NavMenu

Radovan Bajić, predsjednik Udruženja banaka BiH - Afirmisati zajedničke interese banaka

Izvor: eKapija Srijeda, 24.02.2010. 14:08
Komentari
Podeli

Svaki oblik javnog djelovanja, posebno djelovanja banaka, podrazumijeva da ono bude usklađeno sa opštim principima poslovanja u jednoj državi. Sasvim je razumljivo da svako ima konkurenciju, ali isto tako i konkurenti treba da posluju pod istim uslovima, zahvaljujući zakonskim rješenjima i okviru koji obezbjeđuje država, kazao je u intervjuu za „BH Bankar“ novoimenovani predsjednik Udruženja banaka Bosne i Hercegovine (UBBiH) Radovan Bajić.

- Udruženje banaka Bosne i Hercegovine, predstavlja jedno odgovorno udruženja koje je ozbiljan sagovornik za banke, državu i regulatorne organe. Za nekoliko godina postojanja Udruženje se afirmisalo kao veoma stručna organizacija koja djeluje na prostoru cijele države, i koje svojim mjerama bitno utiče na poslovanje banaka.

Kako ocjenjujete rad UBBiH?

Bajić: Vrlo pozitivnim. Svaki susret koji smo imali unutar Udruženja, Radne grupe, seminari, stručne rasprave ili sportski susreti bili su od velike koristi. Smatram da takvo mišljenje dijele i ostale kolege. Udruženje je steklo jednu zavidnu i nezavisnu poziciju, djeluje samostalno i maksimalno pokušava da uskladi zajedničke interese svih banaka. Interesi članica se na ovaj način najbolje ispoljavaju, jer se izjednačavaju pojedinačni interesi koji se onda uklapaju u opšte. UBBiH je značano doprinijelo poboljšanju imidža bankarskog sektora i unapređenju nekih zakonskih i podzakonskih rješenja, koji su predstavljali problem u poslovanju. To je, uostalom, i naša osnovna funkcija, bankarske interese artikulisati kao zajedničke i ostvariti ih na najefikasniji način.

Kakvi su odnosi između banaka i koja je uloga Udruženja u jačanju tih odnosa?

Bajić: Činjenica da su sve banke članice Udruženja, na najbolji način pokazuje njegov značaj. Svi smo prepoznali mogućnost da kroz takvo udruženje ispoljavamo naše pojedinačne interese i da ih ostvarujemo. Upućujemo primjedbe, sugestije i zahtjeve regulatornim organima, doprinosimo boljem međusobnom informisanju i jednostavnijem pronalaženju puteva do najkvalitetnijih rješenja za pravljenje poslovnih politika banaka. Iako svaka banka pojedinačno ima svoju politiku, međusobnom razmjenom mišljenja, kroz rad različitih stručnih komisija Udruženja, dolazimo do usklađivanja politika na sličnim osnovama, kako bismo bitno uticali i na ocjene regulatornih organa koje verifikuju rad banaka.

Ne postoje bitne razlike ili problemi, da neka članica npr. ima odstupanja od propisanih normi i prakse, što se, uostalom, i potvrdilo kroz ovih nekoliko godina rada Udruženja.

Koje je trenutno stanje u bankarskom sektoru? Nakon sumiranja pokazatelja, kakve rezultate treba očekivati za 2009. godinu? Šta je to što, možda zabrinjava?

Bajić: Ne raspolažemo sa konkretnim podacima o ostvarenim poslovnim rezultatima za prošlu godinu, ali možemo da kažemo da postoje neki elementi koji su malo zabrinjavajući u odnosu na nekoliko prethodnih godina. Tu najprije mislim na porast nenaplaćenih kredita, na stagnaciju ukupnog rasta bankarskog sektora, depozita i kredita, kao i na odsustvo kvalitetnih projekata. To je posljedica opšte zabrinutosti i krize u realnom sektoru, zbog posljedica svjetske ekonomske krize. Bankarski sektor u BiH može biti zadovoljan. U prošloj godini ostvarili smo poslovanje na nivou koji je omogućio stabilnost i zadovoljavamo zahtjeve naših komitenata. Poslovanje nije bilo ugroženo zbog nelikvidnosti ili problema unutar samog bankarskog sektora. Činjenica da su neke banke negativno poslovale nije uticala na njihove redovne djelatnosti, nego je takvo poslovanje stvar tekuće godine i nema nikakvih posebnih uticaja na postojeću stabilnost bankarskog sektora u cijelini. To su manji gubici koji se mogu pokriti iz rezervi kapitala kojima banke raspolažu.

Ubrzati strategiju razvoja

Bankari neprekidno ističu da u prevazilaženju postojećeg nepovoljnog ekonomskog stanja treba mnogo više od doprinosa samih banaka, odnosno da država treba svojim reformama da obezbijedi povoljan ambijent za život i privređivanje. Koji su to potezi koje država treba da povuče, a što bi za posljedicu imalo i bolje okolnosti za rad banaka?

