Milan Miodragović (Foto: TeleGroup)
Kompanija TeleGroup, jedna od vodećih tehnoloških kompanija u našem regionu, u ovu godinu ušla je jača za iskusnog izvršnog direktora ICT operacija Milana Miodragovića. Milan je nakon 15 godina uspješnog rada u Sloveniji stečena znanja i iskustva sa svjetskog tržišta prenio u TeleGroup BiH.
U razgovoru za eKapiju govorio je o svojoj karijeri, odluci da se vrati u Banjaluku i pridruži TeleGroupu, ali i o njegovom viđenju tržišta u BiH i izazovima za ICT industriju u periodu nakon pandemije.
U godini u kojoj TeleGroup Banjaluka obilježava 25 godina uspješnog poslovanja razgovarali smo i o planovima za budućnost i poziciji ovog velikog sistema koji ostvaruje rezultate kako na regionalnom, tako i na zahtjevnim tržištima Njemačke, Slovenije, Bliskog istoka, ali i šire.
Šta Vas je podstaklo da se nakon 15 godina rada u Sloveniji, u godini koja je svijetu donijela vrtoglave promjene, odlučite vratiti u Banjaluku i pridružite timu TeleGroupa?
- Moja želja nikad nije bila da odem u inostranstvo sa ciljem stvaranja karijere, zasnivanja porodice i sa idejom da tamo i ostanem. Moja zamisao je bila kontrolisani odlazak, na određeno vrijeme, u svrhu poslovnog usavršavanja, proširivanja vidika i sticanja iskustava koja će mi pomoći u karijeri. Možda sam malo predugo ostao, 15 godina, iako mi je prvobitni plan bio samo pet, ali to je više sticajem okolnosti, jer nisam osoba koja slijepo prati zacrtane planove, nego se prilagođavam trenutku u okviru opšteg plana. Zašto dolazak baš sad? S obzirom na to da radim u ICT industriji na koju COVID-19 nije imao negativan uticaj, već upravo suprotno, isto tako COVID-19 nije mogao negativno uticati ni na moju odluku. Preovladala je želja za povratkom u svoje krajeve gdje bih, zajedno sa jako dobrim i perspektivnim timom, realizovao svoje ideje i nastavio uspješnu karijeru.
Kako je tekao Vaš karijerni put od završetka fakulteta?
- Po završetku fakulteta 2005. godine sticajem okolnosti počeo sam da radim u jednom od najvećih proizvođača telekomunikacione opreme i integratora u Evropi. To je firma Iskratel iz Slovenije, koja je poslovala na tržištu Evrope, Azije i Južne Amerike. Bio sam zaposlen u sektoru Solution managementa, zaduženom za kreiranje kompleksnih rješenja za korisnike. Moja prva zaduženja su bila u okviru Solution management tima za IPTV rješenja. Tu sam do 2009. godine radio na kreiranju IPTV rješenja za telekom operatore u Rusiji i Sloveniji. Poslije toga, a s obzirom na poznavanje tržišta Rusije i bivšeg SSSR-a, radio sam na uvođenju rješenja jedinstvenog broja za vanredne situacije 112 u Rusiji, kao i na rješenjima Safe City.
Od 2014. godine, kompanija Iskratel je kompetencije za rješenja 112 i Safe City prenijela u svoju ćerku firmu Iskrauraltel iz Ekaterinburga, i meni se otvara prostor da se priključim sektoru za digitalizaciju industrije, u prvom redu energetike i transporta. Poslije godinu dana rada postajem vođa sektora Customer solution management za rješenja u industriji i na toj poziciji se zadržavam faktički do kraja svoga rada u Iskratelu. Moja vječita želja je bila da se vratim u svoje krajeve i da tu nastavim sa radom i sa korišćenjem stečenih iskustava sa svjetskog tržišta.
Vaši raniji projekti, poput onog sa Željeznicama Republike Srpske, dali su Vam odličan uvid u prilike u BiH. Sa kakvom vizijom ste se priključili TeleGroup-u?
- Projekat kod korisnika Željeznice Republike Srpske je moj najveći projekat na Balkanu koji sam vodio iz prethodne kompanije. Kroz njega sam upoznao domaće tržište i njegov potencijal, te ostale specifičnosti rada na ovom tržištu. Na taj način sam bolje upoznao TeleGroup kao kompaniju, jer smo bili saradnici na projektu. Moje viđenje tržišta BiH tada je bilo da se radi o tržištu "gladnom" modernizacije i rekonstrukcije zastarjelih sistema, te planske digitalizacije procesa u svim granama industrije. Potencijal je bio ogroman i sistematskim i planskim radom svaki razuman i inovativan sistem integrator je imao mogućnosti da ostvari uspješne rezultate. Taj potencijal sam prepoznao u kompaniji TeleGroup sa kojom dijelim iste vrijednosti, pa je izbor za budućeg poslodavca u našem regionu bio lak.
Kako gledate na aktuelno stanje kada je riječ o digitalnoj transformaciji u BiH, a kako na domaću IT scenu? Šta BiH može naučiti od Slovenije?
