NavMenu

Vjekoslav Vuković, predsjednik STK BiH - Još nismo u fazi panike, ali moramo nastaviti ulagati u privredu BiH

Izvor: eKapija Četvrtak, 03.10.2024. 13:11
Komentari
Podeli
Vjekoslav Vuković (Foto: VTKBiH)Vjekoslav Vuković
U Sarajevu je prošle sedmice u okviru manifestacije "100 najvećih u BiH" održana i konferencija "ESG impuls 2024". Ovim povodom eKapija je razgovarala sa predsjednikom Spoljnotrgovinske komore BiH (STK/VTK BiH) dr sc. Vjekoslavom Vukovićem koji je istakao da sinergija privrednog sektora, komora i vlasti mora da postoji kako bismo prevazišli sve probleme i lakše se prilagodili promjenama koje su pred nama.

Sa Vukovićem smo razgovarali i o posljedicama neuvođenja ESG principa, koliko su naše kompanije spremne na nove izazove, kakva je trenutno situacija u privredi BiH, kao i na koji način STK BiH pomaže malim i srednjim preduzećima u njihovom izlasku na međunarodno tržište.

eKapija: Tema održane konferencije u Sarajevu bila je ESG standardi i njihovo uvođenje. S obzirom da veliki broj naših kompanija želi, a i moraće da ih implementira u narednom periodu, ne znaju kako i odakle da počnu. Koliko im Komora može pomoći na ovom putu?

- VTK je, u vezi sa temom CBAM, koja je dio ESG-a, organizovao mnoge međunarodne konferencije. Takođe smo obilazili kompanije i industrijske zone, poslovne asocijacije i razgovarali sa njima o ESG-u. Prije toga smo sproveli statističke analize i anketirali kompanije da vidimo koliko su upoznate s ESG-om, i iznenadio nas je nivo neznanja. Međutim, oni koji su imali saznanja, postigli su dobre rezultate u pripremi, popunili izvještaje i počeli deponovati sredstva. Koristili smo njihova iskustva i željeli da ta saznanja podijelimo s ostalima. Nekada se dešavalo da dobavljač iz EU ne želi da vam kaže šta vas čeka, kako bi vas kasnije uslovljavao visinom cijene vaše robe, što nije bilo fer, ali smo to razjasnili i objasnili kompanijama da samostalno krenu u proces.

Firme su bile oduševljene, međutim, pravila za ESG se razlikuju od grane do grane - različita su za transport, građevinu, metalnu i elektro industriju, električnu energiju itd. Radi se o nekim finesama, dok smo od bankarskog sektora već dobili konkretne pokazatelje šta se očekuje od kompanija, kako izgleda karbonski otisak, od čega se sastoji, koji su to podaci koje firme daju, i došli smo do različitih zaključaka. Pojavili su se strahovi koji proizilaze iz neznanja - jedan dio je imao strah od dijeljenja podataka s drugima bez obzira na ugovore o povjerljivosti koji se moraju potpisati - iako oni ne znaju da su to podaci o proizvodu, o tarifnom broju, a ne o njihovom dobavljaču. Uvjeravali smo ih da kada uđu u ESG sistem, moraće cijeli proizvod rastaviti na sastavne dijelove i za svaku njegovu komponentu znati porijeklo i na kojoj bazi energije je proizvedena. Prema tome, svaki taj proizvod i dio tog proizvoda ima svoj tarifni broj.

eKapija: Koje su posljedice neuvođenja ESG principa?

- Da bismo shvatili koje su posljedice, sa UNDP-om smo ušli u veliki projekat u okviru kojeg smo radili tri simulacije "šta ako" - ako veliki broj kompanija, kao što su drvna, tekstilna, metalska, koje su veliki potrošači električne energije, uđe u sistem, šta će se dešavati. Došli smo do strašnih zaključaka, a to je da BiH u prvoj fazi, ukoliko ne bude plaćanja poreza na karbon, gubi oko 300 mil EUR godišnje. Taj raspon se kreće i do nekih 800 mil EUR, ali se nadamo da do toga neće doći, jer postoje tranzicioni periodi i nastojali smo da ih ne uplašimo, nego da im približimo materiju.

Kada je u pitanju sam ETS, odnosno sistem naplate takse za emisiju ugljen-dioksida, jako smo daleko od toga. EU je ušla u sistem 2005. godine. Mi smo još u nekom "stand by aranžmanu" i prioritet su nam opšta pravila i CBAM mehanizmi.

eKapija: Situacija u našoj zmlji je takva da sporo mijenjamo zakone i da sistemski "kaskamo", kao što je situacija sa proizvodnjom energije iz obnovljivih izvora. Svaka kompanija koja želi da izgradi ovakvo postrojenje, viškove ne može da skladišti, a ima i problem da bude prodavac. Da li je će ova situacija uskoro da se promijeni?

- Problem je što nemamo berzu električne energije. Mnoge kompanije prelaze na obnovljive izvore energije (OIE) kako bi dobile oznaku "green" i lakši pristup tržištima EU. Zbog toga smo predlagali vlastima BiH da što prije primijene EU pravila i direktive. Međutim, glavni problem je nepostojanje berze električne energije. Iako je politički najavljena, trebat će vremena da postane funkcionalna i da kompanije počnu prodavati struju preko nje. Vjerujem da će to trajati dvije godine, možda jednu ako ćemo baš biti optimistični.

U BiH imamo tri distribucijska operatora, ali samo jedan koristi obnovljive izvore energije. To nije dovoljno da svi doprinesemo prelasku na OIE. Solarni izvori su u posljednjih pet godina povećali udio u proizvodnji energije sa 0% na 3,2%, ali je ta balansna energija nestabilna zbog zavisnosti od sunca i vjetra. Za veliku, tešku, industriju je potreban kontinuitet u snabdijevanju energijom.

Sada se razvijaju hibridni modeli koji kombinuju različite izvore energije, a kompanije prave mini solarne elektrane za vlastite potrebe. Da li će sve te elektrane moći da se priključe na mrežu zavisi od zastarjele mrežne infrastrukture u BiH. Želimo da napravimo berzu struje, ali tehničke predispozicije za to još nisu dovoljno spremne. Naša privreda je brža od ovih promjena.

Slobodana Šubara i Vjekoslav Vuković (Foto: eKapija)Slobodana Šubara i Vjekoslav Vuković

eKapija: Znamo da su naše kompanije dosta izvozno orjentisane, neke su dobavljači djelova za evropske kompanije, i ako ne posluju po ESG standardima neće moći da nastave saradnju. U generalno teškim uslovima poslovanja i sa svim problemima sa kojima se susreću, ovo je još jedna otežavajuća okolnost. Koliko su naše banke spremne da investiraju u ovu tranziciju ka održivom poslovanju?

- U našoj komunikaciji s bankama, one imaju dovoljno sredstava, ali sada, ulazeći u ESG principe, banke ne mogu finansirati ništa što je na bazi prljavih energija. Taj postotak udjela njihovog finansiranja se sve više smanjuje, bez obzira koliko imaju novca. Dakle, ovdje se radi o činjenici da su nam potrebni zdravi, zeleni projekti. Mislim da postoji spremnost čim su banke postavile stroga ESG pravila, kao post pound, da bi se dao tranzicijski period kompanijama koje ulaze u tu priču. Stoga smatram da svi još uvijek imamo strpljenja dok neka matična banka, čija je podružnica u BiH, ne kaže da to više ne može tako, jer one mogu trpjeti kazne u svojim matičnim zemljama. Definitivno još postoji razumijevanje u BiH i nadamo se da ćemo uspjeti našim kompanijama približiti tu priču. Upravo ovakve konferencije podižu svijest i razumijevanje o ESG-u, jer je to neminovnost i potencijal za izvoz.

eKapija: Kako ocjenjujete trenutnu situaciju u privredi BiH? Koji su ključni sektori koji donose ekonomski rast, a koji su u stagnaciji?

- Trenutno 40% udjela u kompletnom izvozu BiH čine metalna i elektro industrija, što je naš generator razvoja. Slijedi drvna industrija, koja je trenutno u padu zbog zahtjeva iz EU, a prate ih tekstilna i prehrambena industrija. Posebno se izdvaja namjenska industrija zbog globalnih kriza i sukoba.

