Zdenko Milinović, direktor Agencije za statistiku BiH - Jedan popisivač će moći obuhvatiti stotinjak kućanstava

Direktor Agencije za statistiku BiH Zdenko Milinović govori što je cilj probnog popisa stanovništva u BiH, koji je planiran za kraj listopada ove godine, te zbog čega je njegova provedba značajna. Nakon analize probnog popisa, može doći, eventualno, do određenih korekcija u popisnicama - dizajn, korekcija nekih pitanja i objašnjenja koja su dana u metodološkim uputama. Međunarodni monitoring popisa EU-a preporučio je da u popisnom listu u potpunosti budu otvorena pitanja o nacionalnoj pripadnosti, religiji i materinjem jeziku - naglašava Milinović.

Na koji način se provodi probni popis i koje će općine biti obuhvaćene?

- Probni popis provodi se na uzorku od 60 popisnih krugova od kojih su 33 popisna kruga u Federaciji BiH, 21 popisni krug u Republici Srpskoj i šest u Distriktu Brčko BiH. Općina u kojoj se nalazi sjedište svakog područnog ureda za statistiku ciljano se bira za uzorak, a iz svake općine biraju se po tri popisna kruga (urbanog i ruralnog tipa). Za Sarajevo, Banju Luku i Brčko bira se po šest popisnih krugova (urbani, prigradski i ruralni). Osim ova tri grada, u uzorak su ušle i sljedeće općine: Bihać, Cazin, Orašje, Tuzla, Lukavac, Kakanj, Zenica, Goražde, Travnik, Mostar, Neum, Široki Brijeg, Ilijaš, Livno, Kozarska Dubica, Šipovo, Prijedor, Prnjavor, Bijeljina, Ugljevik, Zvornik, Doboj, Teslić, Pale, Trebinje, Foča, Gacko i Istočno Novo Sarajevo.

Što je cilj probnog popisa?

- S obzirom da se radi o veoma kompleksnom i skupom projektu, kao što je popis stanovništva, te činjenici da mi u BiH nismo imali popis od 1991.godine, veoma je bitno uraditi probni popis. Probnim popisom se skoro u potpunosti simulira pravi popis na manjem uzorku, testiraju sve organizacijske faze popisa. Ciljevi provedbe probnog popisa su provjera rješenja koja se odnose na sadržaj osnovnih i pomoćnih popisnih obrazaca, metodološka upustva, rad popisivača i drugih sudionika u popisu, trajanje popisivanja, provjera skica statističkih i popisnih krugova, tehničku dokumentaciju, provjeru faza obrade podataka (pripremu materijala za unos, šifriranje, skeniranje popisnih obrazaca, kontrole podataka i tabeliranje rezultata popisa), analizu rezultata probnog popisa, kao i troškove pojedinih faza popisa. Provedba probnog popisa je praksa u zemljama koje koriste tradicionalni način popisivanja. Pojedine zemlje provedu dva i više probnih popisa.

Koje kategorije nisu obuhvaćene probnim popisom?

- U probnom popisu nije moguće testirati kompletnu organizaciju popisa jer u ovo vrijeme neće biti još uvijek formirane popisne komisije u općinama koje su neposredni organizatori popisa za područje svake općine i odgovorne su za pravovremeno preuzimanje potrebnih mjera radi osiguranja svih priprema za popis. Također, u probnom popisu ne organizira se prethodno popisivanje za neke kategorije stanovništva, kao što je to slučaj u pravom popisu. Ovdje se prije svega misli na osobe koje imaju uobičajeno mjesto stanovanja u BiH, a u trenutku popisa će biti odsutne iz mjesta stanovanja (vojne osobe, osobe na izdržavanju kazne, članovi diplomatsko-konzularnih predstavništava i diplomatsko osoblje u međunarodnim organizacijama i institucijama).

Jesu li probnim popisom obuhvaćeni i pripadnici nacionalnih manjina?

- Da, prilikom odabira uzorka vodilo se računa da uzorkom budu obuhvaćene općine u kojima žive pripadnici nacionalnih manjina.

Koliko će popisivača biti angažirano za probni popis?

- Broj angažiranih osoba ovisit će o veličini popisnog kruga, odnosno broja kućanstava u popisnom krugu. Procjenjuje se da jedan popisivač može popisati oko 100 kućanstava.

Hoće li probnom popisu prisustvovati promatrači?

- Jedan od razloga zašto dosad nismo imali probni popis, osim Zakona o popisu, je i činjenica što su Eurostat i EC insistirali da Međunarodni monitoring obuhvati i ovu aktivnost, tako da će predstavnici IMO tima biti prisutni u vrijeme provedbe probnog popisa. Sljedeću misiju IMO tima očekujemo već polovinom rujna.

U usporedbi s posljednjim popisom stanovništva u BiH, koja je ključna razlika između predstojećeg i onog od prije dvadeset godina?

- Riječ je o metodologiji. Naime, zbog promjene u metodologiji kada je u pitanju ukupan broj stalno nastanjenog stanovništva, 1991. godine ukupno stanovništvo činile su i osobe koje su bile odsutne duže od 12 mjeseci.