Izvor: eKapija | Četvrtak, 30.04.2020.| 12:54
Izdvojite članak Odštampajte vijest

Aleksandar Mastilović, savjetnik direktora RAK-a - 5G je samo protočna tačka u razvoju mobilnih mreža, uskoro dolazi i 6G

Aleksandar Mastilović (Foto: SET Trebinje)
Strah od 5G je strah od nepoznatog, a dobar dio krivice pripada i naučnoj i stručnoj zajednici na globalnom nivou, jer nije posvećeno dovoljno vremena edukaciji šire javnosti o istraživanjima koja su rađena, kaže u intervjuu za eKapiju Aleksandar Mastilović, savjetnik direktora u Regulatornoj agenciji za komunikaciji BiH (RAK).

Aleksandar Mastilović se afirmisao u međunarodnim tehničkim krugovima kao član upravnih tijela najveće međunarodne inženjerske institucije IEEE i kao naučni istraživač u oblasti 5G i primjena u oblasti pametnih gradova. Vratio se u Istočno Sarajevo krajem 2017. godine, kao dio stručnog tima u kabinetu generalnog direktora RAK BiH, da bi svojim iskustvom doprinio procesima digitalizacije društva i kapitalnim državnim projektima implementacije 4G mreže i digitalizaciji zemaljskog emitovanja televizije.

Upravo je tema o 5G mreži i teorijama zavjere koje kruže internetom o uticaju ove mreže na pojavu koronavirusa bio povod našeg razgovora sa Mastilovićem, koji je posebno upućen u ovu oblast i ovih dana jedan od najangažovanijih sagovornika na spomenutu temu.

eKapija: Na nedavno održanom Samitu energetike u Trebinju rekli ste da će 5G mreža i i Internet of Things obilježiti deceniju pred nama. Onda dolazi koronavirus i teorije zavjere da su testiranja 5G mreže dovela do njegove pojave. Prema vašem mišljenju, zašto se javila baš ovakva ideja teoretičara zavjera, i to bez jasnih naučnih argumenata?

- Tačnije obilježiće tri stvari: IoT – Internet of Things, 5G i Big Data. IoT podrazumijeva instalaciju senzora u praktično sve gdje je to moguće i prikupljanje velikog broja različitih podataka, od kućanskih aparata do pametnih satova, pa dalje u servise pametnog grada i gdje to bude moguće i potrebno. Tako veliki broj senzora, brojeno milionima, a vjerovatno i milijardama, treba podržati jakom telekomunikacionom infrastrukturom. Tu zadaću ne mogu ispuniti postojeće mobilne mreže 3G i 4G, i to je glavni motiv za polazak u pravcu 5G mreža i pred njih se stavljaju neki revolucionarni zahtjevi. U svakom slučaju, novina će biti da će glavni korisnici 5G sistema biti "mašine", odnosno senzori i mehanizmi reakcije na uređajima, dok će čovjek i njegove aktivnosti kao što su pozivi, poruke i surfanje internetom biti zastupljene ne više od 20-tak procenata ukupnog internet saobraćaja.

Teorije zavjere su oduvijek postojale, generalno širenje lažnih ili izmanipulisanih vijesti su tu skoro koliko postoji i internet. Ono što je očito je da je formalna i neformalna edukacija u oblasti digitalne i medijske pismenosti zakazala na globalnom nivou, pa se strah od virusa korone i ukupna situacija koja je neprirodna za globalno društvo, iskoristila da se određene grupe ljudi, bez ekspertize ali sa velikom željom za samopromocijom, promovišu nudeći nam naizgled odgovore i razloge zašto se svijet nalazi u stanju pandemije. Nažalost, ljudskoj prirodi je oduvijek najteže priznati da nemamo odgovore na sva pitanja i pojave u prirodi. Za ilustraciju, dovoljno se prisjetiti da su antički Grci vatru i gromove pripisivali bijesu boga Zeusa sa Olimpa, a to nije prestalo do današnjeg dana, samo je evoluiralo zavisno od teme i trenutka. Ne može se isključiti da iza ovoga stoji i neki orkestrirani sinhronizam, imajući u vidu nevjerovatnost masovnosti priče o štetnosti 5G, ali za tim nema dokaza pa ne bih želio da sam budem generator neke nove teorije zavjere.

eKapija: S obzirom na to da spremate doktorat upravo na temu 5G mreže, a radi demistifikacije ove teme, šta kažu aktuelna naučna i vaša istraživanja o bezbjednosti i efikasnosti mreže pete generacije?

