Izvor: eKapija | Nedjelja, 03.05.2020.| 16:52
Izdvojite članak Odštampajte vijest

Jasmin Mahmuzić, direktor Agencije za bankarstvo FBiH - Banke će imati mogućnost da plasiraju više od 2 mlrd KM u dugoročne kredite

Jasmin Mahmuzić (Foto: YouTube/Screenshot)
Kompletan set mjera koje će regulisati koliko kratkoročnih izvora banke mogu plasirati u dugoročne kredite biće uskoro spreman i objavljen, rekao je u intervjuu za O Dnevnik direktor Agencije za bankarstvo FBiH Jasmin Mahmuzić.

Mahmuzić je pričao i o korona zakonu, kao i mjerama koje sprovodi Agencije za bankarstvo FBiH u vrijeme pandemije virusa korona.

Koliki je ukupan iznos kreditnih obaveza onih koji su tražili moratorij i koliko je bilo zahtjeva?

- Prema podacima ukupan broj zahtjeva je bio 29.623 od toga 26.785 zahtjeva je fizičkih lica, a 2.803 za pravna lica. Ako govorimo o broju odobrenih zahtjeva, ukupan broj zahtjeva je 24.463. Od toga je najveći broj odobren za fizička lica 23.331 a 1.132 je odobreno za pravna lica. Međutim, u apsolutnim iznosima ako gledamo puno veći se omjer odnosi u iznosu na pravna lica po zahtjevima je to 2,9 mlrd KM, po onom što je odobreno, to je 1,4 mlrd KM. Od toga je odobreno 878 mil KM za pravna lica, a nekih 505.000 KM za fizička lica. U apsolutnom iznosu puno više se odnosi na pravna lica, što je naravno bilo očekivano.

Tzv. korona zakon imao je dosta izmjena u Parlamentu FBiH pa čak i od strane predlagača zakona. Koje su to, po vašem mišljenju, ključne izmjene?

- Agencija za bankarstvo i ono što mi radimo nema puno veze oko korona zakona. Zakon je nešto što je Agencija radila paralelno. Ovo što je radila Agencija za bankarstvo FBiH, radili smo samostalno i nezavisno jer smo mi regulator i supervizor bankarskog sistema BiH. Ono što smo mi uradili je da smo odmah kada smo uočili da će eksalirati kriza sa koronavirusom, 16. marta, donijeli preporuku bankama kako da se ponašaju i šta mogu da očekuju i da planiraju klijetima određene olaksice uz tretman koji će te olakšice imati kroz samu regulativu, odnosno nadzor Agencije za bankarstvo. Te preporuke koje smo mi dali 16. marta su pretočene i u podzakonski akt. Naravno, mi radimo zajedno u koordinaciji sa Vladom FBiH i mjere koje planiramo ubuduće će biti kompatibilne sa onim što je planirano korona zakonom. Mi ne možemo raditi na svoju ruku i mjere koje planiraju ekspanziju i stimulisanje kreditnog rasta moraju biti sinhronizirane u svemu što je predviđeno u samom zakonu.

Šta Agencija za bankarstvo FBiH planira u narednom periodu?

- Kad je nastupila sama pandemija, mi smo strateški put podijelili u tri koraka. Prvi korak je bio da se interveniše i da se donese i okvir i regulativa koji će omogućiti da svi klijenti koji su pogođeni pandemijom dobiju određenu vrstu olakšica. Odluka koju smo donijeli je bila korisna prije svega klijentima, a i samim bankama jer da nije došlo do ove odluke zbog kašnjenja u otplati kredita bio bi veliki efekat finansijski i na sam bankarski sistem. Drugi korak koji mi planiramo je da donesemo set mjera i da predložimo izmjene zakona koje će ujedno promijeniti i postojeći regultivni okvir unutar bankarskog sistema i koje će omogućiti pojačano kreditiranje. Dakle stimulisat ćemo banke da kreditiraju prije svega u privredu. Kroz ovaj set koji planiramo da obznanimo veoma brzo, predvišeno je oslobađanje 2 mlrd KM za dugoročno kreditiranje privrede.

