Izvor: Oslobođenje | Ponedjeljak, 09.04.2012.| 14:26
Izdvojite članak Odštampajte vijest

Selma Gičević, magistrica nutricionizma: Zdrava ishrana djece na prvom mjestu

(Foto: b)

Selma Gičević je magistrica nutricionizma u javnom zdravstvu. Jedna je od rijetkih osoba koja je posebnu pažnju posvetila prehrani u vrtićima. Realizirala je projekt pod nazivom "Razvoj prehrambenih smjernica za vrtiće u BiH".

Nedavno ste se predstavili projektom "Razvoj prehrambenih smjernica za vrtiće u BiH", možete li reći konkretnije o kakvom istraživačkom projektu je riječ i o njegovom značaju za zdravlje mlađe populacije?

- Istraživanje sam provela u okviru mog magistarskog rada, a imalo je za cilj da razvije nacrt prehrambenih smjernica za vrtiće u BiH. Prvi korak ka tom cilju bilo je snimanje postojeće situacije, dakle formalnopravnog okvira, ponude hrane i pića, potreba i problema s kojima se vrtići suočavaju, zatim trenutne zdravstvene slike bh. populacije, lokalnih prehrambenih navika, kako bi se na osnovu toga, korištenjem metoda Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i institucija iz Velike Britanije, koje se bave ovom problematikom, načinile smjernice, odnosno osnove budućih standarda ishrane djece u vrtiću. Ideja nije bila da se kritikuje stanje, već ponudi rješenje. Sada pokušavam motivirati nadležne pojedince i institucije da pristupimo realizaciji. Važno je donijeti nove normative, jelovnike, knjigu recepata, obučiti kuharice i odgajatelje, te aktivno uključiti roditelje i širu zajednicu. Kvalitetna ishrana omogućava djetetu da pravilno raste i razvija se, u fizičkom i mentalnom smislu. Takvo dijete ima bolju koncentraciju, bolje uči, jača mu je otpornost na infekcije, te se time prevenira razvoj neprelaznih bolesti, među kojima su dijabetes tipa 2, rahitis, osteoporoza, kardiovaskularne bolesti, neki oblici raka, zubni karijes i sl. Projekat je važan za zdravlje cjelokupne bh. populacije, dugoročno. Jer, zdrave prehrambene navike stiču se upravo u ovoj dobi. Ovakvom intervencijom možemo doprinijeti smanjenju bolesti koje se vežu uz nepravilnu ishranu i time umanjiti i udar na budžetna sredstva u zdravstvu. Ovo je u interesu pojedinca, a i društva.

Kako se hranimo

Koliko je u današnje vrijeme važno za ljude da paze šta jedu, kakvu hranu konzumiraju, na šta treba posebno da paze?

- Ono si što jedeš, poručio je jednom jedan njemački filozof, što su kasnije citirali mnogi kako bi istakli značaj načina na koji se hranimo. Hranu danas možemo posmatrati iz više uglova, ja ću govoriti iz nutricionističkog. Važno je hraniti se uravnoteženo, prema piramidi ishrane, što znači pobrinuti se da unosimo hranu iz različitih skupina: kompleksne ugljikohidrate, proteine, mlijeko i mliječne proizvode, voće i povrće, te masti i šećere u preporučenim omjerima. Zatim, hraniti se raznovrsno, odnosno da jedemo hranu različitih vrsta, tekstura, boja i ukusa, i raspoređeno, u vidu tri obroka i dvije užine, svaki dan u približno isto vrijeme. Nadalje, tu je i umjerenost: ako ni u čemu ne pretjerujemo, ne moramo se puno toga ni odricati. I na kraju, važno je i uživanje: posvetimo hrani puno pažnje, ne jedimo usput, s nogu ili dok gledamo TV program. Usput jesti možete samo ono što teže konzumirate, naprimjer treba piti vodu dok učite ili radite za računarom, ili grickati komadiće svježeg voća u većoj, te neslanih orašastih plodova i suhog voća u manjoj količini, ako se morate natjerati na to. Uz gore navedeno, trebamo se što više kretati po čistom planinskom zraku, i svesti na minimum, a u idealnom slučaju u potpunosti, alkohol i cigarete.