- Peta generacija mobilnih mreža je samo protočna tačka u stalnom razvoju mobilnih mrežnih sistema i prirodni su nastavak razvoja iz 4G. U nekom spektakularnom i nepoznatom tehnološkom skoku se ne može govoriti. 5G donosi potrebu za dodatnim resursima u smislu frekvencija radi povećavanja širine kanala za komunikaciju i generalno poboljšavanja performansi komunikacione veze - manje kašnjenje, veća pouzdanost i manji broj grešaka u prenosu digitalnih podataka. U jednom trenutku, kada je izašao novi Release 19 – izdanje 19 sredinom 2017. godine, sa skupom inovacija, na čijem razvoju radi međunarodno tijelo 3GPP, koje okuplja proizvođače opreme za mobilne mrežne sisteme. Tada je 3GPP su odlučio da je napravljen dovoljan iskorak, da se proglasi nova generacija – 5G. Otprilike svake godine izađe po jedno novo izdanje, a nakon svakih 5-6 izdanja praktično se "rodi" nova generacija. Tako ćemo u sljedećih 5-7 godina doći i do 6G mreže.

(Foto: Viewvie/shutterstock.com)
U smislu zračenja, 5G je energetski efikasniji od prethodnih generacija i zahtjeva manju snagu emisije elektromagentnih talasa za iste performanse. To znači i manju potrišnju energije ali i manju ozračenost ljudi, pa je teza da je 5G štetniji od prethodnih generacija mobilnih mreža prosto netačna. Ono što ne zabrinjava stanovništvo, a iskoristili su teoretičari zavjere, je ulazak 5G sistema u područje frekvencija iznad 6 GHz, koje nazivamo mikrotalasnim frekvencijama. Inače, neprecizno je reći da nas 5G ili opštije ma koji elektromagnetni talas može brinuti ili biti štetan. Mogu biti štetne neke kombinacije vrijednosti njihovih parametara kao što su snaga, usmjerenost talasa, gustoća talasa, količina enegije koju upije 1 kg živog tkiva, polarizacija ili frekvencija. Neke kombinacije mogu biti opasne, npr. vrlo usmjereni elektromagnetni talasi su laseri, a ako laseru date dovoljnu snagu onda on može da reže metal i koristi se u industriji. Jasno je da to može biti oružje u nekom kontekstu. Ipak, laseri se koriste i u hirurgiji kao ultraprecizni hirurški noževi, a mnogo ljudi je npr. radilo laserku operaciju očiju radi smanjivanja dioptrije. Tako da, elektromagnetni talasi mogu biti opasni, ako dođe do zloupotrebe, ali kada govorimo u telekomunikacijama i bežičnim mrežama, oni su malih snaga, prihvatljivih frekvencija i ravnomjerno zračenje u svim pravcima bez ikakavog usmjerenja. Radi dalje ilustracije, WiFi kućni ruteri, koje skoro svi imamo u stanovima zrači maksimalnom snagom od 0,1 W dok prosječna sijalica u stanu zrači svjetlost, koja je elektromagnetni talas takođe, snagom od 40 do 100 W. Frekvencije vidljive svjetlosti su od 300.000 do 700.000 GHz, pa kada ih uporedimo sa mikrotalasnim dijelom 5G sistema koji idu na frekvencije oko 30 GHz, vidimo da je naša tehnologija veoma inferiorna silama prirode i da iz samog osjećaja za red veličine, postoji veoma mali rizik od štetnih djelovanja po zdravlje. Sva nejonizujuća zračenja ispod UV zračenja i frekevencija ispod 700.000 GHz nemaju efekat opasan po DNK živog tkiva. Iz toga se vidi da se ustvari daleko više trebamo bojati jake izloženosti ljetnom suncu kada je UV zračenje jako, jer ono spada u jonizujuća zračenja i opasna su po ljudsko zdravlje. Podsjetimo se, UV zračenja se koriste i za dezinfekciju upravo zbog tih svojih specifičnosti. Jasno je da su bežične mreže jako daleko od tog dijela elektromagnetnog spektra.

Isto tako, postoje međunarodni standardi ITU K.83, IEEE C.95 i ICINIRP 2020, koji su veoma strogi po pitanju snage elektromagnetnih talasa i polja u područijima, gdje žive ljudi, uz regulatorne kontrole i inspekcije javnih zavoda za zdravlje i agencija za nejonizujuće zračenje, praktično ne postoji šansa da se vještački stvori elektromagnetno polje opasno po ljude, a da to ne bude trenutno primjećeno.

eKapija: Ako će razvoj pametnih rješenja i efikasne javne infrastrukture zahtjevati jaku mrežu, na čemu razvijenije države već uveliko rade, kako BiH stoji na tom polju? Pojedine lokalne zajednice načelno imaju volju da sprovedu neke ideje za bolje gradsko funkcionisanje.

- Za neke manje pilot projekte, dovoljno je koristiti i 4G sisteme i oslanjati se na dostupne Wi-Fi veze. Vremenom, kako broj pametnih servisa bude rastao, a projekti se budu razvijali na šire geografsko područje, u jednom trenutku 4G mreže neće moći da pruže kvalitet usluge, koji je potreban. Tada će vjerovatno da se pojavi potreba da razgovaramo o prelasku na 5G sisteme.

Lično sam radio na izgradnji prvog operativnog servisa pametnog grada na teritoriji Grada Istočno Sarajevo u opštini Istočna Ilidža, u saradnji sa Razvojnom agencijom Grada Istočno Sarajevo, koji je finansiran od EU Interreg MED projekta Esmartcity. Kroz taj projekt, uveden je sistem pametne javne rasvjete na 20 stubova u ulici Dabrobosanska, koja je inače šetačka zona bez saobraćaja. Senzori prate koliko često se pojavljuju pješaci, i kako taj intenzitet prolazaka opada sa ulaskom u noć, ulična rasvjeta kroz par koraka snižava snagu sa 100% do nekog određenog nivoa npr. 30%. Kada senzori detektuju pokret, ulična rasvjeta se vraća na maksimalnu snagu, zadržavaju je 5 minuta, i onda se ponovo vraćaju u stanje štednje. Uz sve ekološke dobiti, smanjenje svjetlosnog zagađenja i uticaja na prirodni ciklus spavanja i biodiverzitet, postignuta je ušteda od 47% u potrošnji električne energije, pa i samim troškovima. Taj ušteđeni novac vraća uloženo, a onda se može i koristiti u druge namjene za poboljšanje života lokalne zajednice i javne servise.

Inicijativu za ulazak u sferu pametnih gradova pokazuju gradovi Sarajevo, Banjaluka, a na konferenciji u Trebinju je bilo govora o tome. Generalno, mislim da će se dešavati dobre stvari u tom pravcu u godinama ispred nas, naravno brzinu i obim posla definisaće prije svega finansijske mogućnosti za takve investicije.

eKapija: Je li BiH 4G mrežom pokrila cijelu teritoriju, s obzirom na to da se okasnilo u dodjeli dozvola operaterima? Koji su naredni koraci u pripremi terena i infrastruktura za 5G?

- RAK je dodijelio licence za 4G prije malo manje od godinu dana, tačnije komercijalna upotreba 4G u BiH je počela 8. maja 2019. godine. Prema uslovima te licence, nakon svake godine pokrivenost treba biti u određenom procentu određenog uslovima dozvole. Naravno, ne zahtjeva se 100% pokrivanje nakon godinu dana, i uvijek se dozvoljava par procenata odstupanja i na kraju tog procesa. Ono što je obaveza RAK-a, nakon što nastupi godinu dana od dana izdavanja dozvole, je da se pokrene monitoring i provjeri ispunjenost zadatih ciljeva u skladu sa nadležnostima Agencije definisanih Zakonom o komunikacijama BiH.

(Foto: hxdyl/shutterstock.com )
eKapija. Hoće li rješenja za pametne gradove u narednih npr. pet godina moći da se realizuju, a da nemaju 5G mrežu kao infrastrukturnu bazu?

- U svakom slučaju vjerujem da hoće. Posebno prve faze i manji pilot projekti, mogu pronaći dobru infrastrukturnu osnovu u postojećoj 3G i 4G mreži, posebno što će 4G mreža vremenom biti sve zastupljenija i koja ima mehanizme potrebne da opsluži dobar dio zahtjeva servisa pametnog grada. U tom smislu neće biti prepreka, ono što je važno sada je da prezentujemo jasno sve benefite ulaska u prostor pametnih tehnologija, da javnost upoznamo o čemu se tu radi i da smanjimo potencijalni strah od nepoznatog. Strah od 5G je strah od nepoznatog, a dobar dio krivice ima i naučna i stručna zajednica na globalnom nivou, jer nije posvećeno dovoljno vremena edukaciju šire javnosti o istraživanjima koja su rađena. Evo i ovim intervjuom lično pokušavam doprinijeti da taj problem prevaziđemo.

eKapija: Kada budemo zakoračili u vode 5G mreže, koje koristi će odmah osjetiti prosječni korisnici, a koje poslovna zajednica?

- 5G će najviše novine donijeti na polju poslovnih mogućnosti pa i servisa za pametne gradove, koji će rješavati postojeće izazove kako lokalnoj samoupravi tj. vlasti, ali i građanima. Ne trebamo govoriti koliko je izazov upravljati javnim servisima kao što je javni prevoz, odvoz otpada i dr. u svakoj urbanoj sredini koja pređe milion stanovnika, pa nekad i u manjim. Saobraćajne gužve su već izražene u urbanim centrima iznad 200.000 stanovnika, pa sada pokušajte shvatiti srazmjeru gubitka vremena, novca i pada kvaliteta života u gradovima kao Njujork, gdje se dnevno u prosjeku gubi oko tri sata u saobraćaju. Osim toga, naravno, korisnicima interneta dolaze veće brzine, manja kašnjenja, ali i mogućnost da potpuno eliminišemo kablove. Npr. 5G obećava da će se HD i 4K video moći isporučiti bez problema, a to znači da će se naši TV prijemnici moći direktno vezati na mobilnu mrežu. Potreba za kablovima, optičkim ili bakarnim, polako će nestajati, kao i set top uređaji, koji sada dolaze kao dio IPTV servisa.

Poslovna zajednica u ovim mogućnostima treba da pronađe snažan preduzetnički i kreativni potencijal, u kreiranju modernih rješenja, korištenjem algoritama vještačke inteligencije i mašinskog učenja za obradu podataka u konceptu Big Data, koji sam pomenuo na samom početku ovog razgovora. Naravno, i proizvodnja uređaja, senzora i sve druge prilike će se otvoriti, neka potpuno nova tržišta. 5G će otvoriti plejadu novih radnih mjesta i novih zanimanja, koja danas vjerovatno ne postoje, i to je prilika posebno mladim ljudima da se afirmišu u ovom tehnološkom talasu. Prisjetimo se, prije oko 30 godina, praktično zanimanje programera nije postojalo, skoro da je priča o tome smatrana holivudskom maštarijom, dok danas IKT sektor u ovoj regiji predstavlja privrednog lidera razvoja i pokretač progresivnih procesa u društvu.

eKapija: S obzirom na to da aktivno zagovarate da imamo pregršt potencijala da razvijamo pametna rješenja za svakodnevno lakše funkcionisanje gradova, na čemu sad radite? Je li izvjesna implementacija nekog rješenja, poput projekta koje ste imali u Istočnom Sarajevu?

- Sa UNDP BiH sam uključen u projekt City Mind Lab, gdje radimo na razvoju rješenja za pametno Sarajevo. Lično, pokušavam da već provjereni projekt iz Istočnog Sarajeva prenesem i u Sarajevo, ali tu je i cijela grupa timova koji rade na raznim rješenjima. Situacija sa pandemijom je aktivni rad na tome usporila, ali vjerujemo da ćemo do kraja ove godine imati i značajne pomake u tom pravcu. Osim toga, razgovarao sam i sa predstavnicima nekoliko lokalnih zajednica u BiH i Srbiji o pokretanju nekih pilot projekata, da bi se kroz male sisteme demonstrirao praktični potencijal ovih rješenja. Nadam se da ćemo uskoro imati dosta dobrih vijesti da podijelimo sa širom javnosti.

eKapija: Pomenuli ste da UNDP radi na razvoju pametnih rješenja za Sarajevo, Banjaluka ide ka razvoju grada na temelju pametnih i zelenih tehnologija. Koje to resurse najviše "rasipamo" u veliki gradovima, a mogla bi lako da se sačuvaju? Da li su uvijek nužni visoki iznosi za realizaciju?

- Novčana sredstva mogu, ali i ne moraju biti ključna prepreka. Pomenuti projekt u Istočnom Sarajevu nije finansiran iz budžeta nego iz fondova EU i za takve ideje se uvijek može naći otvorenih poziva za finansiranje ili bar sufinansiranje.

Mislim da je trenutno najvažnije objasniti i donosiocima odluka i javnosti, zašto nam to treba i zašto ne bi trebali biti zadovoljni sa postojećim servisima u urbanim centrima. Ako čekate javni prevoz 10-15 minuta i naviknete se da vozila kasne, onda priznajete da su se vaša očekivanja smanjena. Ne trebamo i ne smijemo to prihvatiti, ako postoji rješenje koje može da vam pruži informaciju kada treba da siđete iz svog stana na stanicu koja je udaljena tri minuta od vas i da dođete 1-2 minuta prije dolaska vozila, a da kartu praktično platite odmah mobilnim telefonom na licu mjesta.

Današnji sistem nije optimizovan generalno, rasipamo se. Trošimo više električne energije, vode, hrane i svih drugih resursa, nego što je to potrebno, nekada i 300% više od realnih potreba, dok istovremeno četvrtina planete živi ispod granice siromaštva. Jasno je da imamo globalni problem, ali rješenje nije toliko kompleksno. Iznad sam već rekao da smo projektom Pametne javne rasvjete u Istočnom Sarajevu smanjili potrošnju na 47% bez gubitka kvaliteta usluge javne rasvjete za građane, jer oni kada se pojave u ulici, rasvjeta je postavljena na standardnih 100%. Oni prosto ne vide da ona većinu vremena noći prosto prigušeno tinja. Otpadom se ne upravlja odgovorno, nemamo strategiju reciklaže, ne koristimo obnovljive izvore energije, a ni samim investicija niti konkretnih planova u tom pravcu nema. Ponešto se dešava, ali praktično na nivou individualnih inicijativa nevladinog sektora ili malih preduzeća, ali nedovoljno da to bude osjetno za širu populaciju. Privredni model rasta mora biti usaglašen sa svih 17 ciljeva Održivog razvoja Ujedinjenih nacija iz Agende 2030, a da bi to ostvarili tehnologija je ključni alat u našim rukama. Samo taj alat moramo pametno iskoristiti.

eKpaija: Čije primjere pametnih gradskih rješenja iz regiona biste pohvalili kao dobre?

- Iskreno, ne možemo reći da je bilo koji centar iz regije otišao dalje od izolovanih pilot projekata. Neke automatizacije ima, postoje rješenja "pametnih" parkinga, i još neka, ali istini za volju, nema napredne obrade prikupljenih podataka, koji bi vodili daljim optimizacijama i uštedama. Zato volim napraviti jasnu razliku između automatizacije, koja je neosporno korisna i poželjna, i pametnh rješenja, koja su smislu odlučivanja ne samo samostalna nego i samoregulišuća na bazi znanja, do kojih dolazimo primjenom napredne matematike.

