NavMenu

Kemal Kozarić, guverner CBBiH - Ne očekujem veće povećanje kamata u 2012.

Izvor: eKapija Ponedjeljak, 09.01.2012. 16:59
Komentari
Podeli

Guverner Centralne banke BiH u intervjuu za eKapiju kaže da građani u 2012. ne trebaju očekivati neko veće povećanje kamatnih stopa, ali ni njihovo smanjenje. Iako kao guverner nije u poziciji da daje bilo kakva predviđanja o formiranju vlasti, kao građanin kaže da bi želio da se Vijeće ministara formira što prije kako bi se krenulo sa konkretnim ekonomskim aktivnostima jer smo u velikom zaostatku za drugima.

Što se tiče kreditne aktivnosti banaka očekuje da će one, unatoč krizi s kojom se suočavaju zemlje iz kojih dolazi najveći broj banaka u BiH, nastaviti sa sličnom kreditnom aktivnosti kao i do sada.

Na zadnjoj sjednici Stalnog odbora za finansijsku stabilnost najavljeno je da će polovinom ovog mjeseca biti održan sastanak o Bečkoj inicijativi kojom su se banke obvezale da neće povlačiti kapital iz područja jugoistočne Europe, pa i BIH. Šta očekujete od tog sastanka?

Mi ćemo na ovom sastanku, koji će biti održan u sljedeći ponedjeljak (16.1.) u Beču, tražiti da banke i dalje ostanu kreditno aktivne i dobro kapitalizirane te da banke-majke ne povlače kapital iz zemalja regije. Imat ćemo i sastanak sa predstavnicima Raiffeisen banke. Oni su nam već poslalali pismo u kojem se ističe da će banka ostati i dalje kreditno aktivna i da se u njihovoj politici prema BiH, u ovoj godini, ništa neće promijeniti. To očekujemo i od drugih banaka koje su prisutne u našoj zemlji. Bečka incijativa je bila vezana za stand-by aranžman i ona je trajala dok je on bio aktualan. Taj stand-by aranžman je sada u nekom "čekanju". Nakon formiranja Vijeća ministara očekuje se da bi se ti pregovori mogli nastaviti. I Misija MMF-a dolazi polovinom veljače/februara, mimo stand by aranžamana, kako bi kako bi razgovarala sa predstavnicima naše vlasti. Do tada će, nadam se, biti formirano i Vijeće ministara.

Inače, Bečka inicijativa nije imala formu ugovora, nego je bila svojevrsno javno obećanje i do sada nismo imali problema kada je u pitanju bankarski sektor. S druge strane najava instrukcija austrijske vlade bankama da smanje aktivnosti u regiji i da se okrenu domaćim depozitima mijenja njihovu poziciju, ali opet, neke naše analize pokazuju da bi i ta instrukcija, ako bude na snazi, mogla dati bankama mogućnost da ostanu kreditno aktivne bar na nivou 2012. Prošlogodišnji kreditni rast u BiH bio je oko 5 posto,što je predstavljalo mali oporavak, iako nedovoljan.

Koliko će banke koje posluju u BiH moći odupirati povećanju kamatnih stopa s obzirom na krizu na svjetskom tržištu? Šta građani mogu očekivati po tom planu?

Aktivne kamatne stope na kratkoročne kredite za poduzeća u prošloj godini u prosjeku su se kretale oko 7,39 posto, a za stanovništvo 9,93 posto. Za dugoročne kredite za privatna poduzeća one su iznosile 7, 47 posto, a za stanoviništvo 8, 36 posto. Kamatne stope sa valutnom klauzulom su bile nešto niže, a najveće stope su bile na kartice za stranovništvo. U ovoj godini ne očekujem neko značajno povećanje kamatnih stopa, ali niti njihovo smanjenje.

Jedan od većih rizika za ekonomsku situaciju u zemlji je politička nestabilnost koja je obilježila čitavu prethodnu godinu. Četiri dana prije kraja 2011. riješilo se pitanje mandatara Vijeća ministara, a očekuje se i dalji napredak u formiranju državne vlasti. Koliko će to utjecati na poboljšanje sveukupne ekonomske situacije?

Formiranje Vijeća ministara je bitno jer je ono to koje treba postaviti budući okvir i na dnevni red staviti reformske procese i pitanja koja se tiču europskog puta. Ovim će biti poslana poruka i realnom sektoru da može očekivati poslovanje u mirnijem ambijentu nego je to bio onaj u 2011. To je ujedno i glavni zadatak vlade - da stvara povoljniji ambijent za domaće i strane investitore. Što se tiče rasta bruto društvenog proizvoda (BDP) naša procjena je da će on u 2012. imati rast od 1,5 posto. Ohrabruju i najave investicija Elektroprivrede BiH te aktivnosti na koridoru Vc što je također bitno jer bez toga nema ni ekonomskog rasta.

Godina koja je iza nas bila je puna izazova, osobito u financijskom smislu. Na što bi, prema Vašem mišljenju, trebao biti stavljen fokus u ovoj godini?

Iz ugla Centralne banke to je financijska stabilnost. Samo prisustvo sistemskog rizika, da neka od velikih grupacija dođe u probleme da ne može izvršavati za svioje obveze je vrlo opasno. Zbog toga se moramo čuvati da ne dođemo u tu situaciju. Zato je bitna ova Bečka incijativa kojom su se postavila pravila koja će biti za banke obvezujuća kako bi mi imali veću sigurnost da će one biti aktivne, kreditno sposobne i da će servisirati svoje obveze koje su preuzele od deponenata. Naravno financijska stabilnost ovisi i od političkog faktora, od ambijenta, od mogućnosti vlada da i one ispune svoje obveze. U ovoj godini je predviđen deficit od oko 3 posto na razini BiH. Hoće li on naći svoje izvore financiranja, hoće li se nastaviti ovaj stand-by aranžman, hoće li doći do novog aranžmana ili ne?, sve su to otvorena pitanja koja bi mogla biti na dnevnom redu u 2012.

U BiH postoje oni koji kritikuju i oni koji hvale stand-by aranžman. Ono što je činjenica je da on daje okvir i zadatke koje vlade moraju ispuniti, financijska disciplina je mnogo veća nego kada ga nema, a osim toga ta sredstva dobivamo pod povoljnim uvjetima. Naime, kamata je ispod dva posto, a mi se danas zadužujemo za financiranje deficita od po 7-8 posto kod komercijalnih banka. Centralna banka je svakako za veću financijsku disciplinu i jasnije postavljen okvir za sve one koji se bave financijskom aktivnostima.

Kakva je situacija sa depozitima građana u eurima? Imate li podatke o tome je li trend povlačenja eura iz banaka, koji je bio prisutan tijekom prošlih mjeseci, kada je bilo govora o opstanku eura, utjecao na njegovo smanjenje?

Nema drastičnog povlačenja depozita u eurima. Bilo je nervoze i upita. Imali smo i slučajeva da su ljudi počeli eure mijenjati u konvertibilne marke, što bi trebalo da nas raduje jer su građani počeli KM smatrati sigurnijom valutom od eura. Uglavnom, nema potrebe za mijenjanjem novca u druge valute jer na taj način građani će samo sebe izložiti bespotrebnim troškovima koje plaćaju za konverziju. Čitavu ovu situaciju mi još uvijek gledamo kao na dužnički krizu, a ne krizu valute. Mi oko 96 posto naših rezervi još uvijek držimo u eurima što pokazuje da vjerujemo u tu valutu. Ukoliko se nešto neočekivano dogodi, a to ne očekujem, imamo i rezervni plan- da se vežemo za njemačku valutu jer s Njemačkom imamo najveće trgovinske odnose.

Razgovarala: Danijela Kozina

Komentari
Vaš komentar

Top priče

28.03.2024.  |  Energija, Industrija

ArcelorMittal zatvara Koksaru u Zenici, dio radnika prelazi na rad u Njemačku

Kompanija ArcelorMittal Zenica pokušava pronaći načine da izađe iz postojeće situacije s obzirom na to da se zbog niske cijene čelika na svjetskom tržištu suočavaju s velikim izazovima u poslovanju, pa su odlučili obustaviti proizvodnju koksa, izjavio je danas na pres konferenciji generalni direktor AMZ-a, Nikhil Mehta. On je kazao kako je ovo samo jedan od koraka koje u narednom periodu planiraju poduzeti u tom smislu. - Jedan od

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izvještaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.