Bajić: Najčešće se žalimo na neuređen pravni sistem, bolje reći na sporost pravnog sistema. Stalno ističemo da bi trebalo raditi sve da ovo zaista bude zemlja u kojoj je dominantna uloga povjerilaca, a ne dužnika. To je težak posao i on ne može da se odvoji od političkog i ekonomskog stanja u zemlji. Mala smo država sa nerazvijenom ekonomijom i moramo napraviti nešto ubrzano i drugačije od ostalih zemalja ukoliko želimo da ih stignemo u razvoju. Promjene u BiH ne mogu biti „prepisivanje“ promjena koje se dešavaju u razvijenijim zemljama, nego se mora naći model koji bi značio neku pogodnost, imajući u vidu da je naša ekonomija uništena u ratu i sporo se oporavlja. Postoje elementi nestabilnosti zbog činjenice da sve to utiče na kreditni rejting BiH.

Za banke bi bilo najvažnije poboljšanje opšteg stanja u društvu, političkog i pravnog okvira u kojem ćemo poslovati. Banke posluju u zakonskim okvirima koji su slični onima u susjednim zemljama i predstavljaju relativno moderna rješenja i tu nema velikih odstupanja. Zakoni o bankama nam daju normalne okvire za poslovanje i to je kompatibilno sa drugim zemljama.

Država bi trebalo da napravi korak naprijed u strategiji razvoja. Smatram da je potrebno novo zaduženje što bi omogućilo otvaranje javnih radova, razvoj infrastrukture i komunikacije, u cilju poboljšanja opšteg ambijenta za razvoj. To bi bilo dovoljno da važne finansijske institucije, kao što su banke, uz uređeniji i širi prostor za djelovanje sa većim stepenom sigurnosti više doprinose razvoju kao i da neki od velikih učesnika na bh. finansijskom tržištu, ne razmišljaju o eventualnom povlačenju iz BiH.

Nadavno je između UBBiH i USAID-a razmijenjeno Pismo namjere kojim USAID daje podršku Udruženju banaka kao budućem partneru u pregovorima sa svim nivoima vlasti u BiH o reformi ekonomskog okruženja i privrede BiH u cjelini, radi uspostavljanja što boljeg ambijenta za poslovanje bankarskog sektora. U kolikoj mjeri će to unaprijediti dijalog bankarskog sektora sa nadležnim institucijama, koji, bar kada je riječ o kreiranju i donošenju zakona, nije baš na zavidnom nivou?

Bajić: To je naša osnovna primjedba zakonodavcu, Banke kao ozbiljni partneri preko svog Udruženja učestvuju u kreiranju zakonskih rješenja, a ne samo da su aktivni u provođenju, što se, naravno, podrazumijeva. Izuzetno mi je drago što su to predstavnici USAID-a prepoznali i kroz razmjenu Pisma namjere, praktično dali podršku našem postojanju i organizovanju, te podigli značaj Udruženja i podstakli druge relevantne faktore u BiH da na sličan način na njega gledaju. Očekujem da će to doprinjeti našoj afirmaciji i da ćemo ubuduće biti aktivniji u razgovorima sa predlagačima zakonskih rješenja, sa resornim ministarstvima i sa agencijama za bankarstvo, kako bi sva rješenja koja se donose iz domena finansijskog poslovanja poboljšala stanje i bila od interesa za razvoj finansijskog i ekonomskog sektora BiH. Takva podrška nam je svakako dobrodošla.

Prošla godina je bila teška za bankarski sektor u BiH. Obilježile su je veliki pritisci na banke i očekivanja da one treba da riješe probleme. Proteklu, 2009. godinu bankari će pamtiti po neprimjerenim kampanjama za snižavanje kamatnih stopa, koje su za posljedicu imale sudske sporove, a cjelokupnu nepovoljnu situaciju su dodatno intenzivirali pojedini mediji. Imajući to vidu, kako bi banke trebalo da djeluju u narednom periodu u cilju očuvanja povjerenja, tj. jačanja međusobnog povjerenja u odnosu banka-klijent, zatim većeg kreditiranja, te da da ova godina ne bude poput prošle?

Bajić: Banke treba i dalje da rade kao što su i radile, uz maksimalno poštovanje zakonskih rješenja i uz koordinaciju djelovanja preko Udruženja banaka za one segmente poslovanja za koje nisu sigurne da su dobro postavljeni, kao što je bio slučaj sa Zakonom o sprječavanju pranja novca i finansiranju terorizma, Zakonom o zaštiti potrošača. Ne želim da kažem da nije bilo pojedinačnih slučajeva nepoštovanja ili nerazumjevanja, ali to svakako nije bio osnov za stvaranje neke opšte slike da su banke izvan zakona i da mogu da rade ne poštujući zakonske propise. Trudićemo se da izbjegnemo odnose nerazumijevanja i svojim radom doprinosićemo tome da novinari i svi drugi koji prate rad banaka imaju potpunu informaciju o našem radu.

