Miro Džakula, direktor UIO BiH - Ne bih htio da ulazim u domen koji nije u mojoj nadležnosti

Ja sam direktor UIOBiH, to je moj mandat i ne bih htio da ulazim u domen koji nije u mojoj nadležnosti, ističe Miro Džakula, direktor Uprave za indirektno oporezivanje u razgovoru za Oslobođenje.

U prvom polugodištu 2012. UIO je bilježila pad prihoda od indirektnih poreza. Koncem avgusta situacija je bila nešto bolja: šta očekujete u narednom periodu?

- Moram reći da smo mi u 2011. u odnosu na 2010. imali 355 miliona KM više prihoda. Trend u 2012. je nastavljen, iako smo imali u šestom i drugom mjesecu drastičan pad prihoda, ali sad mogu sa zadovoljstvom izvijestiti da smo za osam mjeseci naplatili 3 milijarde i 840 miliona KM, što je 1,07 posto više nego u prošloj godini, a u finansijskom iznosu to je 304 miliona i 511 tisuća KM više za prvih osam mjeseci u odnosu na 2011. Nije to neki značajan procenat, ali je znakovit jer je cijelo ovo područje u recesiji, pad je krajnje potrošnje i pad je BDP-a. To znači da Uprava pokušava održati postojeće stanje i da ide s porastom prihoda. Prognozu do kraja godine ne možemo dati, ali se nadam da će biti na razini neto prihoda od 5 milijardi.

Ministar finansija Republike Srpske Zoran Tegeltija je kao razlog za rebalans budžeta i novog zaduživanja BiH prema Međunarodnom monetarnom fondu naveo pad prihoda od indirektnih poreza, te ustvrdio da razlog za to nije ni recesija ni smanjenje krajnje potrošnje, već unutrašnji problemi u radu UIO.

- Ne želim komentirati te navode i vjerujem da je ministar imao svoje razloge za njih, ali ponavljam da je rast prihoda 1,07 posto u odnosu na 2011, da ne spominjem koliko je veći u odnosu na 2010. i koliko su entiteti dobili više novaca nego ranije.

Mogu li se entiteti, odnosno entitetski budžeti u vrijeme recesije oslanjati isključivo na sredstva prikupljena po osnovu indirektnih poreza?

- Ja sam direktor UIOBiH, to je moj mandat i ne bih htio da ulazim u domen koji nije u mojoj nadležnosti. Činjenica je da mi imamo rast indirektnih poreza, da su indirektni porezi cirka 70 posto u ukupno prikupljenim prihodima, da mi nemamo razvijene direktne poreze, pa toliko nisu ni zastupljeni u proračunima entiteta i kantona, odnosno županija, da imamo vrlo nizak stupanj razvoja našeg gospodarstva i da svi moramo poraditi u svom segmentu koliko možemo. Upravo iz tog razloga mi u Upravi želimo biti partneri sa svim poreskim obveznicima i to je naša strategija razvoja da im olakšamo i carinske i porezne procedure, da uredno izmiruju svoje obveze. I mislim da samo na takav način možemo pomoći i privredi da se razvija i da dobije elemente i volju i želju stranih investitora da ulažu na prostor BiH. I kad sam ćec kod toga, mislim da mi pristupanje Republike Hrvatske Evropskoj uniji trebamo iskoristiti, jer nama 2013. dolazi granica Evropske unije u dužini od 1.006 kilometara i sa svim našim potencijalima, a to su kvalitetna i jeftinija radna snaga, treba to iskoristiti i podstaći da se ulaže u privredu BiH i time prevazići ove naše, tekuće slabosti.

Od početka primjene Zakona o indirektnom oporezivanju traju rasprave o tome da li je povoljnija jedinstvena stopa PDV-a, koja je na snazi, ili je bolja opcija uvođenje diferenciranih stopa, odnosno ukidanje PDV-a za određene vrste roba ili djelatnosti, ili pak naplata po realizaciji... Da li je, što se Uprave tiče, ona tehnički osposobljena i za drugacije varijante prikupljanja PDV-a?

- Što se nas tiče, Uprava će ispoštovati svaki dogovor političara. A za operalizaciju svakako da treba razdoblje pripreme i razdoblje mijenjanja naših softvera. Dakle, mi smo spremni za sve pa i za diferencirane stope.

Da li bi uvođenje diferenciranih poreskih stopa moglo otvoriti novi prostor za manipulacije?

- Apsolutno, ali ako se donese odluka, Uprava će morati razviti sistem gdje će takve pokušaje svesti na minimum.