Izvoz iz BiH je u proteklom periodu pao za milijardu KM. Međutim, to nije toliko zabrinjavajuće, jer kamatne stope padaju, a inflacija se polako smanjuje. Ipak, ne znamo kada će se EU oporaviti. Čini se da se EU malo umorila od naglog rasta i razvoja, a ta blaga stagnacija se reflektira na nas, jer je više od 70% našeg izvoza usmjereno ka EU.

Još nismo u fazi panike, ali moramo nastaviti ulagati u privredu BiH. Svaka podrška našim kompanijama je dobrodošla, bilo da se radi o finansiranju ili otvaranju novih tržišta. Moramo se okrenuti i ka Dalekom i Bliskom Istoku te Sjevernoj Africi, tržištima na kojima smo prije radili i ostvarivali zavidne rezultate. Naravno, najveći vanjsko-trgovinski partneri su i dalje EU i zemlje CEFTA.

eKapija: Koji su najveći izazovi sa kojima se susreću naše kompanije kada je u pitanju izvoz i uvoz?

- Prekid lanaca snabdijevanja, odnosno njihova usporenost kada je u pitanju Kina i Daleki istok, odrazili su se na sve zemlje, pa tako i na BiH. Ranije je kontejnerski prijevoz iz Kine bio oko 2.000 USD, pa je skočio na 20.000 USD, a sada se vratio na 3.000-3.500 USD, tj. u neke normalne okvire. Međutim, lanci i dalje dosta kasne, ne možete garantirati isporuku robe, očekuju vas veliki penali, a na temelju toga pravite neki proizvod koji ide za EU, što stvara dodatnu kompleksnost.

Taj izazov se rješava tako što se veliki dio evropskih fabrika želi preseliti na naše područje. Studije pokazuju da graničimo s EU, cestovno smo jako dobro povezani, koristimo potencijal Luke Ploče i željeznički prijevoz od sjevera do juga. Sav taj potencijal treba iskoristiti i on mora postati prepoznat. Ali ako niste vi ti koji odlučuje, onda se vraćamo na početak. Mora postojati kompletna sinergija privrednog sektora, komora i tijela vlasti kako bismo izašli iz problema.

eKapija: Kako pomažete MSP sektoru u njihovom izlasku na međunarodno tržište?

- Vratili smo se tradicionalnim načinima promocije, a to su sajmovi na kojima predstavljamo kompanije iz BiH. Godišnje osiguravamo 16 međunarodnih sajmova i desetine sajmova unutar BiH. Organizujemo studijske posjete i dovođenje stranih edukatora u našu zemlju. Otvaramo međunarodna tržišta kroz potpisivanje sporazuma s drugim tijelima vlasti i komorama van BiH, što nam osigurava pristup njihovim bazama podataka i niz specijaliziranih B2B sastanaka.

Više ne idemo na velike konferencijske događaje, nego na male formate privrednih foruma gdje drvna industrija komunicira s drvnom, tekstilna s tekstilnom itd. Vrlo precizno postižemo te efekte, što se pokazalo efikasnim za kompanije u BiH. Ovaj oblik saradnje i otvaranja tržišta već je pokazao rezultate.

-------------------

Konferencija "ESG Impuls 2024" održana je u okviru ovogodišnje manifestacije izbora "100 najvećih u BiH" koju već 37 godina organizuju Poslovne novine, a čiji je dugogodišnji medijski partner eKapija.


Slobodana Šubara

Komentari
Vaš komentar

Top priče

11.11.2024.  |  Vijesti

Nakon kritike Američke ambasade: Ramo Isak prodao porodičnu firmu

Ramo Isak, ministar unutrašnjih poslova FBiH i njegova porodica prodali su porodičnu kompaniju Condor, potvrdio je Isak za Slobodnu Bosnu. Prema njegovim riječima, posao oko prodaje završen je s kompanijama koje se bave istim ili sličnim poslovima. Riječ je o zaštitarskim agencijama. Isak za sada ne može reći o kome se radi. Inače, kompanija Condor iz Zenice se bavi zaštitarskim djelatnostima, a nakon kritika javnosti i Američke

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izvještaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.