Izvor: Nezavisne novine | Ponedjeljak, 04.01.2021.| 12:49
Izdvojite članak Odštampajte vijest

Senad Softić, guverner Centralne banke BiH - Sistemski treba da otklanjamo prepreke za stvaranje povoljnijeg poslovnog ambijenta

Senad Softić
Senad Softić (Foto: cbbh.ba)
Mi trenutno nismo u normalnim vremenima. Cijeli je svijet u ekonomskom šoku. Ekonomska se struka najvećim dijelom slaže da u takvim okolnostima ekspanzivna fiskalna politika može značajno pridonijeti ublažavanju šoka i bržem oporavku, kaže u intervjuu za Nezavisne Senad Softić, guverner Centralne banke BiH.

- Fiskalnu konsolidaciju treba provoditi u dobrim vremenima, a sada u krizi nam je potrebna razumna, ali ipak dodatna državna potrošnja - ističe Softić.

Možete li se kratko osvrnuti na 2020. godinu. Kakvi su makroekonomski pokazatelji na kraju godine?

- Podaci na globalnom nivou, odnosno projekcije koje je dao Međunarodni monetarni fond, govore da bi svjetska ekonomija mogla imati pad od 4,4%, dakle, nalazimo se u globalnoj recesiji. Ono što je za BiH posebno bitno jeste da se u eurozoni očekuje pad od 7,3%. Ovaj podatak je izuzetno bitan za nas, jer je to naš glavni spoljnotrgovinski partner. Sa druge strane, Centralna banka BiH (CB BiH) je nedavno objavila svoje prognoze za BDP BiH, koje u ovom trenutku govore o padu BDP-a od 4,6% za 2020. godinu. Komponente koje utiču na pad BDPa su pad investicija i izvoza, a ključna komponenta pada BDPa jeste lična potrošnja, za koju se očekuje smanjenje od 5,3%.

Kako je virus korona uticao na finansije, kakvi su finansijski pokazatelji?

- Svi relevantni pokazatelji pokazuju snažan uticaj pandemije te posljedičnog pada ekonomskih aktivnosti. Uzeću primjer jedne od statistika koju CB BiH redovno prikuplja, a to su podaci o doznakama bh. dijaspore. One čine oko 8,5% ukupnog BDPa, a u prvih šest mjeseci ove godine priliv je iznosio 1,19 milijardi KM, što je za 17% manje nego u istom periodu prethodne godine. Iako je još rano govoriti o podacima o direktnim stranim ulaganjima za 2020. godinu, neki preliminarni podaci koje imamo za prvih pola godine govore o smanjenju od skoro 50% u odnosu na isti period prethodne godine. U medijima je objavljena informacija UIO BiH o značajnom padu prihoda od indirektnih poreza. Dakle, ne postoji nijedan ekonomski pokazatelj na koji pandemija nije uticala.

I ranije ste govorili da su potrebne reforme, šta je neophodno BiH da bi bolje funkcionisala finansijski i ekonomski?

- Prije svega, kriza je pokazala ranjivost modela globalnog koncepta snabdijevanja i proizvodnje. Zahvaljujući povoljnoj geografskoj poziciji, naša država sigurno može unaprijediti određene segmente trgovine sa državama EU i ovo je dobra prilika da se više razvija lokalna proizvodnja. Važno je imati na umu da će ova kovid kriza proći te se svi moramo pripremati za postpandemijski period. Treba sistemski da počnemo raditi na otklanjanju prepreke za stvaranje povoljnijeg poslovnog ambijenta. Devizne rezerve u BiH stalno rastu i prošle godine su premašile 12 milijardi KM. Što nam to govori? Devizne rezerve CB BIH su stabilne i iznose 13,66 milijardi KM na dan 24. decembra 2020. U trenutno izuzetno turbulentnim uslovima na svjetskim finansijskim tržištima, CB BiH upravlja deviznim rezervama na način koji osigurava likvidnost i sigurnost portfolija deviznih rezervi. Investiranje se vrši u prvoklasne vrijednosne papire država članica eurozone i depozite kod centralnih i komercijalnih banka najboljeg kreditnog rejtinga. To je bitno jer su devizne rezerve garancija sistema valutnog odbora. Stoga svako, kada god poželi, može svoje KM zamijeniti za eure i mi mu to garantujemo. Da bi to mogla garantovati, CB mora biti sigurna da će moći povući svoja sredstva u potpunosti i na vrijeme kada joj zatrebaju, odnosno kada građani to žele. To je temelj na kojem počiva valutni odbor, ali i stabilnost cijelog finansijskog sistema u BiH već preko dvije dekade.

