Izvor: Klix | Petak, 17.01.2020.| 10:44
Izdvojite članak Odštampajte vijest

Goran Miraščić, ekonomski savjetnik u Vladi FBiH - Ostajemo opredijeljeni za PDV od 17%

Goran Miraščić (Foto: YouTube/screenshot)
Ekonomska politika kod nas najviše je skoncentrisana na entitetskom nivou vlasti. U intervjuu za portal Klix o aktuelnim ekonomskim temama govorio je savjetnik premijera FBiH Goran Miraščić.

Gledajući s ekonomskog stajališta, kakva nas 2020. očekuje u Bosni i Hercegovini?

- Na ekonomski rast utječu dva seta faktora i to unutrašnji i vanjski faktori. Vanjski faktori nam trenutno ne idu u prilog usljed usporavanja svjetske privrede, a usljed usporavanja privrede SR Njemačke, trgovinskih ratova između vodećih ekonomskih sila, nepoznanice vezane za Brexit, najnižeg rasta ekonomije NR Kine od 6,2% u posljednjih nekoliko godina te finansijskih problema nekoliko država članica EU. Međutim, ono što treba posebno da brine nas u BiH je usporavanje vodeće privrede EU, Njemačke, koja je u trećem kvartalu 2019. ostvarila rast od samo 0,5% te se ne očekuje neko odstupanje ni u četvrtom kvartalu, a s kojom ostvarujemo najveći procent izvoza. Za očekivati je da se trend smanjenja tražnje za našim proizvodima nastavi, što će negativno utjecati na rast industrijske proizvodnje, a što se već reflektovalo umanjenim rastom BDP-a.

Ove ne tako optimistične projekcije rasta realnog BDP-a u EU i okruženju nameću potrebu za ubrzanim strukturalnim reformama, odnosno za aktivnostima usmjerenim na poboljšanje i dodatno aktiviranje unutrašnjih faktora ekonomskog rasta. Reforme za cilj moraju imati održavanje dostignute makroekonomske stabilnosti, povećanje stepena konkurentnosti privrede, kroz značajnije smanjenje poreskog opterećenja rada, stvaranje povoljnijeg poslovnog okruženja za privlačenje, kako stranih tako i domaćih investicija, ali i ubrzanu implementaciju investicija u putnu i energetsku infrastrukturu. Bitno je istaći da ove mjere moraju biti implementirane u najkraćem mogućem roku da bismo izbalansirali usporen globalni ekonomski rast te nastavili pozitivan trend koji smo imali u proteklom periodu.

Svi ističu nedovoljnu stopu ekonomskog rasta, šta Vlada FBiH radi da se dostigne željenih 6%?

- Proteklu godinu smo završili rastom realnog BDP-a od 2%, što je znatno niže od projekcija s početka godine. Osnovni razlog "leži" u usporavanju globalne ekonomije, ali i u nedovoljno brzom provođenju strukturnih reformi koje za cilj imaju povećanje stepena konkurentnosti privrede. Bosna i Hercegovina u okviru makroekonomske politike na raspolaganju ima samo mjere fiskalne politike. S obzirom na limitirane instrumente monetarne politike, koji bi mogli dati značajniji zamah poslovnom ciklusu, a u skladu s aranžmanom Valutnog odbora, moramo se maksimalno posvetiti fiskalnoj politici. Ovaj "rigidni" aranžman Valutnog odbora daje očekivane rezultate i kao takav je, u trenutnom političkom okruženju, optimalan.

U nekom srednjoročnom periodu može se razmišljati o potencijalnim, ciljanim invervencijama, u Zakonu o Centralnoj banci, gdje bi se istoj na raspolaganje vratili određeni instrumenti monetarne politike. Dakle, na raspolaganju nemamo previše mjera, ali dvije najbitnije se odnose na fiskalne zakone i to na Zakon o doprinosima i Zakon o porezu na dohodak, koji za cilj imaju "ćišćenje" i pojednostavljenje sistema, ali i podizanje stepena konkurentnosti privrede. Poresko rasterećenje privrede je neophodno i da bi došlo do povećanja realnih plaća, što bi rezultiralo i povećanom potrošnjom, a to za sobom povlači niz pozitivnih dešavanja, koja između ostalog uključuju rast BDP-a, broja zaposlenih, potrošnje, penzija, ostalih vrsta prihoda, indirektni i direktni porezi, i drugih makroekonomskih parametara. Ove mjere u kombinaciji s ubrzanim investicijama, posebno u putnu infrastrukturu, koja ima najveći multiplikator efekat na rast, možemo amortizovati negativna makroekonomska dešavanja u regionu i šire.

Iseljavanje je i dalje glavni društveni problem, trendovi odlaska kao da se samo pojačavaju. Koliko će ti trendovi dodatno pogoršati glavne ekonomske parametre?

- Podizanje stepena konkurentnosti privrede, stvaranje povoljnijeg ambijenta za ulaganje i pokretanje poslovnog ciklusa, generalno, će stvoriti ambijent za održive poslove s većim primanjima, a to je najbolja mjera za negativan trend odlaska radno aktivnog stanovništva.

Uspostavu novog Vijeća ministara BiH obilježile su najave povećanja stope PDV-a. Šta bi, prema vašem mišljenju, bilo najprimjerenije aktuelnom trenutku?

- Kod nas uvijek postoje razne priče pa tako i priče o stopi PDV-a, ali sve što mogu reći o toj temi je da ostajemo opredijeljeni za trenutnu, jednistvenu stopu PDV-a, koja iznosi 17%. Federacija, ali i cjelokupna BiH, kao jedinstven ekonomski prostor ima dosta zaliha u neformalnom sektoru ekonomije. Dakle, država treba ubrzano nastaviti raditi na unapređenju poslovne klime, posebno kroz poresko rasterećenje privrede, te tako učiniti da je jeftinije radnika uvesti u sistem, nego ga držati u neformalnom sektoru ekonomije. Također, ova mjera mora biti implementirana u kombinaciji s represevnim mjerama insepkcijskih organa.

Sindikati traže povećanje minimalnih plata, spominje se čak i iznos od 1.000 KM. Na koji način Vlada FBiH prilazi toj problematici?

- Vlada vrlo studiozno analizira problematiku minimalnih plata. Nakon što se donesu novi fiskalni zakoni Vlada će usvojiiti Uredbu za metodologiju za izračun minimalne plate te će njen iznos pratiti kretanje makroekonomskih indikatora. Minimalna plata je vrlo osjetljiv indikator, jer nerealno postavljen, može dovesti do povećanja neformalnog sektora ekonomije.

Poslodavci insistiraju na donošenju zakona o ustupanju radnika, sindikati su protiv, vlast kaže da aktuelni prijedlog nije u skladu s aktuelnim Zakonom o radu. Koliko je to zakonsko rješenje potrebno?

- Vlada je s druga dva socijalna partnera već razgovarala o datoj tematici i podržat će svaki zajednički dogovor socijalnih partnera koji vodi fleksibilnijem tržištu rada.

Hrvatska priprema svoj ulazak u eurozonu, a Crna Gora je već odavno preuzela tu valutu. U tom kontekstu koji benefit naša zemlja ima od vlastite valute i da li je razumno razmotriti prelazak na evro?

- Naš trenutni monetarni aranžman je osigurao i održava stabilnost valute i niske stope inflacije, a što se dešava po automatizmu s obzirom na vrstu aranžmana Valutnog odbora koji imamo. Već sam djelimično odgovorio na ovo pitanje i to mogu i ponoviti. U nekom srednjoročnom periodu trebamo početi razmišljati o nekoj više fleksibilnoj vrsti monetarne politike, jer sama fiskalna politika, bez kombinacije s mjerama monetarne politike, neće dati pretjerano velike rezultate u kratkom vremenskom roku.

Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.