Izvor: Glas Srpske | Ponedjeljak, 07.07.2014.| 08:56
Izdvojite članak Odštampajte vijest

Goran Trbić, profesor Prirodno-matemtičkog fakulteta u Banjoj Luci - Na udaru klimatskih promjena poljoprivreda i vodni resursi

Goran Trbić
Goran Trbić (Foto: b)
Sa elementarnim nepogodama koje su posljednjih godina bile ekstremne u pogledu suša i poplava mora se uhvatiti u koštac. Klimatske promjene do kojih je došlo u Republici Srpskoj i BiH najviše pogađaju poljoprivredu i vodne resurse, tako da u tim oblastima imamo i najviše problema.

Rekao je ovo u intervjuu za "Glas Srpske" prof. dr Goran Trbić prodekan za naučno-istraživački rad na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta u Banjoj Luci.

Trbić ističe da se u narednim decenijama očekuje smanjenje padavina, naročito tokom ljeta, ali su i dalje moguće godine sa izuzetno velikom količinom padavina koje mogu izazvati poplave zbog čega je veoma bitan integralni pristup u upravljanju riječnim tokovima.

Pored poljoprivrede, na koje još resurse, u Republici Srpskoj, najviše utiču klimatske promjene?

- Poljoprivreda koju najviše pogađaju ove promjene, veliki problem je i u nedostatku pitke vode. Mnogi dijelovi RS, posebno oni ruralni, nemaju pitku vodu u dva izrazito topla ljetna mjeseca, jul i avgust. Neke manje rijeke proteklih godina u periodu ljeta potpuno su presušile, što ranije nije zabilježeno.

Prema analizama šta je to najčešći uzrok klimatskih promjena u svijetu?

- Klima je vrlo dinamičan sistem, koji je konstantno bio podložan promjenama u Zemljinoj prošlosti. Međutim, te promjene su bile uslovljene kolebanjem prirodnih faktora od kojih su najznačajniji: kolebanje sunčeve energije, astronomske promjene položaja Zemlje, o čemu je govorio poznati srpski naučnik Milutin Milanković, zatim vulkanska aktivnost. Sunčevo djelovanje je dominantno i uslovljava povećanje ili smanjenje temperature na Zemlji. Tokom istorije klima je imala svoja ciklična kolebanja koja su išla i u pravcu zahlađenja, ali i povećanja temperature.

Poznato je da čovjek sve više ima uticaja na prirodu. Koliko smo u stvari uticali na promjene u klimatskom sistemu?

- Posljednjih nekoliko decenija čovjek je svojim aktivnostima poremetio energetski bilans u atmosferi, a time i klimatski sistem. Kada govorimo o uticaju čovjeka na klimatski sistem, primarno se misli na emitovanje gasova sa efektom staklene bašte (GHG) u atmosferu koji su uslovili njen negativan efekat. Da ne bude zabune, ugljen-dioksid, vodena para i ostali gasovi u atmosferi utiču na pojavu efekta staklene bašte, koji je u osnovi veoma koristan. Da toga nema, bile bi velike oscilacije temperature na Zemlji i život na planeti ne bi bio moguć. Ali, ako CO2 ima previše, on sprečava rashlađivanje i remeti energetski bilans u atmosferi. Kao posljedicu toga imamo brzi porast temperature.

U posljednjih nekoliko godina na prostoru RS došlo je do evidentnih promjena u klimi. O kakvim promjenama je riječ?

- Na analizi dosadašnjih mjerenja temperature vazduha evidentan je porast na čitavoj teritoriji RS. Prosječna godišnja temperatura vazduha u Banjoj Luci iznosi 12,5 stepeni Celzijusa, a tolika je, poređenja radi, bila prosječna temperatura Bileće u periodu 1961/1990. I sa padavinama je situacija drugačija. Što se tiče sjevera RS, tu se bilježi blagi porast padavina tokom godine, ali sa drugačijim rasporedom tokom sezona. Tako ljeti imamo vrlo malo padavina i one se obično izlučuju u obliku pljuskova. Takav način izlučivanja padavina često izaziva poplave, ali i suše.

Šta se trenutno radi u vezi sa pitanjem rješavanja problema klimatskih promjena, koji je u posljednje vrijeme sve izraženiji?

- Na Prirodomatematičkom fakultetu u Banjoj Luci razvijena su dva klimatska modela. Razvijeni klimatski modeli prikazuju projekciju klimatskih promjena u budućnosti na prostoru RS i BiH, odnosno kakva nas klima očekuje u narednih stotinu godina. Prvi model je A1B, tzv "srednji scenario" daje odgovore na pitanja šta nas očekuje do 2030. godine, kakve promjene temperature i padavina po sezonama i godišnjim dobima, ali i na nivou godine. Drugi scenario A2, projektuje najgore moguće promjene, odnosno pokazuje ekstremnije promjene temperature vazduha i padavina u slučaju da se nastavi sadašnji tempom.

Koliko je projekat Klimatskih promjena važan za RS?

- Projekat Klimatske promjene u RS i mogućnost adaptacije veoma je važan, jer smo radeći na njemu prikupili mnogo klimatskih podataka koje kasnije možemo da analiziramo i istražujemo, koji nam mogu biti od velike koristi za naredna istraživanja. U ovaj projekat uključene su i kolege iz Beograda, sa Fizičkog i Geografskog fakulteta, koji su na sličnim poduhvatima radili širom svijeta.

Svaka pojava ima svoje pozitivne i negativne efekte. Koje su to pozitivne strane koje su donijele klimatske promjene?

- Naravno, pored mnogobrojnih štetnih posljedica, postoje i pozitivni efekti klimatskih promjene. Tu treba izdvojiti produženje perioda vegetacije i mogućnosti pomjeranja kalendara sjetve. Period vegetacije se produžio za mjesec do dva. To praktično znači da na jednoj parceli možemo imati i do dva prinosa godišnje, ali uz uslov da imamo dovoljne količine vode da navodnjavamo te površine kad nastupi suša. Sem toga, povećanja temperature je uslovilo proširenje areala pojedinih kultura vinove loze.

Kada je u pitanju kontrola klimatskih promjena šta je u planu za budući period?


- U okviru pomenutog projekta, osim dva klimatska modela, napravili smo i ogromnu bazu za GIS softver u čemu smo takođe imali podršku Ministarstva nauke i tehnologije RS. Sačinili smo stotinak tematskih karata, a sljedeći korak koji namjeravamo da uradimo je izrada atlasa klime RS i BiH. Sad imamo odlične podloge za taj posao. Atlas klime je veoma bitan dokument za ovu oblast. Slične aktivnosti rade i kolege u regionu. Atlas će po završetku biti dostupan i na veb stranici.

Kada govorimo o klimi u glavnom gradu RS šta možemo očekivati u budućnosti?

- Prema klimatskim projekcijama očekuje se povećanje temperature na godišnjem nivou do 1,5 Celzijusa do 2030. godine. Međutim, u Banjoj Luci i nekim drugim mjestima na sjeveru RS, te promjene su već danas ostvarene. Ta činjenica nas i zabrinjava da se promjene dešavaju mnogo brže nego što mi to planiramo.

Klima u Banjoj Luci

Banja Luka je poznata po zelenilu i vegetaciji, ali i po dosta vlage u vazduhu, što neki objašnjavaju blizinom akumulacionog jezera Hidrocentrale u Bočcu.

- Prava je istina, zapravo, da je geografski položaj razlog visoke vlažnosti vazduha u Banjoj Luci, jer se grad na Vrbasu nalazi u kotlini, pa je slabo strujanje vazduha - kazao Goran Trbić i dodao da Hidrocentrala "Bočac" ne utiče na klimu Banja Luke, već samo na malo područje neposredno uz akumulaciju.

(Napomena: tekst je u potpunosti preuzet sa sajta lista "Glas Srpske" od 05.07.2014.)




Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.
Pratite na našem portalu vijsti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Testiraj besplatno!
Prijavite se na naš dnevni ekonomski bilten koji će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana.
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Testiraj besplatno!
Testiraj besplatno!
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima.
Testiraj besplatno!

Ako ste već korisnik, ulogujte se:
Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE
Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE