Izvor: Nezavisne novine | Ponedjeljak, 27.05.2013.| 13:46
Izdvojite članak Odštampajte vijest

Duško Vulić, predsjednik Udruženja kardiologa RS - Nedostaje kardiologa u Republici Srpskoj

Duško Vulić (Foto: b)

U RS još nema dovoljno kardiologa, zbog čega dosta zaostajemo po evropskim i svjetskim kriterijumima, a što znači da moramo zajednički raditi na osposobljavanju mladih kardiologa, rekao je Duško Vulić, predsjednik Udruženja kardiologa RS.

Inače, ovo udruženje i Vulić su nedavno u San Francisku, od Američkog udruženja kardiologa, dobili priznanje "Fellow" za poseban doprinos dosadašnjem radu u dijagnostici i tretmanu kardiovaskularnih bolesti.

Objasnite nam na osnovu čega ste dobili ovo važno priznanje i koliko je ono važno s aspekta struke?

- U martu ove godine, u okviru Američkog kongresa kardiologa u San Francisku, dobio sam značajno priznanje od Američkog udruženja kardiologa, koje dodjeljuju na osnovu posebnog doprinosa dosadašnjem radu u dijagnostici i tretmanu kardiovaskularnih bolesti. Na toj ceremoniji, i uopšte na kongresu, učestvovalo je oko 25.000 kardiologa iz cijelog svijeta i ti kongresi koji se održavaju u Americi predstavljaju, na neki način, najveće kongrese koji se održavaju u svijetu. Treba reći da ta organizacija predstavlja jednu od najvećih asocijacija kardiologa u svijetu. To priznanje nije dodijeljeno samo meni lično, zbog dosadašnjeg rada u oblasti kardiologije, nego, prije svega, i Udruženju kardiologa RS, pošto sam ja predsjednik. Oni posebno, pored svih ovih doprinosa koji su potrebni da se imaju po kriterijumima, gledaju i status kardiologa u okviru nacionalnog udruženja. Priznanje na ovom kongresu za nas i Udruženje znači posebnu afirmaciju, jer imamo malo mogućnosti kao entitetsko udruženje da se posebno promovišemo na tim svjetskim skupovima.

Da li je ovo prvi put da neko u RS dobije ovo priznanje od jedne od najvećih asocijacija kardiologa u svijetu?

- Da. Pored mene to priznanje je dobio kolega iz Sarajeva, iz FBiH i trenutno nas dvojica u BiH smo jedini dobili takvo priznanje. Ali, to će u suštini služiti kao podsticaj za druge kolege, da u narednom periodu dobiju ovo priznanje i da na taj način stvaramo jednu mrežu za Jugoistočnu Evropu, zajedno sa kolegama iz regiona i da u narednom periodu jednostavno osnažimo saradnju sa Američkom asocijacijom, koja bi se posebno mogla odnositi na zajedničke projekte i organizaciju skupova.

Stiče se utisak da je ovo priznanje plod dugogodišnjeg uspješnog rada. Šta je do sada učinjeno u oblasti kardiologije?

- Tako je, sve je uslijedilo nakon dugogodišnjeg rada, koje zajedno ovdje sprovodimo u okviru programa prevencije kardiovaskularnih bolesti, a mi u RS na tome radimo od 1999. godine kada je osnovana Fondacija "Zdravlje i srce", koja je najviše doprinijela pokretanju programa. Nakon toga smo 2002. godine osnovali i Udruženje i uspjeli da pokrenemo sve aktivnosti koje se sprovode na ovom planu kako u Evropi tako i u svijetu. Zahvaljujući tim aktivnostima, 2007. godine bili smo među prve četiri države u Evropi koje su sprevele evropske preporuke za prevenciju i uveli novi sistem za utvrđivanje rizika koji se zove "Score sistem". Iste te godine, RS je bila među prvim u Evropi koji su promovisali Evropsku povelju o zdravlju srca, sa ciljem da se pokrenu sve aktivnosti u vezi s prevencijom, ali što ranije. Ta povelja je imala za cilj da svako dijete rođeno u ovom milenijumu nema pravo da oboli od kardiovaskularnih bolesti prije 75 godine, da pokrene sve relevantne institucije kako bi se uključile u to.

Činjenica je da kardiovaskularne bolesti kod nas odnose najviše života. Da li ih je i na koji način moguće spriječiti?

- Svakako da kardiovaskularne bolesti mogu biti spriječene i to je ono što je dobro za njih, ali nije dobro što su to bolesti koje odnose najviše života. Onda se mi tu nalazimo u jednom paradoksu da nešto možemo spriječiti, a sa druge strane nam od toga ljudi najviše umiru. Ipak, pokazalo se da su ove zemlje koje su uspjele smanjiti obolijevanje i umiranje od kardiovaskularnih bolesti, najviše radile na prevenciji. Ali, ta prevencija mora da krene što ranije. Dakle, prije svega, treba da nastavimo raditi organizovano na prevenciji, ne samo kardiovaskularnih nego i drugih hroničnih nezaraznih bolesti. Mora se raditi na promjeni načina života stanovništva, a kod onih koji već imaju faktore rizika da ih na vrijeme prepoznajemo i adekvatno tretiramo i da to krenemo što ranije, dakle već kod djece i mladih ljudi. Sa druge strane, moramo nastaviti raditi na tome da sve ovo što se pojavljuje novo u svijetu, vezano za dijagnostiku i tretman kardiovaskularnih bolesti, što prije prihvatamo i primjenjujemo kod nas.

Da li RS ima dovoljno kardiologa?

- Moram istaći da mi još u RS nemamo dovoljno kardiologa. Znači moramo zajednički raditi na osposobljavanju mladih kardiologa. Mi smo to predložili i Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite RS i uskoro će biti uvedene i nove specijalizacije iz kardiologije, kako bi što prije došli do mladog kardiologa i značajnije povećali njihov broj, jer po ovim evropskim i svjetskim kriterijumima mi još dosta kaskamo.

Kakvi su planovi Udruženja za naredni period?

- Kada govorimo o Udruženju, svake godine imamo određen broj stručnih skupova koji se održavaju u svim regionima RS, kako bi uključili sve naše kolege. Ono što nam je ključno, na šta smo se usmjerili u narednom periodu je da poboljšamo tretman akutnog infarkta miokarda, u smislu ranog prepoznavanja i adekvatnog tretmana. Drugo stanje koje odnosi mnogo života je prevencija moždanog udara, koji se najčešće javlja kao posljedica nepravilnog rada srca. To su dvije bolesti prema kojima ćemo se mi kao Udruženje najviše usmjeriti u narednom periodu kako bismo što više poboljšali adekvatno liječenje naših bolesnika.

( Napomena: tekst je u potpunosti preuzet sa portala www.nezavisne.com)

Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.