Banke su javne institucije i imaju obavezu da sve promjene koje su od značaja za komitente i društvo saopštavaju. Što se toga tiče, mislim da su banke bile vrlo aktivne u izvještavanju kao i samo Udruženje banaka. Nastojaćemo održati postojeći visok stepen međusobne saradnje i razumjevanja, u cilju finansijske stabilnosti bankarskog sektora i države BiH.

Kakvu kamatnu politiku možemo očekivati u ovoj godini? Koliko to zavisi od samih banaka, imajući u obzir činjenicu da euribor više nije relevantan faktor za određivanje visine kamata, jer su banke, uglavnom, okrenute domaćim izvorima finansiranja koji su skupi, a ne treba zanemariti i druge činioce, posebno faktor političkog rizika zemlje, ali i ukupne vanjske tržišne uslove?

Bajić: Svi znamo da mi nemamo dovoljno sredstava za investicije. Siromašna smo zemlja i privredni subjekti nemaju dovoljno novčanih sredstava, koja bi onda kao štednja predstavljala izvor za investicije. I pored činjenice da smo u takvom stanju, možemo biti relativno zadovoljni zbog vrlo visokog nivoa štednje građana u bankama. Međutim, to je nedovoljno. BiH treba mnogo više sredstava, mnogo više investicija nego što je nivo štednje i akumulacije kojom ona raspolaže. Zato je neophodno da se država i banke, zadužuju u inostranstvu. Danas kada euribor nije referentna kamatna stopa i kada država ima nizak kreditni rejting za zaduživanje u inostranstvu, plaća se visoka cijena, kroz kamatnu stopu i povećane naknade. Naravno, tako visoke kamatne stope banke, prenose na aktivne kamatne stope koje se obračunavaju komitentima.

I pored toga, banke će sigurno u ovoj godini imati nižu kamatnu maržu. Zbog porasta cijene kapitala u inostranstvu ne očekujem porast kamatnih stopa u BiH, ali isto tako ne očekujem ni mnogo velikih kreditnih zahtjeva. Ljudi su vrlo skeptični, oprezni i sada sa mnogo više pažnje razmatraju svoje kreditne prijedloge i investicione projekte i mnogo je manje zahtjeva za kredite nego što je potrebno za oporavak i razvoj zemlje. Teško je prepoznati pravi proizvod, ili uslugu koju možemo podržati na ovom tržištu. Zato je obim kreditnih zahtjeva niži nego što je bio predhodnih godina.

Imajući u vidu i činjenice da ovdje postoji veliki broj banaka koje na relativno brz način mogu doći do kreditnih sredstava iz inostranstva, i njihovu konkurenciju, onda nije realno očekivati da će kamatne stope rasti. Mi smo kao bankarski sektor spremni da podnesemo dio tereta, kao cijenu za što brži oporavak i izlazak iz krize. Ovo je izborna godina ali vjerujem da će doći do stabilizacije stanja i da neće biti negativna stopa ekonomskog rasta, kao što je bilo lani.

UBBiH je prošle godine postalo pridruženi član Evropske bankarske federacije (EFB). Šta za Udruženje znači to članstvo?

Bajić: Iz istih razloga iz kojih imamo UBBiH, formirana je i EBF, a to za nas znači priznanje, i mogućnost za razmjenu iskustava sa najrazvijenijim udruženjima i najrazvijenijim asocijacijama u Evropi. Od EFB možemo dobiti podatke, razmjenjivati metodologiju rada i naučiti mnogo toga, što za nas samo znači dobitak. Najveći dobitak je stručna razmjena i publikacije do kojih ćemo doći, kao i učešće na različitim skupovima.

Kako ocjenjujete regionalnu bankarsku saradnju? Cilj osnivanja Interbalkanskog foruma udruženja banaka (IFBA), bio je promovisanje bankarstva u regiji Balkana.

Bajić: Regija Balkana ima slične probleme. Sve su to postkomunističke zemlje sa značajnim promjenama zbog priliva stranog kapitala, slobodnim kretanjem kapitala i sa novim statusom država. Mnogi problemi država na Balkanu su slični i zato je za nas ta saradnja značajna. Ostvarili smo intenzivnu saradnju u oblasti spriječavanja pranja novca, razmjene pozitivne bankarske prakse i odnos sa EBF. Nama su to jezički, prostorno i istorijski bliske komšije sa kojima lakše razmjenjujemo iskustva i usaglašavamo mjere u cilju poboljšanja bankarske prakse.

