NavMenu

Sandrine Friscia, predstavnica EIB-a za BiH i Crnu Goru - Radimo na kreiranju mikro finansijskih proizvoda za mala i srednja preduzeća

Izvor: eKapija+ Ponedjeljak, 07.12.2020. 08:02
Komentari
Podeli
Sandrine Friscia (Foto: EIB)Sandrine Friscia
Evropska investiciona banka (EIB) će podržati svoje lokalne partnere u pripremi novih investicionih projekata za obnovu vitalne infrastrukture i ekonomski oporavak, što je ključno za dalji razvoj i otpornost za buduća vanredna stanja, kaže u intervjuu za eKapiju Sandrine Friscia, predstavnica EIB-a za BiH i Crnu Goru.

Na izmaku godine koja je donijela veliku ekonomsku krizu razgovarali smo o tome šta BiH može očekivati u vidu podrške Evropske investicione banke i koji su ciljevi ove finansijske institucije kako za BiH, tako i zemlje regiona.

Pomoć koja bude stizala za oporavak ekonomije biće nastavak decenijske saradnje koju BiH već ima sa EIB-om, a koja je rezultovala finansiranju gradnje Koridora 5C, infrastrukturnih projekata u gradovima širom zemlje, kao i saradnjama sa lokalnim bankama u vidu plasmana povoljnih kredita. Godine koje slijede biće svakako izazov i za EIB, a i za BiH da se napravi korak dalje, sačuvaju radna mjesta, ali i stvore prilike da mala i srednja preduzeća ulažu u nove projekte.

eKapija: Evropska investiciona banka je zvanično podržala Ekonomsko-investicioni plan za Zapadni Balkan koji je objavila Evropska komisija. Kakvu ulogu vidite za EIB u kontekstu planiranih investicija koji donosi ovaj plan? Šta će za vas biti prioritet?

- Ekonomski i investicioni plan Evropske komisije od vitalne je važnosti za razvoj Zapadnog Balkana i sveukupni oporavak od pandemije. Predsjednik Evropske investicione banke (EIB) Verner Hojer podržao je ovaj plan na nedavno održanom Samitu u okviru Berlinskog procesa, i pozdravio spremnost zemalja regiona za sprovođenje Zelene agende i za razvoj zajedničkog tržišta.

Plan predviđa mobilizaciju 9 mlrd EUR za investicije u održivu povezanost, inkluzivan rast, digitalnu i zelenu agendu. EIB je spremna da podrži region u stvaranju uslova za održivo, povezano i digitalizovano tržište zasnovano na znanju koje može da integriše evropske lance vrednosti. Osim toga, novi finansijski instrumenti u okviru Investicionog okvira za Zapadni Balkan i Evropskog investicionog fonda omogućiće mobilisanje do 20 mlrd EUR za razvoj privatnog sektora u regionu.

eKapija: Uključili ste se u proces pomoći ekonomiji BiH radi saniranja posljedica pandemije. Koliko novca ste plasirali u ove svrhe i u saradnji sa kojim institucijama?

- Od samog početka pandemije željeli smo u najkraćem mogućem roku da damo podršku najugroženijim sektorima: zdravstvenom i sektoru malih i srednjih preduzeća. Zajedno sa drugim institucijama Evropske unije, hitno smo usvojili finansijski paket od 1,7 mlrd EUR za region za nadomešćivanje najurgentnijih potreba. Zato smo tokom ove godine kroz različite finansijske instrumente mobilisali više od milijardu evra za zemlje Zapadnog Balkana da bismo pomogli lokalnim ekonomijama u borbi sa negativnim posljedicama pandemije.

U aprilu smo odobrili zajam za Bosnu i Hercegovinu, kao pomoć malim i srednjim preduzećima da održe likvidnost i radna mjesta i time postavili osnove za efikasan oporavak nakon pandemije. Zajam će pomoći očuvanju više od 4.000 radnih mjesta i podržati oko 445 preduzeća. Evropski investicioni fond (EIF), kao dio Grupacije EIB, odobrio je dvije garancijske šeme za privatni sektor BiH. Prvi je potpisan u okviru garancijskog instrumenta COSME, koji je dio ekonomskog paketa EU za borbu protiv pandemije. Ove garancije će omogućiti našem lokalnom partner - Raiffeisen banci - da kreditira poslovne klijente sa povećanim rizikom poput startap i mikro kompanija, kao i malih i srednjih preduzeća. Namjera nam je bila da malim privrednicima pružimo finansijsku pomoć pod povoljnim uslovima da bi prevazišli poteškoće sa likvidnošću i obrtnim kapitalom.

Očuvanje radnih mjesta, poslovnih aktivnosti i proizvodnje u vremenima ove nezapamćene krize od presudne je važnosti za spriječavanje daljeg pada privatnog sektora, koji je nosilac zaposlenosti na Zapadnom Balkanu.

(Foto: Dmitry Kalinovsky/shutterstock.com)
Još jedan veliki problem sa kojim se region suočava je visoka stopa nezaposlenosti mladih koja je među najvišima u svijetu i kreće se u rasponu od 28 do preko 55%, u zavisnosti od zemlje. EU i Evropski investicioni fond su u avgustu ove godine obezbijedili garancije za lokalne komercijalne banke za finansiranje oko 1.200 preduzeća u regionu, uključujući i bosansko-hercegovačkih, koji se obavežu da organizuju treninge, stažiranje i zapošljavanje za mlade ljude. To bi trebalo da dovede do stvaranja oko 1.300 novih radnih mesta.

eKapija: Kako ste vidjeli ekonomiju BiH prije pandemijske krize? Da li ste imali utisak da svaki sektor vapi za investicijama, kako bi se podstakli javni radovi i zapošljavanje stanovništva?

- Kao i u drugim zemljama, važno je nastaviti sa podrškom najugroženijih sektora, poput turizma, ugostiteljskih usluga, logistike i transporta. Za sada je presudno održati postojeća i ohrabriti kreiranje novih radnih mjesta pogotovo za mlade i ljude iz osjetljivih socijalnih grupa.

eKapija: Kako inače EIB procjenjuje koje će projekte finansijski podržati u BiH? Koje uslove treba ispuniti?

- Svaki projekat koji finansiramo mora da prođe evaluaciju od strane našeg time u smislu ispunjenja tehničkih, ekonomskih, ekoloških, socijalnih, legalnih i etičkih kriterijuma u skladu sa zakonima i procedura EU. Cilj ovog procesa je da se osigura dugoročna vrijednost za zajednicu. Kada se utvrdi da su svi ovi uslovi ispunjeni, Upravni odbor EIB-a odobrava investiciju i onda može da se krene sa potpisivanje zajma.

eKapija: Koje infrastrkturne projekte širom BiH vidite kao prioritet za finansijsku podršku – gradnja puteva, Koridor 5C, veliki saobraćajni projekti poput onih u Sarajevu i slično...?

- Jedan od najznačajnijih infrastrukturnih projekata u regionu je izgradnja Koridora 5C koji povezuje Mađarsku i Hrvatsku sa Bosnom i Hercegovinom i Jadranskim morem kod luke Ploče. EIB je do sada investirala 631 mil EUR u izgradnju sekcije duge 102 km na ovom značajnom panevropskom putnom pravcu. Ovo je jedan od prioritetnih projektata i u okviru novog Ekonomsko-investicionog plana za Zapadni Balkan.

U okviru Agende povezivanja Investicionog okvira za Zapadni Balkan, EIB je u julu potpisao grant od 11,8 mil EUR za izgradnju sekcije Tarčin-Ivan. Ovaj grant Evropske unije naslanja se na ranije odobren zajam od 140 mil EUR i dei je donacije od preko 200 mil EUR; koliko je EU do sada obezbijedila za ovaj Koridor. Završetkom radova na ovom Koridoru, poboljšaće se mobilnost za 1,5 milion ljudi koji žive u njegovoj blizini, bezbijednost na putu i ekonomska integracija unutar Zapadnog Balkana i sa Evropskom unijom.

Osim ovog transportnog projekta, EIB planira da u naprednom periodu potpiše zajam za obnovu urbane transportne mreže u Kantonu Sarajevo. Nastavićemo da finansiramo transport, obnovu željeznice, zdravstvo, energetski sektor, kao sisteme za odbranu od poplava i za upravljanje otpadnim vodama.

eKapija: Planirate li dogovaranje saradnji sa komercijalnim bankama u BiH za plasman povoljnijih kredita radi investiranja u proizvodne procese?

- Imamo veoma uspješnu saradnju sa komercijalnim bankama u BiH. Do sada smo investirali 765 mil EUR u mala i srednja preduzeća kroz lokalne finansijske institucije, čime smo samo u proteklih deset godina pomogli očuvanju 82.000 radnih mjesta.

Uz pomoć garancija Grupacije EIB, ohrabrujemo lokalne banke u kreditiranju preduzeća koja inače teže dobijaju zajmove, poput mikro i startap kompanija. Kreditne linije koje EIB finansira obezbijeđuju najbolje uslove na tržištu. Cilj nam je da podržimo zapošljavanje mladih i ljudi iz ranjivih grupa, kao i ekonomski oporavak, razvoj, konkurentnost i približavanje standardima EU.

eKapija: Smatrate li da će se MSP sektor teže odlučivati na uzimanje kredita za jačenje poslovanja, imajući u vidu tekuću krizu i neizvjesnost prouzrokovanu pandemijom?

- U cijelom regionu procenat kompanija koje se odlučuju za eksterno finansiranje još uvijek nije na zadovoljavajućem nivou. Ovaj trend će se vjerovatno nastaviti, ako ne i pogoršati zbog nepredvidivosti same pandemije. Mi želimo da damo podsticaj upravo kroz plasiranje finansijskih sredstava pod najdostupnijim uslovima i preuzimanjem rizika koje banke imaju u slučaju neizmirenih obaveza klijenata. Razumijemo da su mlade i male kompanije u najtežoj situaciji i radimo na stvaranju mikro finansijskih proizvoda upravo za ovakvu vrstu preduzetnika.

eKapija: Koji su vam planovi po pitanju finansiranja projekata u energetici i ulaganja u obnovljive izvore energije u BiH?


- Kao što sam ranije pomenula, zemlje Zapadnog Balkana su potpisale deklaraciju za sprovođenje Zelene agende. Kao klimatska banka Evropske unije, EIB je 2019. godine usvojila Ekološku politiku kojom smo najavili prestanak finansiranja projekata sa fosilnim gorivima u korist efikasnih, obnovljivih i održivih izvora energije. Ove odluke su dodatno potvrđene našim Akcijskim klimatskim planom koji smo donijeli u novembru ove godine.

Koridor 5C (Foto: jpautoceste.ba)Koridor 5C
Ovaj dokument je putokaz kojim će se kretati EIB kako bi se dostigli ciljevi Pariskog sporazuma ka klimatski neutralnoj Evropi do 2050. godine. Da bi se realizovao ovaj ambiciozni plan, Grupacija EIB će mobilisati značajna sredstva za investicije namenjene borbi protiv klimatskih promena i ekološke održivosti u periodu od 2021. do 2030. godine. Ravnopravno ćemo pomoći i zemljama Zapadnog Balkana da prođu kroz proces zelene tranzicije, i potruditi se da i oporavak od pandemije bude održiv. Za ovaj region to će podrazumevati postepen prelazak na energetska rešenja sa manjom emisijom CO2 do potpunog prelaska na obnovljive izvore energije u decenijama pred nama.

