Izvor: eKapija | Srijeda, 15.07.2020.| 15:15
Izdvojite članak Odštampajte vijest

Aleksandar Granulić, v.d. direktora Centra za obrazovanje odraslih - Intenzivno se prilagođavamo potrebama tržišta rada

Aleksandar Granulić (Foto: Centar za obrazovanje odraslih)
Banjalučki Radnički univerzitet osnovan je u oktobru 1960. godine iz potrebe grada da ima ustanovu koja će se baviti neformalnim i formalnim obrazovanjem, kao i obrazovanjem odraslih. Tako smo jedna od najstarijih ustanova koja se bavi takvim vidom obrazovanja u BiH. Već dugi niz godina sa uspjehom promovišemo doživotno učenje, podizanje kvaliteta života građana i unapređenja društva putem prihvatanja doživotnog učenja kao životnog opredjeljenja, što je i najvažniji zadatak u obrazovanju odraslih, rekao je u intervjuu eKapiji v.d. direktora banjalučkog Centra za obrazovanje odraslih Aleksandar Granulić.

- Temelj našeg pristupa učenju je kvalitetno prenošenje znanja i dinamična interakcija sa svim polaznicima. Cilj nam je pružiti polaznicima ugodno, podsticajno i motivirajuće okruženje u kojem će dobiti iznimno kvalitetno obrazovanje - istakao je Granulić.

eKapija: Nakon skoro 60 godina od osnivanja Radnički univerzitet u Banjaluci prestao je da postoji pod tim imenom. Da li novi naziv Centar za obrazovanje odraslih donosi i nove ciljeve i planove?

- Od suštinske važnosti je redefinisanje postojeće i utvrđivanje potpuno nove obrazovne politike, odnosno ciljeva i propisa, u oblasti stručnog obrazovanja i obuke odraslih. Donošenje kvalitetnih propisa iz oblasti obrazovanja odraslih, stručnog obrazovanja i obuke, koji će ujedno uvažavati potrebe osiguranja kvalitetnog programa stručne obuke, značajno će doprinijeti pozitivnim promjenama na tržištu rada, a posebno na dinamizaciji istog te jačanju kredibiliteta involviranih zainteresovanih strana.

Novo u odnosu na stari zakon je da se nastavnim planom i programom za srednje stručne i tehničke škole utvrđuju potrebe za obavezno organizovanje praktične nastave učenika u trajanju od dvije sedmice u kontinuitetu u toku školske godine pod nadzorom škole i poslodavca, a skladu sa odgovarajućim normativima. Zakonom su definisane obaveze poslodavaca, škola i učenika.

eKapija: Mnogi nezaposleni školovani su za poslove koji danas nisu potrebni ili čija su zanimanja prestala da postoje, zbog čega je prekvalifikacija jedno od rješenja. Za koje obuke vlada najveće interesovanje?

- U programu srednjeg stručnog obrazovanja odraslih, prekvalifikacije i dokvalifikacije, najveće interesovanje vlada za zanimanja ekonomski tehničar, poslovno-pravni tehničar, zatim za tehničare drumskog saobraćaja, ektroenergetike i računarstva, te za zanimanja vozač motornih vozila, poslovni sekretar, električar i frizer.

Кod programa srednjeg stručnog obrazovanja, prekvalifikacije i dokvalifikacije, teorijska nastava se odvija u našoj ustanovi, a praktična kod poslodavaca sa kojima imamo sklopljen sporazum o izvođenju praktične nastave. Cilj je dobijanje kvalitetne i stručne radne snage.

Što se tiče programa osposobljavanja, nudimo obuke za metalostrugara, alatničara, bravara, zavarivača, operatera na CNC mašinama za obradu metala i drveta, modelara obuće i izradu gornjih dijelova obuće, zatim profesionalnog vozača motornih vozila i CNC programera.

eKapija: Кoji su poslovi najtraženiji na našem tržištu rada? Da li nudite savjete polaznicima i usmjeravate ih kako najlakše do posla?

- Naš zaokret ka uspostavljanju bliske saradnje sa akademskom zajednicom, fakultetima, srednjim strukovnim i ostalim školama kao i samim privrednicima, dao nam je smjernice da uvedemo nove smjerove uz modernu obuku i više praktične nastave. Od sada možemo da organizujemo i programe osposobljavanja za veoma tražena zanimanja iz oblasti drvne, metalske i tekstilne industrije, te iz obućarskog i IT sektora. Samim tim smo prilagodili edukaciju naših polaznika potrebama privrede.

eKapija: Šta savjetujete poslodavcima, a šta nezaposlenima kako da usklade potrebe sa jedne i želje starije populacije da rade sa druge strane?