UBBiH je organizator Bankarskih susreta, sportskih susreta bankarskih radnika BiH. Do sada ih je bilo sedam. Bankarski susreti su više od sportskih susreta, pa se stoga može reći da su oni za bankarski sektor najvažnija sporedna stvar. Sudeći prema reakcijama, uposlenici banaka jedva čekaju ta tri dana druženja. Zašto su bankarski susreti, po Vašem mišljenju, važni za bh. bankarski sektor?

Bajić: Banke nemaju za cilj samo stvaranje profita već imaju i društvenu ulogu. Kao ozbiljni učesnici u društvenim zbivanjima i kao građani ove zemlje treba da doprinesemo svakoj situaciji i poboljšanju opšteg ambijenta za bolji život i jačanja osjećaja sigurnosti, prijateljstva i saradnje. Zato su sportski susreti rijetka prilika u kojima se radnici banaka, koji imaju težak i odgovoran i stresan posao, takmiče, upoznaju i druže. Bankarski susreti nisu samo sportski. Tu se međusobno razmijenjuju iskustva, ljudi se upoznaju, kako bi u budućnosti više surađivali. Ima li išta ljepše od jednog organizovanog i prijateljskog druženja ljudi koji se susreću najmanje jednom godišnje i koji onda vide da su im problemi i ambijent u kojem žive i rade slični ili isti. To sigurno doprinosi poboljšanju opšte klime i međusobnom razumijevanju. Zato sa zadovoljstvom organizujemo i čekamo te susrete.

Koji su prioriteti UBBiH u ovoj godini?

Bajić: Treba da nastavimo započeti proces identifikacije i poboljšanja imidža Udruženja i banaka u cjelini. Ne mislim da je imidž bankarskog sektora loš. Naprotiv, sasvim je zadovoljavajući i pored problema koje smo imali ,naročito u prošloj godini. Ti problemi nisu bitno uticali na banke i mislim da većina građana ima pozitivan stav prema bankama, što se najbolje vidi kroz stalno povećanje štednje, broja komitenata i servisa koje banke pružaju građanima. Uvijek će biti komitenata i banaka. To je proces koji se ne zaustavlja. Zato je jako važno da to povjerenje bude na visokom nivou. Banke počivaju na povjerenju, a u proteklih deset godina su pokazale da praktično nisu imale većih problema niti im je bila ugrožena stabilnost.

Obezbjeđeno je to između ostalog kroz dobru superviziju banaka organizovanu u entitetskim agencijama za bankarstvo, stabilnost monetarnog sistema i dobru organizaciju CBBiH i organizovanje agencije za osiguranja depozita.

Naš status je sasvim zadovoljavajući. Zalažemo se za afirmaciju Udruženja, kroz njega se ispoljavaju zajednički interesi, a banke imaju mnogo toga što treba zajedno da ostvaruju i predstavljaju.

Bilo koji problem pojedinačne banke može imati uticaj i na ukupni bankarski sektor. Isto tako pojedinačni problem ne može da naruši opštu stabilnost, niti realno može da naruši stabilnost banaka u BiH.

Mi ćemo raditi na afirmaciji provođenja i primjene Zakona o bankama, i u Republici Srpskoj (RS) i Federaciji BiH (FBIH), sarađivaćemo u primjeni Zakona o spriječavanju pranja novca i borbi protiv terorizma, na čemu smo i do sada najviše radili, obezbijedićemo aktivniju ulogu u pripremi novih predloga za zakonska rješenja. Bilo bi dobro i za predlagače i za kasniju primjenu u praksi da se prilikom kreiranja novih zakonskih prijedloga, ipak konsultuje jedna ovakva stručna asocijacija, kao što je Udruženje banaka.

Mislim da smo već afirmisani kao asocijacija koja je od opšteg društvenog interesa i interesa za svaku banku pojedinačno. Naši ukupni troškovi nisu veliki, ali pokušaćemo da ih smanjimo kako bi doprinjeli smanjenju ukupnih troškova u bankama u procesu stabilizacije.

UBBiH

Razgovarala: Duda Adžović

Komentari
Vaš komentar

Top priče

17.04.2024.  |  Vijesti

UIO odložila kupovinu zgrade u centru Banjaluke

Nekoliko dana prije nego što će im isteći rok da se izjasne o ponudi firme Grand trade (Grand trejd) za kupovinu poslovnog prostora u Banjaluci, Uprava za indirektno oporezivanje BiH se dogovorila sa ponuđačem da se rok za konačnu odluku prolongira za još nekoliko mjeseci. Firma biznismena Mileta Radišića, koji je ležao u zatvoru zbog privrednog kriminala, dostavila je u januaru ove godine dvije ponude, prenosi Capital. Prvom je Upravi

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izvještaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.