Jedna od prvih investicija u tom pravcu bi trebalo da se potpiše do kraja ove godine za Bosnu i Hercegovinu. U pitanju je projekat obnovljive energije i nadamo se da ćemo i u drugim zemljama regioni moći da finansiramo slične projekte u narednim godinama. I planirani zajam za obnovu urbanog transporta u Sarajevu takođe će doprinijeti smanjenu zagađenosti jednog od najzagađenijih gradova na svijetu.

eKapija: Koliko ste zadovoljni saradnjom sa državnom i vlasti na lokalnim nivoima? Postoji li dovoljno znanja i ekspertize kako bi se saradnja sa EIB-om odvijala na zadovoljavajućem nivou?

- Sa zadovoljstvom mogu da kažem da je bilo mnogo promena na bolje, ali i dalje nam predstoji veliki rad u narednom periodu. Drago mi je i da radovi na Koridoru 5C napreduju uprkos pandemiji i da se realizuju zajmovi i garancijske šeme za kompanije BiH.

Od početka naših aktivnosti u BiH, EIB je investirala 2,7 mlrd EUR u veliki broj sektora ekonomije, pogotovo u transport, mala i srednja preduzeća, vodovod i kanalizaciju, energetski i zdravstveni sektor. Bili smo vjeran partner narodu Bosne i Hercegovine i tokom dobrih, ali i kriznih vremena. Posle jedne od najgorih poplava koja je pogodila BiH i Evropu 2011. godine, obezbijedili smo 55 mil EUR da bi se nadomjestili gubici i odmah krenulo sa obnovom sistema za zaštitu od poplava duž rijeke Save i njenih pritoka. Do danas smo uložili 74 mil EUR u ovakve zaštitne sisteme u BiH i time pomogli da se zaštite ljudi, imovina, preduzeća i životna sredina od ove razorne prirodne nepogode.

EIB će nastaviti da pokazuje svoju posvećenost regionu i pomaže oporavak od pandemije. Međutim, nastavak reformi javne administracije značajno bi pomogla i našim naporima i zemljama regiona da efikasnije upotrebe sredstava koja će im biti dostupna u okviru novog Ekonomsko-investicionog plana.

eKapija: Kako vidite 2021. u kontekstu ekonomije i daljih kretanja? Šta mogu očekivati male zemlje poput BiH?

- Sljedeća godina će biti posvećena smirivanju pandemije i ublažavanju negativnih posljedica koje je ostavila na lokalne ekonomske i zdravstvene sektore. Nastavak ekonomskog rasta ne bio mogao da se očekuje prije 2022. godine.

U međuvremenu, potrebno je da podržimo mikro, mala i srednja preduzeća da se izbore sa ovom kolosalnom krizom i prilagode svoje poslovanje novoj realnosti. U isto vrijeme, EIB će podržati svoje lokalne partnere u pripremi novih investicionih projekata za obnovu vitalne infrastrukture i ekonomski oporavak, što je ključno za dalji razvoj i otpornost za buduća vanredna stanja. I što je najvažnije, povećaćemo našu tehničku i finansijsku pomoć da ubrzamo zelenu i digitalnu tranziciju ka stvaranju održivog zajedničkog tržišta u regionu. Ove inicijative bi trebalo tokom ove decenije da dovedu do poboljšanja investicionog ambijenta, povećaju konkurentnosti i stvore nove, jednake šanse za zapošljavanje za ljude širom Zapadnog Balkana.

Teodora Brnjoš

Komentari
Vaš komentar

Top priče

27.03.2024.  |  Saobraćaj

Jedan TAG uređaj za sve autoceste u regionu - BiH potpisuje protokol o saradnji sa Srbijom, uskoro i sa Hrvatskom

Nakon što je uvođenjem zajedničkog TAG uređaja za naplatu cestarine omogućeno da vozači iz Srbije, Crne Gore i Hrvatske kroz naplatne rampe na autocestama prolaze bez čekanja, isto će uskoro moći i građani BiH. Naime, na inicijativu resornih ministara Bosne i Hercegovine i Republike Srbije Edina Forte i Gorana Vesića, u četvrtak će u Beogradu biti potpisan protokol o saradnji i sa Bosnom i Hercegovinom. Drugim riječima, svi oni

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izvještaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.