NavMenu

Ivan Vlaho, direktor UniCredit Bank Banja Luka: Sticanje znanja se plaća

Izvor: eKapija Srijeda, 21.12.2011. 16:47
Komentari
Podeli

Na mjesto direktora UniCredit banke Banja Luka sredinom 2010. godine imenovan je Ivan Vlaho, Mostarac rođen 1973. godine. Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, a školovao se i u Mostaru i Americi. Karijeru je započeo radeći na consulting poslovima u "PriceWaterhouseCoopersu", kao i u Fondu za privatizaciju u Zagrebu. Međutim, ovi poslovi nisu ispunili njegova očekivanja, tako da je počeo da traži posao u banci.

UniCredit banka, u kojoj se zaposlio 2000. godine, postala je okosnica njegove karijere i uspjeha.

Ivan Vlaho iza sebe ima više od deset godina bogatog radnog iskustva u bankarstvu. Na poziciji je člana Uprave, zaduženog za maloprodaju UniCredit Banke, od 2007. godine. U toku njegovog mandata maloprodaja je postigla značajan rast tržišnog udjela, te znatno poboljšanje zadovoljstva klijenata UniCredit Banke.

Od 2000. do septembra 2002. godine bio je Stručni suradnik/specijalist za nezavisnu provjeru procjene rizika, a nakon toga, do juna 2004. voditelj Odjela upravljanja rizicima u Zagrebačkoj banci BH Mostar. Od jula 2004. do jula 2007. godine bio je direktor Segmenta osobnog i poduzetničkog bankarstva, a nakon toga, do jula 2010. godine izvršni direktor za maloprodaju UniCredit Bank d.d. Mostar.

Danas je direktor UniCredit Bank a.d. Banja Luka i raditi u njoj za njega je pravo zadovoljstvo jer je to grupa koja zadaje zdrave ciljeve, a ništa ne nameće. Njegov zadatak je, kako kaže, da da sve od sebe kako bi što više unaprijedio poslovanje banke, rad s klijentima, Vladom RS, fizičkim licima, te kroz snagu proizvoda i usluga ostvariti i optimalnu dobit. Osim toga, ističe da je UniCredit banka je korisna ovom društvu.

"Ljudi koji se ovdje zaposle imaju odličnu priliku, kao prvo, da nauče posao i da srazmjerno tome napreduju. Samo iz Banja Luke imamo sedam ljudi koji su otišli raditi u inostranstvo unutar UniCredit grupe", kaže on.

Nedavno su raspisali konkurs na koji se prijavilo 200 ljudi. Međutim, ističe, za njega poražavajuću činjenicu, a to je da mladi ljudi dolaze na prvi razgovor sa nekim po njemu "čudnim" pitanjima poput pitanja o visini plate.

"Ono što je obeshrabrujuće u svemu tome jeste da veliki broj njih ne zna ispravno napisati ni biografiju. Oni moraju shvatiti da to što posjeduju fakultetsku diplomu zaista nije nikakvo mjerilo njihove profesionalne vrijednosti. Moraju se zapitati koliko oni u Banci mogu doprinijeti, šta za nas mogu uraditi, a ne koliko mi njih možemo platiti, jer ako stvari postavimo logično, sticanje znanja se plaća, a to je ono što oni dobijaju kad tek dođu da rade", ističe Vlaho.

Vlaho kaže da ne traže nužno stručnost odmah na početku, naprotiv...

"Kad sam završio fakultet nisam mnogo znao, ali moj jedini poslovni motiv bio je da naučim. Ako radiš u sistemu koji može prepoznati tvoj trud, rad i kvalitet, sigurno ćeš zablistati, jer tržište traži dobre radnike", dodaje on.

Vlaho smatra da dosta toga koči i obrazovni sistem. Kada je riječ o ekonomskom fakultetu, misli da bi mnogo smislenije bilo prve dvije godine učiti samo računovodstvo i knjigovodstvo, jer to je struka i nisi ekonomista ako to ne znaš. Svim mladim ljudima koji tek počinju da grade svoju karijeru preporučuje da iznad svega zdravo razmišljaju, da procijene u čemu se mogu usavršiti i da idu ka tome.

Uvijek se obradujem kaže on, kad vidi osobu koja ima zdrav motiv za učenje, borbu, istrajnost i preduzetništvo i takvima bi uvijek pružio šansu.

Posljednjih godinu i po dana Ivan Vlaho živi u Banjoj Luci, dok je porodica u Mostaru. No, ipak, kako kaže, uspjeva uskladili porodični i poslovni život.

"Otkako sam postao direktor UniCredit banke Banja Luka svaki vikend putujem u Mostar kako bih bio sa suprugom Anom i sinovima Nikolom, Petrom i Andrijom, a oni su se meni ovdje pridružili za vrijeme ljetnog raspusta", priča on.

S obzirom na to da mnogo radi, njegova žena je, kaže, preuzela brigu o dječacima u čemu joj pomažu njegovi roditelji i sestra, jer je briga o dječacima, koji imaju osam, pet i tri godine, pravi izazov.

Međutim, kaže, trenutno razmišljaju da se pozicioniraju na duži period kako bi bili zajedno.

"Nije isključeno da bi to moglo biti i u Banjoj Luci, jer im se svidjelo ovdje dok su bili ljetos, a i ja sam se odlično uklopio u ovu sredinu. Zaista nije kliše da su ljudi ovdje prijatni i otvoreni za komunikaciju, tako da sam vrlo lako ostvario i profesionalne i prijateljske odnose", otkriva on.

eKapija.ba/DomInfo

Pogledajte i druge dokumente u rubrici "Ko je ko"

Komentari
Vaš komentar

Top priče

17.03.2024.  |  Zdravstvo

Šta znače česti ružni snovi

Riječ je o važnom otkriću budući da su loši snovi do sada najprije dovođeni u vezu sa psihičkim stanjima. Parkinsonova bolest, rani znaci otkrivanja i bolje šanse za liječenje su veliki izazov za naučnike, a zahvaljujući istraživačima sa University of Birmingham sada postoje preliminarni dokazi da bi učestali ili svakodnevni loši snovi mogli biti rani znak oboljenja. Važno otkriće: Parkinsonova bolest i učestale noćne more

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izvještaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.