Izvor: eKapija | Srijeda, 02.12.2009.| 10:11
Izdvojite članak Odštampajte vijest

Jasna Diklić, bosanskohercegovačka pozorišna i filmska glumica

Jasna Diklić rođena je 8. marta 1946. godine u Sarajevu. Kao kći čuvene glumice i lutkarske rediteljke Amalije praktično je prohodala u teatru, no, svoje prve glumačke korake načinila je na sceni sarajevskog Malog pozorišta gdje se odvijala praktična nastava po dobru znanog Dramskog studija Festivala malih i eksperimentalnih scena MESS, čijoj je prvoj generaciji i sama pripadala. Glumu je diplomirala na Odsjeku scenskih umjetnosti Filozofskog fakulteta u Sarajevu.

Prvi profesionalni angažman dobila je u Narodnom pozorištu u Banjoj Luci, 1969. godine, no, ubrzo se vraća na matičnu scenu Malog pozorišta koje će domalo ponijeti ime Kamerni teatar 55. Do 1992. godine na ovoj sceni ostvarila je na desetine uloga među kojima su nezaboravne ostale one u "Zagrljenicima" Miodraga Žalice, "Djelovanju gama zraka na čudovišne nevene" Paula Sindela, "Brisanom putu" Milice Novković, "Plavoj Jevrejki" Isaka Samokovlije, a ona osobno izdvaja još i uloge "Vrhu" Safeta Plakala u režiji Dubravka Bibanovića 1977. i "Lutkinom bespuću" Safeta Plakala u režiji Vladimira Milčina 1991. godine.

Oba potonja lika, prema riječima autora, pisana su upravo za Jasnu Diklić i otuda i vodi porijeklo njegovo opredjeljenje da u ratu, pišući s rediteljem Dubravkom Bibanovićem tekst prve predstave tek osnovanog SARTR-a, "Sklonište", kultni lik ove groteske Minu Hauzen profilira prema glumačkoj mjeri i glumačkom habitusu Jasne Diklić. Jasnina maestralna kreacija lika Mine Hauzen u Skloništu (koje je doživjelo 110 izvođenja u zemlji i 27 u inostranstvu), ponukala je Plakala da pred kraj rata napiše i njegovo drugo poglavlje pod naslovom Memoari Mine Hauzen koje će u režiji Zorana Bečića biti proizvedeno kao prvi mirnodopski projekat SARTR-a.

I u ovoj predstavi Jasna je 125 puta briljirala postižući ono u glumi najteže: da ti ljudi zaborave osobno ime i pamte te po imenu lika, te da kod ljudi koji ne razumiju tvoj jezik zazoveš emocije zvali se oni Poljaci, Šveđani ili Nijemci. Za ovu kreaciju proglašena je Ženom 1997. godine u umjetnosti BiH.

Pogledajte i druge dokumente u rubrici "Ko je ko"

Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.