Takođe, u toku prvog kvartala naredne godine očekujemo da će se na dnevnom redu parlamenta naći izmjene i dopune postojećih propisa iz oblasti informacionog društva koje smo ažurirali u skladu sa najboljom evropskom praksom. Takođe, planiramo da postanemo i prva javna institucija koja će dobar dio svojih infrastrukturnih resursa preseliti u tzv. "cloud", što je relativno nova paradigma u računarskom svijetu. Na taj način ćemo dodatno smanjiti troškove, a povećati efikasnost.

Banja Luka - grad po mjeri

Kaže da svaki slobodan trenutak posvećuje porodici, a često je i sa društvom iz gimnazijskih dana.

- Po prirodi sam hedonista, pa je time teže i uspostaviti balans između obaveza i relaksacije. Ipak, uz dobru organizaciju i planiranje, sve se nekako stigne. Volim da pogledam dobar film, stavim slušalice i šetam, smijem se i veselim sa kćerkom, uživam u njenom odrastanju. U tim trenucima trudim se da ne mislim na posao, iako još uvijek ne smijem sebi dopustiti da isključim telefon. Ko je u toj poziciji, taj je srećan čovjek.

Za svoj grad smatra da je jedan od najljepših u BiH, optimalan u svakom smislu – dovoljno velik grad da ima sav potreban sadržaj, a opet dovoljno mali da ne liči na džunglu na asfaltu, poput nekih metropola.

Srđan Rajčević je predložen za direktora Regulatorne agencije za komunikacije BiH.

- Još uvijek sam kandidat za generalnog direktora Regulatorne agencije za komunikacije BiH, jednoglasno izabran od strane Savjeta RAK-a, što je, priznaćete, rijetkost. Kao što smo imali prilike vidjeti, čitava ta trakavica koja traje već šest mjeseci je bespotrebna politizacija zbog čega najviše štete ima čitav telekomunikacioni sektor i sektor elektronskog emitovanja u Bosni i Hercegovini. Takođe, na ovom primjeru se najbolje pokazuju sve manjkavosti pravne države koja je očigledno neefikasna do te mjere da njen najviši izvršni organ, odnosno Savjet ministara, dopušta sebi luksuz da javno i bez ikakve odgovornosti krši Zakon o komunikacijama koji bi trebali sprovoditi. Nažalost, u ovom društvu je sve moguće, prvenstveno zbog nedostatka bilo kakve odgovornosti, a zarad sitnih političkih interesa. Ono što zabrinjava je tišina, ćutanje međunarodnih organizacija koje su zadužene za praćenje stanja u ovoj oblasti. Nisam siguran da se ovakvim postupcima može ići naprijed i mislim da će vrijeme to pokazati.

Slobodana Šubara

Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.
Pratite na našem portalu vijsti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Testiraj besplatno!
Prijavite se na naš dnevni ekonomski bilten koji će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana.
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Testiraj besplatno!
Testiraj besplatno!
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima.
Testiraj besplatno!

Ako ste već korisnik, ulogujte se:
Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE
Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE