Izvor: eKapija | Utorak, 15.09.2020.| 08:48
Izdvojite članak Odštampajte vijest

Admir Andelija, generalni direktor Elektroprivrede BiH - Do 2025. želimo 200 MW u solarnim elektranama

Admir Andelija (Foto: EP BiH)
Ovog septembra Elektroprivreda BiH obilježava svoj 75. rođendan. To je danas najveća kompanija iz elektroenergetske oblasti u BiH koja zapošljava 4.349 radnika.

Instalirani proizvodni kapaciteti ove kompanije imaju snagu od 1.682 MW, a u narednih nekoliko godina ta će se brojka povećati jer će na mrežu biti priključeni kapitalni projekti koji su sada u toku - Blok 7 TE Tuzla i VE Podveležje.

U intervjuu za eKapiju povodom ovog značajnog jubileja, generalni direktor Elektroprivrede BiH Admir Andelija navodi kako će svakako veliki izazov u narednim godinama biti smanjenje proizvodnje iz fosilnih goriva, a uporedo da se ispune ciljevi gradnje novih objekata. Naglasio je da u tom smislu neće odustati od bloka 8 TE Kakanj, kao ni od toplovoda Kakanj-Sarajevo.

Prema njegovim riječima, poslovanje rudnika biće unapređeno, jer su kreirali novu organizacionu šemu, gdje je najveća odgovornost na direktorima rudnika.

eKapija: U godini u kojoj obilježavate 75 godina rada desila se i pandemija koronavirusa. Koliko je sve to uticalo na svakodnevno funkcionisanje kompanije? Koliko su se u hodu morali mijenjati operativni planovi i tekuće investicije?

- Zahvaljujući visokoj pogonskoj spremnosti naših kapaciteta, proizvodnja električne energije u proteklom periodu odvijala se bez prekida čime je obezbjeđeno stabilno snabdijevanje kupaca. I to je najvažnije, iako su, zbog prirode posla kojom se bavi Elektroprivreda BiH, problemi koje je uzrokovala pandemija mogli biti izraženiji imajući u vidu obaveze održavanja naših pogona i proizvodnje posebno u rudnicima. Svjesni situacije sa kojom su suočeni naši kupci, obustavili smo isključenja sa mreže zbog dugovanja i obračun zateznih kamata, prolongirali plaćanja. Ne smijemo zaboraviti da je Elektroprivreda BiH društveno odgovorna kompanija i ovo je bio naš način djelovanja s ciljem pomoći ili koristi za društvo.

Svoje poslovanje u okviru svih djelatnosti koje obavljamo prilagodili smo aktuelnoj situaciji poštujući sve mjere nadležnih organa, zaštitili smo svoje proizvodne i druge kapacitete i organizovali procese rada po principu tzv.zatvorenog ciklusa koji podrazumijeva potpunu izolaciju zaposlenika u prostorima termoelektrana, hidroelektrana i u našem centru za upravljanje sistemom, na period 14 dana. Činjenica je da se suočavanje sa pandemijom reflektovalo i na poslovanje kompanije. Došlo je do promjene u strukturi potrošnje u smislu njenog povećanja u domaćinstvima, a smanjenja u najvećoj mjeri u tzv. malim biznisima. Iako je korona, nažalost, i dalje među nama, nastojimo raditi na uobičajni način prilagođavajući i rad i život.

eKapija: Na čelo preduzeća dolazite početkom marta, baš pred početak pandemije. S kojim izazovima ste odmah ušli u koštac? Na čemu ste prvo radili?

- Stanje u Elektroprivredi BiH mi je u priličnoj mjeri poznato s obzirom na to da sam cijeli svoj radni vijek proveo u ovoj kompaniji. Više je kolosijeka na kojima morate istovremeno raditi. Ipak, izdvojio bih našu proizvodnu djelatnost u kontekstu okolnosti na koje kompanija nije mogla i ne može uticati, a koje se odnose na obavezujuća evropska pravila korištenja fosilnih goriva, prevashodno uglja, čiji je udio u našoj proizvodnji u procentu 80% i bez obzira na druge djelatnosti kojima se bavimo, predstavlja najznačajniji faktor u našoj uspješnosti u finansijskom smislu.

Energetske politike ili direktive EU koje smo dužni provoditi jer, BiH je od 2006. godine članica Energetske zajednice, propisuju svođenje emisija CO2 na nulu do 2050.godine. Evropske politike su vrlo jasne, sa definisanom dinamikom i rokovima u ispunjavanju oklinskih zahtjeva. BiH je 2015. godine, usvajanjem Nacionalnog plana za smanjenje emisija, preuzela obavezu iz direktiva koja se odnosi na implementaciju ograničavanja emisije određenih zagađujućih materija iz velikih postrojenja za sagorijevanje. Nacionalni plan je obavezujući za Elektroprivredu BiH, i to praktično znači da moramo prilagoditi i organizovati proizvodnju u termoelektranama kako bi svaki pojedinačni blok u potpunosti zadovoljio kriterije najviših standarda, odnosno propisa kakvi važe u Evropskoj uniji. To ćemo postići s jedne strane ulaganjem u postrojenja kojima će se izvršiti redukcija emisija, a s druge strane ćemo određene blokove zaustaviti.

Pojedini blokovi već imaju ograničenja rada koji se odnose na određni broj sati rada u toku godine. Nacionalnim planom o smanjenju štetnih emisija je precizirano da takvi blokovi mogu raditi po 20.000 sati do 2023. godine. Dakle, proizvodni portfolio kada je riječ o proizvodnji iz uglja moramo značajno smanjiti.

eKapija: Kako gledate na istorijat i 75 godina rada kompanije? Da li je infrastrukturna baza koja je nastajala sredinom prošlog vijeka dobar temelj za sve ono što novo doba i zahtjevi traže u kontekstu novih investicija?

- Gledajući iz ovovremenske perspektive i uobzirujući sve što morate "proći" kako bi konačno vidjeli temelje jednog novog termo bloka, ove generacije koje grade nova postrojenja s jedne strane izražavaju izuzetno poštovanje svojim prehodnicima jer su za nekoliko godina izgradili energetske gigante, a s druge strane malo i zavide. Bilo je brzo zbog toga što je bilo lakše. Nisu bili suočeni sa toliko komplikovanim administrativnim aparatom i uređenjem u tada Republici BiH, nisu bili suočeni sa zahtjevnim procedurama, propisima koje moraju poštovati, a koji nisu samo domaći.

I oni prije i mi sada i generacije ljudi u Elektroprivredi BiH u postratnom periodu imaju isti cilj - graditi, proizvoditi i obezbjediti nesmetano snabdijevanje. Razlika je u putu do tog cilja. Nije nam "trnovit" na isti način. Naše termo i hidroelektrane zaista jesu energetski giganti i obaveza nam je da ih čuvamo i dalje razvijamo uz poštivanje svih zahtjeva koji su nam postavljeni, prije svega postojeća postrojenja prilagođavati u skladu sa obavezama i graditi nova koja će čuvati zdravlje okoliša.

eKapija: U medijima se i ne govori često o naučnom, tehnološkom i kadrovskom kapitalu jedne kompanije sa tako dugom tradicijom kao što je ima EP BiH. Šta sve čini taj kapital i na šta ste najviše ponosni?

