Izvor: Dnevni list | Ponedjeljak, 07.05.2012.| 14:43
Izdvojite članak Odštampajte vijest

Boris Kovačić, naučnik - Revolucionarno otkriće Mostarca u liječenju leukemije

(Foto: b)

Milijuni ljudi umiru od nekog oblika raka, a stručnjaci iz cijelog svijeta još uvijek pokušavaju naći `čarobnu formulu` i lijek koji će donijeti spas.

Do revolucionarnog otkrića u molekularnoj medicini došla je skupina stručnjaka u Beču, a među tim stručnjacima i revolucionarnim istraživačima je i jedan Mostarac.

Njihovo otkriće donosi novi pogled na nastanak, a time i liječenje raka bijelih krvnih stanica, odnosno leukemije, jer je njihovo istraživanje u potpunosti opovrgnulo postojeću tezu o nastanku leukemije. Njihovo otkriće objašnjava i zašto postojeća terapija nije mogla djelovati, a u budućnosti bi moglo dovesti do terapije koja će biti usmjerena na stvarne uzroke oba oblika leukemije, na hematopoetske matične stanice.

Iako se općenito govori o "raku", zna se da se ova bolest pojavljuje u iznenađujućoj raznolikosti oblika. Čak i izdvojene skupine malignih bolesti, kao na primjer rak bijelih krvnih stanica, mogu pokazivati sasvim različita svojstva. Kako zapravo nastaju razni oblici i koji čimbenici određuju njihov razvoj Boris Kovačić, rođeni Mostarac, i njegov tim na Sveučilištu veterinarske medicine u Beču opovrgnuli su do sada važeću pretpostavku o nastanku leukemija. Njihov rad je objavljen u posljednjem broju prestižnog europskog časopisa za molekularnu medicinu "EMBO Molecular Medicine" i ima iznimno važne posljedice na terapiju posebno agresivnog oblika leukemije.

Razvoj raka

Brojni oblici raka nastaju mutacijama somatskih stanica. Ranije se smatralo kako je stupanj diferencijacije ovih stanica odlučujući za to koja će se vrsta raka razviti. Tako su znanstvenici smatrali da tzv. kronična mijeloična leukemija (CML) nastaje iz matičnih stanica koštane srži, dok se druga vrsta leukemije, tzv. akutna limfatična leukemija B-stanica (B-ALL) razvija iz stanica prethodnika B-limfocita.

Ovu hipotezu su Boris Kovačić i njegovi kolege na Institutu za genetiku i farmakologiju i toksikologiju Sveučilišta veterinarske medicine u Beču u potpunosti opovrgnuli. Oni su uspjeli dokazati da i CML i B-ALL tipovi leukemije imaju isti, zajednički izvor, tzv. hematopoetske matične stanice. Razlika između ova dva oblika raka je u daljnjim putovima kojima se stanice razvijaju. Uobičajeni uzrok CML i B-ALL su dva oblika mutacijom nastalog onkogena BCR/ABL koje se dodatnim nazivima "p 210" i "p 185" može razlikovati. Kada abnormalne hematopoetske matične stanice sadrže mutiranu verziju gena BCR/ABLp210, nastaje CML. Bolesne hematopoetske matične stanice ostaju prisutne i time osiguravaju opstanak raka. Da bi se CML izliječila, nužno je u potpunosti se osloboditi oboljelih matičnih stanica. Ako je pak u ovim stanicama mutacijom nastala genska verzija BCR/ABLp185, razvit će se izuzetno agresivna B-ALL. Otkriće tima znanstvenika sa Sveučilišta veterinarske medicine u Beču da oba oblika leukemije nastaju iz iste vrste matičnih stanica bilo je potpuno neočekivano i iz temelja dovodi u pitanje dosadašnja objašnjenja za nastanak ovih oblika leukemije.

Zašto je tako teško liječenje

Tim znanstvenika je u provedenom istraživanju također pokazao da B-ALL oblik leukemije nastaje samo onda kada su mutirane matične stanice izložene faktoru rasta Interleukinu -7. Naime, Interleukin-7 je u većini slučajeva prisutan u tkivu. Ako ga se ukloni u vrijeme početka stanične degeneracije, B-ALL se neće moći razviti. Nažalost, stanice raka koje nose obje BCR/ABL mutacije, koje vode do nastanka CML i B-ALL, pokazuju različite stupnjeve uspjeha u liječenju. Stanice sa BCR/ABL varijantom "p 185", koja vodi do nastanka B-ALL, zapravo su dostupne za liječenje jer su vrlo česte u tijelu oboljelog. No, ostane li samo jedna od tih stanica pošteđena, naknadno se može razviti još agresivniji oblik leukemije. S druge strane, stanice sa “p210” varijantom je teško liječiti budući da se one u organizmu vrlo mirno ponašaju. Prema Kovačićevom objašnjenju, terapija koja bi bila usmjerena na tumorske stanice u cjelini iz tog razloga ne može funkcionirati.

Liječenje u budućnosti

"Moramo još mnogo više doznati o razvoju bolesti. U budućnosti ćemo trebati terapiju koja će biti usmjerena na stvarne uzroke oba oblika leukemije, na hematopoetske matične stanice", kaže Kovačić.

Članak "Diverging Fates of Cells of Origin in Acute and Chronic Leukemia" autora Borisa Kovačića, Andrea Hoelbl, Gabriele Litos, Memetcana Alacakaptana, Christiana Schustera, Katrin M. Fischhuber, Marca A. Kerenyia, Gabriele Stengl, Richarda Moriggla, Veronike Sexl i u srpnju 2011. preminulog Hartmuta Beuga objavljen je u časopisu "EMBO Molecular Medicine" (2012, Vol. 4 pp. 283-297). Osnove ove studije su nastale na Institutu za molekularnu patologiju (IMP), a istraživanje je nastavljeno u suradnji s timom Bečkog medicinskog sveučilišta i Ludwig Bolzmann Instituta za istraživanje raka u Beču.

Tko je Boris Kovačić?

Boris Kovačić je rođen 1978. godine u Mostaru. Od 1991. godine živi u Beču gdje je završio Prirodoslovno-matematički fakultet i doktorirao u području molekularne biologije i genetike. Istraživačku djelatnost započeo je na Institutu za farmakologiju Bečkog medicinskog sveučilišta, a nastavio na Institutu za molekularnu patologiju (I.M.P). Trenutačno radi na Institutu za genetiku, Odsjek za komparativnu onkologiju na Veterinarskom sveučilištu u Beču (Vetmeduni Vienna). Autor i koautor je do sada objavljenih šesnaest znanstvenih publikacija. Sin je pokojnog mostarskog umjetnika Ljube Kovačića.

Pogledajte i druge dokumente u rubrici "Ko je ko"

Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.