Zbog čega BiH nije mogla poput Srbije uvesti apsolutni moratorij na kredite?

- Za ovakvu vrstu krize niko u svijetu nije bio spreman i dosta stvari koje smo radili i mi i sve zemlje u svijetu, radili smo u hodu. Dakle, kad je bilo izvjesno da će pandemija pogoditi BiH, počeli smo da pravimo planove za ovaj prvi korak, a to je bila stabilizacija stanja i preuzimanje i smirivanje prvog udara krize. Bilo je izvjesno da će i firme, ali i građani, biti pogođeni samom krizom. Tada smo analizirali šta druge zemlje u Europi, u svijetu i u okruženju planiraju da rade i koje su mjere koje će recimo preporučiti Europska centralna banka, a pogotovo zemlje bližeg okruženja koje su u članstvu u EU. Dakle uvidjeli smo i šta je uradila Srbija. Analizirali smo i srbijanski, italijanski i hrvatski model i onda smo zbog samog okruženja u kojem se nalazi BiH odlučili da idemo prema ovom modelu, a to je da pomognemo svima onima kojima je pomoć potrebna i da ne pravimo jedan generalni moratorij.

Zašto smo se odlučili za ovakav potez? Prije svega BiH je, kako sam već ranije kazao, specifična u samoj svojoj organizaciji - Centralna banka BiH je ustrojena tako da nema mehanizam nekoga ko može u bankama u određenoj situaciji, u krizi likvidnosti obezbijediti likvidnost. Centralna banka nije u mogućnosti da štampa dodatni novac u slučaju potrebe za likvidnošću. Dakle Centralna banka ima currency board i ima obaveznu rezervu što je, po meni, veoma dobro riješenje za BiH, čak i u stanju kada nismo u krizi, a pogotovo kad smo u krizi.

Dakle, imajući u vidu da je jedna takva mjera mogla dovesti do krize likvidnosti banaka, a da nemamo neki mehanizam s kojim možemo tu krizu likvidnosti riješavati, odlučili smo se da idemo u ovom pravcu. Odlučili smo se na to nakon analize strukture likvidnih sredstava koje banke imaju i, naravno, planirajući ovaj sljedeći korak da pokušamo sačuvati bankarski sistem koji će biti na raspolaganju privredi za budući privredni rast nakon što kriza prođe.

Nakon pandemije hoće li biti stimulacije subjekta bankarskog sistema na kreditiranje?

- To su uglavnom tehničke mjere koje se tiču tretmana likvidnih sredstava i zahtjeva za likvidnost koje banke imaju. Mi smo od 2008. gradili jedan sistem koji je garantovao sigurnost bankarskog sistema u BiH. Ta sigurnost je podrazumijevala određene mjere koje su bile dosta konzervativne i rigorozne. Zahtjevi koji se tiču kapitala, zahtjevi koji se prije svega tiču likvidnosti bankarskog sistema, zahtjevi koji se tiču odriješenih tretmana aktive, bili su u odeđenoj mjeri pod rizikom ponderisane aktive i rigorozniji nego što su to zahtjevi propisani od strane EU.

Zašto su bili strožiji? Zato što je BiH specifična zemlja i zato što nemamo određene zaštite bankarskog sistema ukoliko dođe do krize. Međutim ti mehanizmi su bili konzervativni i, možda, u određenim momentima nisu bili previše stimulativni za kredit, ali smatrali smo da je kreditni rast u ovoj situaciji, koji smo skretanjem BDP imali, bio dovoljan. Međutim, sada kad se desila ova situacija, strateški smo se opredijelili da izmjenimo neke mjere koje smo gradili godinama, i da na određen način donesemo druge mjere koje će biti stimulativne za bankarski sistem da kreditira privredu. Sam tretman promjene zahtjeva likvidnosti dovest će do toga da će banke imati mogućnost da plasiraju više od 2 mlrd KM u dugoročne kredite. Do sad su ti zahtjevi bili ograničeni u smislu koliko kratkoročnih izvora banke mogu plasirati u dugoročne kredite. Kompletan set mjera bit će spreman za nekih sedam do deset dana i bit će zvanično objavljen.

Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.