Kakvu hranu jedu naša djeca u vrtićima, jeste li objasnili roditeljima na šta treba da obrate pažnju kod svoje djece?

- Situacija je raznolika, u zavisnosti od raspoloživih finansijskih sredstava, no na jelovniku svih vrtića treba biti više voća, povrća, integralnih žitarica, vode, masne ribe, orašastih plodova. U nekim vrtićima na jelovniku su namirnice koje tamo ne bi smjele biti, naprimjer, margarin, prženice, majoneza, salama, hrenovke, pašteta... Također, važno je uvesti dodatni obrok u vidu užine koji bi nudio isključivo voće, povrće i mliječne proizvode, jer djeca po važećem jelovniku ne mogu unijeti potrebnih 75 posto nutrijenata tokom cjelodnevnog boravka u vrtiću. Rezultat je izgladnjelo dijete, koje poseže za "praznim kalorijama", naprimjer bijelim pecivom, slatkišima, grickalicama... No, tokom istraživanja razgovarala sam s uposlenicima u vrtićima i svi željno očekuju promjene. Spremni su na suradnju i uvođenje novih normativa, ako, kako kažu, oni budu realni, u okviru njihovih finansijskih mogućnosti. Ovdje je važna i suradnja s roditeljima, jer se nerijetko dešava da roditelji vrše pritisak na privatne vrtiće, tražeći da djeca jedu "normalnu hranu", pod tim mislivši na pizzu, pitu, hamburger, odnosno ono na što su ga ti roditelji navikli. Stoga su obvezujući standardi dodatno važni, kako bi vrtiće zaštitili od tih vanjskih, neopravdanih pritisaka, a i djecu naučili da se hrane zdravije, bez obzira na to iz kakve porodice dolaze. Roditelji i vrtići trebaju zajedno raditi na izmjeni jelovnika, odnosno podržati vrtiće u tim nastojanjima, dok god su ona zasnovana na naučnim dokazima. Nemojmo se protiviti što "nema dovoljno mesa na jelovniku" ili "zašto moje dijete pije vodu, a ne sok", jer ove promjene, ako se provedu pravilno, mogu biti samo dobre za vaše dijete. Vrtićima treba vratiti autoritet odgajatelja zdravih navika, kako bi se roditelji mogli opustiti i vjerovati da je dijete u dobrim rukama tokom boravka u vrtiću.

Magistarski studij

Možete li nam reći više o Vašem profesionalnom angažmanu, da li ste se usavršavali vani?

- Prošle sam godine pohađala magistarski studij iz nutricionizma u javnom zdravstvu na Universityu of Westminster u Londonu. Ovo mogu zahvaliti stipendiji Svjetske banke i vlade Japana koju sam dobila, jer se radi o vrsti studija koji ima širi društveni značaj. Bez nje, ovu priliku ne bih mogla iskoristiti. Planiram nastaviti sa naučnim radom ka doktoratu u oblasti prevencije gojaznosti i ishrane djece, no kako se ovdje radi o multidisciplinarnom studiju, kakvih kod nas još nema dovoljno, bojim se da ću biti prisiljena barem djelimično školovati se ponovo u inozemstvu. Možda to bude moguće i sa stranim mentorom u BiH. Uostalom, vidjećemo.

Šta je uticalo da se opredijelite za nutricionizam, da li je to u okviru specijalizacije, možete li objasniti?

- Zanimanje za zdravu ishranu i posebice za pomaganje drugima da krenu putem pravilne ishrane, razvila je moja mama. Ona se neumorno trudila da u kući ima zdravih, ali i privlačnih slanih i slatkih jela. Sjećam se kako nam je rendala cveklu, jabuku, mrkvu, skrivala od nas tvrde bombone iz novogodišnjih paketića, dovijala se praveći torte od voća i voćnog jogurta, te koristila svaku priliku kad se okupimo u dnevnom boravku da nam, tokom priče, onako usput, guli i dijeli komade sezonskog voća. Ja po struci nisam ljekar, naprotiv, dolazim iz sfere društvenih nauka. Završila sam političke nauke i specijalizirala se u oblasti komunikacija i marketinga. Magistarski studij sadrži također snažne elemente politike ishrane, te je moj cilj upravo pomoći kreiranju prehrambenih politika za različite starosne skupine u BiH, u različitim zajednicama, odnosno, porodici, institucijama... U idealnom slučaju, svaka politika treba biti zasnovana na naučnim dokazima, te planiram nastaviti angažman u oblasti naučnih istraživanja, te iskoristiti svoje ranije znanje da pomognem u planiranju i implementaciji intervencija koje imaju za cilj prevenciju neprenosivih bolesti i promociju zdrave ishrane za trudnice, dojenčad, djecu, omladinu, odrasle i starije osobe.

Kakav je odnos prema hrani kod naših ljudi, a kakva iskustva nosite iz evropskih zemalja?

- Teško je tu bilo što generalizirati. Ali evo, ako govorimo o ishrani u Velikoj Britaniji, njihova tradicionalna kuhinja jedna je od najnezdravijih u Evropi. Svodi se na kobasice, pire-krompir, senf i hot dog, pomfrit, kečap... Tradicionalno jelo im je fish & chips, odnosno pohovana riba s prženim krompirićima, a nerijetko djeca na periferiji odrastu, a da nikada nisu probala voće. No, već je, prije više od decenije, pokrenuta prava revolucija u ishrani, koju je dijelom vodio i Jamie Oliver, kada su u pitanju škole i vrtići. Veliki gradovi, među kojima svakako prednjači London, obiluju novim konceptom fast-fooda, gdje možete kupiti svježe spremljenu juhu, zobenu kašu s voćem, sendvič od integralnog peciva bogat povrćem, svježe cijeđene sokove, salate od voća i povrća... Svaka samoposluga ima istu ponudu i tokom pauze za ručak, ako je iole sunčano, stanovnici Londona sjede po parkovima, klupama, travi i jedu te zdrave obroke. Nažalost, kod njih je hraniti se zdravo skuplje no jesti po restoranima brze hrane i eto raslojavanja među staležima. Kod nas, s druge strane, i dalje je jeftinije jesti zdravo, ako znamo kupiti i pripremiti. Kupujte puno voća i povrća, iz sezone u sezonu. Pravite šejkove i salate. Neka to šarenilo prati svaki vaš obrok.

Vječno traženje

Kakva je mr. Selma Gičević privatno?

- Majka, supruga, kćerka, sestra... Moj nemirni duh i vječno traženje smisla življenja donekle, čini mi se, umiruje ispunjenje kroz porodični život i posao koji je nešto više od pravljenja novca i trošenja istog.

Osim zdravstva, šta je to što budi Vaše interesovanje?

- Ne mogu se pohvaliti da sam pretjerano usmjerena na određenu oblast, jer imam boljku da čitam pet knjiga odjednom, kako beletristiku, tako i one stručne, a istovremeno mnogo koristim i online resurse (internet). Glad za novim informacijama, naravno, onim korisnim, nikako da utažim. Ne volim biti na jednom mjestu, niti puno ljenčariti. Radije bih neprekidno putovala, kretala se, planinarila i osvajala vrhove!

Koliko Vam porodica i u profesionalnom angažmanu pomaže, kako uspijete završiti sve svoje obaveze?

- Podrška porodice nema cijenu, u svakom pogledu, kako supruga, tako i roditelja. Da nije njihove vjere u ovo što pokušavam uraditi, i njihove svesrdne podrške, davno bih bila prisiljena odustati. No, suprug moje napore strpljivo podnosi i omogućava mi ambijent za rad, na čemu sam mu jako zahvalna.

Pogledajte i druge dokumente u rubrici "Ko je ko"



Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.