Pamet je u podacima, kada govorimo o kontekstu ovih rješenja, zato se ovo doba i naziva Informaciono doba i mislim da će glavna valuta biti, ako već nije, informacija i znanje. Podsjetiću čitaoce, da mi svoje "besplatne" servise na internetu kao Gmail, Google, Facebook i druge ustvari plaćamo našim podacima, fotografijama, tekstovima, a koji se koriste u profilisanju svake individue, uglavnom radi plasiranja reklama, ali se na tome ne mora stati. Pitanje privatnosti i sajber bezbjednosti svakako će biti ključno pitanje u smislu prihvatanja daljeg tehnološkog napretka. Tu će zakoni i regulacija države biti presudna. Iskreno, ja se lično mnogo više bojim govoriti o ovim temama nego o 5G i efektima zračenja, gdje su stvari riješene prirodnim zakonima, i ako ih poznajemo sigurni smo da zlonamjerni ljudi na to ne mogu uticati. Na pitanje privatnosti i sajber bezbjednosti itekako mogu.

eKapija: Digitalizacija je pokazala sve svoje pojavne oblike pogotovo od kada je nastupila pandemija koronavirusa - rad od kuće, onlajn plaćanje, sastanci i kupovina. Koliko će se svakodnevne navike, prema Vašem mišljenju, promjeniti kada izađemo iz vanredne situacije?

- U jedno sam siguran, a to je da svijet neće izgledati isto. U tom smislu, očekujem i neke značajnije zaokrete i u svjetskoj ekonomiji, putevi tokova novca će se promjeniti, odnos i prihvatanje tehnologija je već mogu reći i završeno, a biće i promjene u globalnim političkim odnosima. Vanredna situacija u vezi sa pandemijom korona virusa pokazala je svu neophodnost digitalne transformacije, novih pristupa u obrazovanju i organizaciji rada. Rad od kuće više nije samo privilegija modernih IKT kompanija, nego objektivna potreba da bude opcija u svim radnim organizacinama, uključujući i javni sektor. Isplivale su mnoge slabosti sistema u kojem smo živjeli. Mnogo stvari, pa i lažnog sjaja, palo je u vodu već u prvim danima epidemije.

Ova kriza je resetovala svijet, neke je gurnala na jednu, a druge na drugu stranu. Slično se već dešavalo poslije velikih ratova ili drugih kriza. Kriza će razvaliti ono što je već odavno napuklo, a prikrivano je lažnim sjajem marketinga, društvenih mreža. Pucaće i države i firme, i porodice i životi, sve ono što je bazirano na neistinama. Popadale su sve zablude, a svijet je ostao otkrivenim kakav i jeste. Netaknuto će ostati samo ono što stvarno vrijedi, to ni pandemija ni ekonomska kriza, ni vrijeme neće nagristi. Samo ćemo se podsjetiti nekih zaboravljenih vrijednosti.

eKapija: Kakav svijet očekujete kada zaboravimo na koronu i vratimo se normalnim tokovima? Šta će to posebno razvijati u domentu ICT tehnologija, a što je podstakla korona?

- O digitalnoj transformaciji i ulasku IKT rješenja u sve sfere života govorili smo skoro na svakoj regionalnoj i međunarodnoj konferenciji, koja je imalo imala veze sa tehnologijama. Onda se desila pandemija, i preko noći i najveći skeptici su se otvorili za svako rješenje da sistem i privreda bar u nekoj minimalnoj mjeri opstanu i ostanu operativni. I tako su i najplašljiviji došli u dodir sa IKT-om i internet servisima, uvjerili se da je odbojnost neopravdana i mislim da je to rijetko dobro za koje se možemo uhvatiti u cijelom kontekstu.

Pitanje je poslije svega šta će značiti "normalni tok" jer se bojim da ćemo se boriti sa posljedicama ove situacije najmanje jednu deceniju, kako u ravni ekonomije, tako i stresa i emotivnih efekata na stanovništvo, ali i efekata na mentalno zdravlje. Ono što je jasno je da je sistem, koji je danas globalno uspostavljen i prihvaćen kao norma, veoma ranjiv i nestabilan. Ljudska rasa se uobrazila vjerujući da je pobjedila prirodu. Mislim da ćemo iz svega ovoga izvući poruke i da ćemo još jednom preispitati i društvene odnose, ali i naš odnos prema klimi, prirodnim resursima i svemu drugome što mora biti norma civlizacijskog napretka čovjeka 21.vijeka.

Teodora Brnjoš
Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.