Ono što najviše interesira bh. građane jesu krediti, odnosno kamate, da li će i koliko rasti/padati?

- CB BiH ne očekuje rast kamatnih stopa komercijalnih banaka na kredite ni za građane, ni za pravna lica. Sve prognoze govore da će glavne centralne banke u svijetu zadržati svoje, moram reći, veoma niske kamatne stope još barem dvije godine. Isto, novca na međunarodnim tržištima ima u izobilju. Bankama su na raspolaganju brojni izvori sredstava i to vrlo jeftini. Likvidnost bankarskog sistema u BiH i dalje je vrlo visoka i banke na svojim računima drže ukupno 5,8 milijardi KM, od čega je 2,7 milijardi KM iznos koji moraju držati zbog obavezne rezerve, a ostatak, više od tri milijarde je tzv. višak rezervi. Dalje, veoma bitno potražnja za kreditima je veoma mala. I stanovništvo i preduzeća su vrlo oprezni u ulaganjima, jer su suočeni s neizvjesnošću. Postoji velika ponuda novca, kako na međunarodnim tako i na domaćem tržištu, potražnja je mala, stoga se ne vide ozbiljni ekonomski razlozi za podizanjem kamatnih stopa.

BiH je opet tražila pomoć MMF- a, još nema dogovora Fiskalnog vijeća o uslovima iz pisma namjere, očekujete li da će ovo biti riješeno?

- Iskreno se nadam povoljnom ishodu, iz prostog razloga što program donosi mnoge pozitivne stvari, pored neophodnih finansijskih sredstava. Prvi razlog je, naravno, novac. BiH trebaju dodatna sredstva, posebno inostrana. U 2020. očekujemo pad inodoznaka, očekujemo pad izvoza te pad direktnih ulaganja, koja su ionako komparativno mala u BiH. Treba dodati da mnogi drugi donatori i kreditori iz međunarodnih institucija često svoje programe vežu uz aktivan, dakle, odobren program MMF-a. Drugo, teško sami provodimo potrebne reforme. Svima nam one trebaju. MMF u svojim programima traži od nas reforme. MMF nas podsjeća da postoji obaveza provođenja reformi. Uglavnom su to reforme koje bi i sami trebalo da radimo, ali često se teško dogovaramo u vezi s njima i onda ih sporo provodimo. Treće, na zemlje koje imaju program MMF-a se gleda kao na stabilnije ekonomije i time se smanjuju rizici i neizvjesnost s kojom se susreću i domaći i strani ulagači. Ekonomski rast ne voli povećane rizike. Program MMFa pruža više sigurnosti ili, drugim riječima, pruža više sigurnosti ulagačima, dakle, smanjuje rizik. Međunarodno se taj program odražava i na naš rejting. A rejting nam je važan, ne samo radi službenih nego i privatnih ulaganja. Iako ne treba očekivati značajne privatne investicije dok traje pandemija, potrebno je uraditi sve da i domaćim i stranim investitorima osiguramo što stabilniji okvir kada pandemija prestane. I u krizi se pogoršavaju budžetski deficiti, jer padaju prihodi, a rastu rashodi, posebno troškovi zdravstvenog sistema te socijalne pomoći. Sredstva MMFa biće korištena i za fiskalne potrebe. Naravno, to je kredit, i on će povećati i javni i vanjski dug. Mi iz CB BiH često govorimo protiv prekomjernog zaduživanja, a posebno neracionalnog trošenja budžetskih sredstava, jer svaki kredit treba vratiti. Mi trenutno nismo u normalnim vremenima. Cijeli je svijet u ekonomskom šoku. Ekonomska se struka najvećim dijelom slaže da u takvim okolnostima ekspanzivna fiskalna politika može značajno pridonijeti ublažavanju šoka i bržem oporavku. Fiskalnu konsolidaciju treba provoditi u dobrim vremenima, a sada u krizi nam je potrebna razumna, ali ipak dodatna državna potrošnja. Kada se sve sabere, potpuno je jasno da bi novi aranžman trebalo da bude svima u interesu.

Kako objašnjavate činjenicu da CB, jedina u regionu i Evropi, nije reagovala tokom pandemije i pored brojnih zahtjeva privrednika i političara?