- BiH je već stupila u digitalnu transformaciju. Možda ne tako brzo, učinkovito i atraktivno, ali u svakom pogledu jeste. Neki od problema zašto BiH kasni u tome jesu opšta kriza i manjak investicija, kašnjenje uvođenja 4G sistema mobilne komunikacije i uopšte kašnjenje u raspodjeli frekvencija i za digitalnu televiziju, manjak iskustva i domenskog znanja u tim oblastima, i tako dalje. Međutim, ono što po mom mišljenju najviše stvara problem većoj i konkretnijoj digitalnoj transformaciji u BiH je manjak kvalitetnog dugoročnog planiranja. Digitalizacija se u BiH po pravilu izvodi parcijalno, kroz manje investicije i bez nekog višeg generalnog plana. To je područje gdje BiH može mnogo da nauči od Slovenije. Tamo je planiranje dosta kvalitetnije i konkretnije. Digitalizacija nije digitalizacija u pravom smislu ako se svaki sistem digitalizuje posebno, bez umreženosti i mogućnosti razmjene informacije između različitih sistema. Zbog toga realizacija parcijalnih sistema bez opšteg plana ne dovodi do maksimalne iskorišćenosti dobrobiti koju donosi digitalna transformacija, jer sistemi i dalje ostaju odvojeni, procesi komunikacije između njih ručni ili u najboljem slučaju poluautomatski.
Poslije kvalitetnog planiranja potrebno je strpljivo sprovođenje zacrtanih ciljeva. Digitalna transformacija nije projekat, nego proces koji traje i generalno se nikad i ne završava. To je proces preslikavanja našeg cijelog svijeta koji je analogni, u digitalnu sferu koja omogućava pojednostavljenje, uštede i ubrzanje procesa i prenosa informacija. Tu nam, takođe, nedostaje kultura praćenja istog cilja kroz duži period od 10 i više godina.
Koji izazovi očekuju ICT industriju u periodu poslije pandemije i šta će biti ključno za adekvatan odgovor na njih? Koje se nove prilike otvaraju?
- Pandemija je definitivno "pogurala" digitalizaciju i pomogla napuštanje nekih klasičnih procesa ili bar dovela u pitanje njihovu dalju svrsishodnost. Papir je stavila u drugi plan i procese gurnula ka elektronskim. Preobražaj i najtvrdokornijih protivnika modernizacije kao i najneobrazovanijih slojeva stanovništva je urađena u faktički rekordnom roku od jedne godine. Ljudi koji sumnjaju u digitalne tehnologije, pod prijetnjom životne opasnosti od COVID-19, prihvatili su elektronska plaćanja, naručivane hrane online, naručivanje različitih usluga elektronski itd, što je i na tako "grub" način ubrzalo digitalizaciju.
Poslije pandemije ICT će morati omogućiti stabilizaciju tog procesa, u smislu informacione sigurnosti, usavršavanja urađenog, konstantnog povećanja kapaciteta, zahvatanja nepokrivenih oblasti jer će digitalizacija biti maksimalno prihvaćena (poljoprivreda, voćarstvo, stočarstvo...). S obzirom na vjetar u leđa glavnim herojima pandemije, zdravstvo će dobiti jednu od glavnih pozicija i ICT industrija će morati da odgovori i na njihove zahtjeve kao što su: operacije na daljinu, analize na daljinu, kolaboracija kao osnova komunikacije između mobilnih ekipa na terenu i kliničkih centara, itd. Pandemija je trenutno zaustavila ili usporila jednog od osnovnih pokretača razvoja digitalne industrije, a to je transport. Manje se putuje, pa je i prevoz robe u određenom problemu, ali poslije pandemije i ta oblast industrije, transportna industrija, u još jačoj mjeri zahtijevaće nova i optimalnija rješenja, koja samo digitalna transformacija može da joj omogući.
TeleGroup je ove godine obilježio 25 godina uspješnog poslovanja. Šta je dalji fokus i na koje tehnologije će se kompanija fokusirati?
- TeleGroup Banjaluka je ove godine obilježio jako važan jubilej. Četvrt vijeka uspješnog rada u ICT industriji nije mala stvar. Pored toga, takva tradicija i iskustvo obavezuju. TeleGroup i dalje mora da bude nosilac razvoja i novih tehnoloških rješenja, kao što je bio i dosad. Zbog toga fokus u daljem radu će nam svakako, pored standardne pozicije respektabilnog sistemskog integratora za najkompleksnija rješenja procesiranja video signala (IPTV), ITS i druge ICT tehnologije, biti razvoj svojih specijaliziranih softverskih rješenja za agrobiznis, javnu upravu i zdravstvo, kao i aktivnije učestvovanje u digitalizaciji industrije i transporta. Velika domenska znanja i iskustva naših stručnjaka, te respektabilne reference, omogućavaju nam jednu od vodećih pozicija u ovim oblastima na tržištu BiH i regiona. Osim toga, internacionalizacija TeleGroup sistema je naš strateški put, koji već daje rezultate na zahtjevnim tržištima Njemačke, Slovenije, Bliskog istoka i šire.
Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora
Izdanje Srbija
Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Vijesti
Utorak, 22.06.2021.
Komentari
TELEGROUP d.o.o. Banja Luka