- Povodom jubileja sam u više navrata ponovio da je najveća vrijednost Elektroprivrede BiH u njenim uposlenicima, njihovom profesionalnom i odgovormom radu, sposobnostima, požrtvovanosti i odanosti kompaniji. U svim njenim djelatnostima i pojedinačnim segmentima su izuzetno stručni, kvalitetni kadrovi. U kompaniji rade 21 doktor nauka, 116 magistara, 941 je uposlenik sa visokom stručnom spremom. Većina uposlenih sa početkom gradnje Bloka 7 i VE Podveležje stiču prva znanja i iskustva u gradnji ovako važnih elektroenergetskih objekata. To znanje nije referenca samo za njih. To je važan kapital za državu BiH.

eKapija: U vijesti o obilježavanju jubileja se navodi da sprovodite trenutno najveće investicije u BiH – Blok 7 TE Tuzla i vjetroelektranu Podveležje. U kojoj su fazi sada ti projekti? Šta očekujete u narednom periodu?

- Na gradilištu Bloka 7 traju pripremni radovi. Njihovo izvođenje bila je naša obaveza za koju smo izdvojili 18 miliona KM. Počeli su 1. novembra prošle godine i rok za okončanje je 12 mjeseci. Trenutno u Tuzli borave inženjeri kineskog konzorcija sa kojim smo zaključili Ugovor o izgradnji. U toku su i operativni sastanci i rad sa našim stručnjacima. U narednom periodu će se raditi razrada baznog dizajna i glavni projekat Bloka. U međuvremenu će biti izvršena priumopredaja završenog dijela gradilišta. Uplatom avansa ispunili smo i posljednju obavezu po IPC ugovoru i od tog dana su počeli teći svi rokovi za izgradnju. Završetak očekujemo u narednih 56 mjeseci, što znači da bi početkom 2025. godine trebalo da bude izvršena sinhronizaciju Bloka na mrežu.

Gradilište bloka 7 TE Tuzla (Foto: EP BIH)
Na Podveležju slijedi montaža vjetroagregata. Sva potrebna oprema je u Luci Ploče i biće transportovana na gradilište na kojem su obezbjeđeni svi preduslovi, betonirani temelji, rekosntruisane saobraćajnice, izgrađeni pristupni putevi, trafostanica, dalekovod i drugo. Krajem godine Vjetroelektrana će proizvesti prve kilovate u probnom radu. Nekoliko mjeseci kasnije uslijediće zvanično puštanje u pogon.

Na gradilištima su kompanije iz BiH i to je značajan doprinos Elektroprivrede BiH ekonomskom i privrednom napretku, uz doprinos očuvanju stabilnosti elektroenergetskog sektora i energetsku nezavisnost BiH.

eKapija: Imajući u vidu tendecije da se smanjuje upotreba fosilnih goriva, kakva budućnost u tom kontekstu očekuje BiH? Hoće li se sa Blokom 7 stati sa investiranjem u toj oblasti energetike?

- Na početku sam već govorio o okolnostima od kojih zavisi dalji razvoj proizvodnje električne
energije iz uglja. Okolinske mjere proistekle iz direktiva propisanih pravnom stečevinom iz oblasti okoliša, a po Ugovoru o Energetskoj zajednici, u kojoj BiH i ima status članice i Nacionalni plan čijom će dosljednom provedbom emisija zagađujućih materija u zrak biti smanjenja između 60 i 95% u odnosu na trenutne vrijednosti koje emituju termoelektrane u BiH, značajno opterećuju dugoročna planiranja i promišljanja o gradnji novih prostojenja.

S druge strane, gradnja novih objekata je obaveza i odgovornost Elektroprivrede BiH koje proizilaze iz odluka Vlade FBiH i nadležnih institucija o proglašenju javnog interesa. Ovim odlukama definisan je naš zadatak da gradimo i Blok 8 u TE Kakanj. Međutim, ova obaveza ne odnosi se samo na Elektroprivredu BiH opet u kontekstu okolnosti u kojima je BiH i perspektive korištenja fosilnih goriva. Od Bloka 8 ne odustajemo. Nastojaćemo da pronađemo partnera i adekvatan način finasiranja. Ukoliko ne uspijemo, postoji alternativa koja će omogućiti da TE u Kaknju dugoročno radi na prihvatljiv način. Alternativa je rekontrukcija i odsumporavanje postrojenja. Istrajaćemo i na realizaciji projekta Toplovod Kakanj-Sarajevo.

eKapija: Šta se može očekivati u procesu restrukturiranja Elektroprivrede BiH? Šta će biti prioritet?

- Na provedbu restrukturiranja kompanije nas obavezuje Zakon o električnoj energiji iz 2013. godine, koji je proistekao iz evropske legislative, a koji podrazumijeva novi pristup u organizaciji cijelog elektroenergetskog sektora u državi. Prioritet je formiranje novog zavisnog društva – Operatora distributivnog sistema. Ostale djelatnosti Elektroprivrede BiH, proizvodnja i snabdijevanje, će ostati u sklopu kompanije.

eKapija: Svjedoci smo medijskih izvještaja o dugovanjima rudnika, čestim štrajkovima i obustavam rada. Kako ćete riješiti pitanje poslovanja rudnika?

- O rudnicima Koncerna i njihovoj budućnosti može se govoriti sa dva međusobno povezana i uslovljena aspekta. Prvi – budućnost u skladu sa evropskim trendom smanjenja korištenja fosilnih goriva i raspoloživi resursi BiH kada je ugalj u pitanju. Obaveza je smanjenje emisije štetnih materija korištenjem fosilnih goriva i to će zahtjevati velike promjene. Generalno, potrebe za ugljem će se smanjivati i mi ovaj resurs, ovaj energent, zbog osptojnsoti rudnika moramo učiniti konkurentnim.

Drugi aspekt je poslovanje rudnika, efikasnost, produktivnost. Da budem konkretan - izostanak navedenog. Godinama su ovi pokazatelji loši posebno za pojedine rudnike. Dugovanja prema fondu PIO, fondovima zdravstva, dobavljačima i slično su izuzetno velika. Po svim osnovama, rudnici su dužni više od 870 miliona KM. Gotovo polovinu od ovog iznosa čine dugovanja prema državi. Prošlu godinu, gubici rudnika su iznosili 72 mill KM. Učinili smo prve promjene u segmentu odnosa u Koncernu i korporativnog upravljanja u rudnicima, izmijenili smo statute rudnika, pojednostavili sistem upravljanja. Nema više nadzornih odbora i uprava. Velika odgovornost je na direktorima rudnika. Kao Vladajuće društvo, uveli smo prokuriste koji će vršiti neposredno nadgledanje i moći uticati na uspješnost rada i poslovanja. Radimo na potpuno novim organizacionim šemama za sve rudnike s ciljem njihovog restrukturiranja jer je sadašnja organizacija jedan od osnovnih uzročnika problema neefikasnosti. Mijenjamo i dosadašnju praksu ulaganja u rudnike kroz nabavku mehanizacije i opreme. Rudnici, njihovo poslovanje, perspektiva i opstojnost, od nas zahtijeva poseban angažman.

eKapija: Neizbježan je značajan zaokret ka investiranju u obnovljive izvore energije. Kakav je plan EP BiH za ulaganje u nove solarne i vjetroelektrane?

VE Podveležje (Foto: EP BIH)
- Gradimo Vjetroelektranu Podveležje i pripremamo se za gradnju na Vlašiću. Sa lokalnom zajednicom rješavamo pitanje uvrštavanja elektrane u prostorni plan Srednje-bosanskog kantona. Po okončanju ovih aktivnosti, biće stvoreni uslovi za početak priprema za gradnju. Razvijamo i projekat Vjetroelektrane Bitovnja. Kada je riječ o solarnim elektranama, naši planovi su da do 2025. godine imamo oko 200 MW u ovim elektranama koje ćemo graditi na onim površinama u rudnicima na kojima je završena eksploatacija uglja.

eKapija: Kako vidite Elektroprivredu BiH u narednih 10 godina?


- Snažniju nego danas. Snažnu i uvijek odgovornu kada je riječ o društvu, čovjeku i životnoj sredini.

Teodora Brnjoš


Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.