- Uprava JU Centar za obrazovanje odraslih Banjaluka u potpunosti nastoji da svojim djelovanjem prati trendove evropskog razvoja školstva i u potpunosti je svjesna da će naše obrazovanje pretrpiti velike reforme. I zato, kao obrazovna institucija na nivou lokalne zajednice težimo da svojim progresivnim pristupom prilagođavanju obrazovne politike tržištu kapitala i rada, damo primjer uspješnog modela obrazovnih politika i da na taj način vršimo pritisak na veće instance vlasti da još brže i kvalitetnije provedu reforme u obrazovnom sistemu. Vodeći se primjerom uspješnih država koje su u svojim obrazovnim sistemima razvili sistem dualnog obrazovanja, zaključili smo da je Švajcarska pokazala najkvalitetnije rezultate kao i najkvalitetniji model edukacije osoblja.

Кako bi se ozbiljnije uhvatili u koštac sa problemom nedostatka radne snage u deficitarnim zanimanjima na tržištu rada, u proteklih godinu dana intenzivno smo radili na tome da našu instituciju prilagodimo potrebama tržišta rada kako u RS, tako i u BiH i zemljama u okruženju. Dualno obrazovanje predstavlja efikasan model uspostavljanja sinergije između obrazovanja i tržišta rada. S druge strane, izazove smanjenja interesa za upis na fakultete moguće je prevladati uvođenjem novih studijskih programa.

U dualnom sistemu obrazovanja najveći naglasak se stavlja na sticanje praktičnog znanja kroz učenje kroz rad. Jasno je da neki principi inostranih modela dualnog obrazovanja poput njemačkog, švajcarskog ili austrijskog ne mogu u potpunosti biti preslikani na obrazovni sistem RS. Međutim, smatram da najvažniji elementi mogu pronaći svoje mjesto u našem obrazovnom sistemu kako bi se on učinio još naprednijim i uspješnijim nego što je to trenutno slučaj. Takođe, smatram da je važno učenicima i roditeljima ukazati na to da dualni sistem obrazovanja nije savršen niti je jednosmjerna ulica već ga se treba posmatrati kao praktično orijentisani temelj za cjeloživotno učenje i istovremeno kao orijentaciju kod potrage za odgovarajućim zanimanjem.

U dualnom sistemu obrazovanja učenici su od početka školovanja zaposleni u preduzećima u kojima usvajaju praktična znanja, a teorijsku nastavu pohađaju u strukovnim školama. Ciljevi dualnog obrazovanja su obezbjeđivanje uslova za sticanje, usavršavanje i razvoj kompetencija u skladu sa potrebama tržišta rada, doprinos jačanju konkurentnosti privrede kao i omogućavanje lakšeg zapošljavanja po završenom obrazovanju.

eKapija: Koji model dualnog obrazovanja bi mogli da primjenimo u RS? Koje su po Vašem mišljenju njegove prednosti?

- Iako se radi o dugotrajnom procesu, smatram da uvođenje dualnog sistema obrazovanja prema inostranim standardima poput švajcarskog ili njemačkog dugotrajno doprinosi smanjenju jaza između očekivanja te potreba preduzeća i vještina učenika koji završavaju strukovne škole. Neke od prednosti koncepta sistema dualnog obrazovanja su to što je struktura upisa učenika za obrazovne profile dualnog obrazovanja utvrđena u skladu sa potrebama privrede i mogućnostima daljeg školovanja, a u pripremi plana upisa učestvuju i poslodavci.

Švajcarski model dualnog strukovnog obrazovanja posljednjih je godina pravi izvozni hit. Mnoge evropske države prepoznale su u tom modelu efikasan instrument za osiguranje kvalitetne i stručne mlade radne snage te njihovo što bolje uključivanje u tržište rada.

Po mom mišljenju neke od najvećih prednosti, odnosno pozitivnih strana dualnog sistema obrazovanja su to što dualno obrazovanje podstiče saradnju između privrednih subjekata i obrazovnih ustanova, odnosno saradnju između privrede i obrazovanja kao i to što dualno obrazovanje uključuje sticanje praktičnog znanja kroz učenje kroz rad. Na taj način, učenici stiču obrazovanje po mjeri potreba tržišta rada što je takođe jedan od glavnih ciljeva dualnog sistema obrazovanja.

S.Š.
Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.