- Bilo bi neozbiljno od institucije kakva je ona koju predstavljam da se upušta u rasprave o stvarima koje jednostavno nisu u skladu sa mandatom i Zakonom o CB BiH. Ovo za nas nije ništa novo. Pritisci na CB BiH da poduzima aktivnosti koje su suprotne njenim zakonskim ovlaštenjima se godinama javljaju određenom dinamikom. Posljednji u nizu vršen je početkom pandemije, kada su se javljali zahtjevi poput dodatnog štampanja novca bez pokrića, finansiranja budžeta i slično. Danas, sasvim sigurno svjedočimo ispravnosti i opravdanosti svih odluka CB BiH. Takvi zahtjevi, osim što su štetni za naše društvu, obmanjuju javnost u dijelu mandata i ovlasti CB BiH, čime je šteta višestruka. Uprkos izjavama koje govore suprotno, CB BiH je uradila sve što je bilo u njenom mandatu i unutar važećih zakonskih okvira na očuvanju funkcionalnosti segmenata ekonomije, ali i društva. Prvo, sačuvana je stabilnost KM, očuvan je valutni odbor kao garant stabilnosti, ne samo novca nego i cijelog finansijskog sistema. Sve vrijeme najgore krize sve naše glavne funkcije su besprijekorno funkcionisale platni sistemi i to žirokliring sistem i sistem bruto poravnanja u realnom vremenu, zatim centralni registar kredita poslovnih subjekata i fizičkih lica u BiH i registar računa poslovnih subjekata, te snabdijevanje gotovim novcem cijele teritorije države. Neke od ovih operacija su predstavljale izuzetne logističke i operativne izazove u uslovima u kojima radimo i živimo.

Kada govorimo o platnim sistemima i registrima, iskoristio bih priliku da naglasim da je potrebno proširiti postojeći registar računa koji bi uključivao i registar računa fizičkih lica, kako bi se u potpunosti zaokružio davno započeti proces uspostavljanja jedinstvenog registra. To je i jedna od tema u pismu namjera sa MMFom. CB BiH ima sve pravne i tehničke preduslove za dogradnju ovog registra, kojim bi se značajno olakšao rad svim učesnicima u finansijskom sektoru, uključujući i građane BiH, te ojačao platni sistem zemlje. Takođe, registar računa fizičkih lica ima višestruki značaj za sprečavanje nezakonitih aktivnosti pranja novca i finansiranja terorizma. Dogradnjom postojećeg registra od strane CB BiH se ni na koji način ne ograničava vođenje entitetskih registara niti to predstavlja bilo kakav prenos nadležnosti. Nadalje, od CB BiH se tražilo i spuštanje stope obavezne rezerve. Važno je podsjetiti da se radi o novcu koji pripada bankama i njihovim deponentima.

Više smo puta naglašavali da smo, ukoliko se ukaže potreba, spremni brzo reagovati i spuštanjem stope obavezne rezerve povećati likvidnost banaka. No zasad ne vidimo nikakve potrebe za tako nešto, što se vidi i iz podataka koje sam ranije naveo. Naglašavam da je CB BiH u aktuelnoj situaciji, vodila odgovornu i proaktivnu politiku u skladu sa Zakonom o CB BiH te će poduzimati i dalje sve moguće mjere u okviru svog monetarnog režima kako bi pomogla ekonomiju i stanovništvo. Međutim, monetarnom politikom ne mogu se rješavati svi problemi koje je u društvu i ekonomiji prouzrokovala pandemija. Naš prvenstveni zadatak je da garantujemo stabilnost i time omogućavamo ekonomski prosperitet. Dozvolite mi za kraj da vašim čitaocima zaželim sretnu i uspješnu novu 2021. godinu.

Bankarski sektor je pretrpio određene probleme usljed pandemije, ali je ipak stabilan. Hoće li ostati stabilan i likvidan i naredne godine?

- Bankarski sektor u BiH je vrlo stabilan. Kao pokazatelj navodim da je tzv. stopa regulatornog kapitala znatno viša od propisanih 12%, dakle postoje rezerve za slučaj pogoršanja situacije. I ostali bitni pokazatelji bankarskog sektora su dobri. Zdrav bankarski sistem je nužan kada počne snažniji oporavak bh. ekonomije.

Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.
Pratite na našem portalu vijsti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Testiraj besplatno!
Prijavite se na naš dnevni ekonomski bilten koji će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana.
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Testiraj besplatno!
Testiraj besplatno!
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima.
Testiraj besplatno!

Ako ste već korisnik, ulogujte se:
Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE
Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE