Izvor: Nezavisne novine | Srijeda, 27.11.2019.| 15:37
Izdvojite članak Odštampajte vijest

Saša Trivić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS - Odgojili smo djecu da ne rade

Saša Trivić (Foto: YouTube.com)
Dobar dio naših prijedloga je usvojen i, naravno, moramo razumjeti da država i politika imaju svoje mogućnosti, rekao je u intervjuu za Nezavisne Saša Trivić, novoizabrani predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS.

- Nastavljamo istim putem, ista ekipa ljudi je radila, vodila i neće biti nikakvih promjena - rekao je Trivić.

Sindikat traži najnižu platu od 550 KM, ali poslodavci na to ne pristaju. Gdje je rješenje?

- Najniža plata u RS trenutno je veća nego u Srbiji i FBiH. Najniža plata je socijalna kategorija koju ne treba niko da prima. Međutim, postoje firme koje je isplaćuju i svaki administrativni rast te plate će ugroziti radna mjesta. Matematika pokazuje da je ekonomski opravdano i realno da najniža plata bude oko 480 KM, ali smo kao Skupština Unije udruženja usaglasili da možemo pristati na 500 KM.

Može li se bez podizanja te najniže plate na 550 KM dići republički prosjek na 1.000 KM, što je cilj države?

- To nema veze. U proteklih godinu dana su rasle plate 6% i to je ono što je vidljivo i što je statistika. Takođe, vidljivo je i da veliki broj poslodavaca isplaćuje plate u gotovini tako da je rast plata veći nego što kaže statistika. Nije lako jednoj privredi dignuti toliki iznos. Morate ili razvijati produktivnost i uvoditi nove tehnologije, ili dizati cijene.

Radi li se išta po tom pitanju? Zašto se ne diže produktivnost ili zašto poslodavci ne idu u investicije i nove tehnologije?

- Dogovorili smo sa državom kreditnu liniju pomoći tehnološkom razvoju privrede, gdje bismo za oko 2,1% s rokom otplate na 12 godina dobili kreditnu liniju koja će pomoći privredi da kupi novu tehnologiju, a da se ne optereti previše i da ne bude rata kredita prevelika.

Kolika je kreditna linija i da li je uopšte privreda zainteresovana za nju?

- Najveći problem će biti zainteresovati privredu da koristi tu liniju, pošto statistika govori da naši poslodavci nemaju nikakve kredite. Vrlo je mali investicioni ciklus u cijeloj BiH, a mi to tumačimo lošom političkom situacijom, gdje su privrednici nezainteresovani za dalji razvoj. Cjelokupan odnos društva je negativan prema poslodavcima i vrlo često smo optuženi da smo najgori i da smo krivi za sve, a činjenica je da jedino poslodavci svojim radom i idejama stvaraju nova radna mjesta i kvalitetnija radna mjesta. Ako neki poslodavac nije u redu, onda treba država da ga kazni, ali ne mogu svi poslodavci biti na stubu srama. Sva priča o platama od 550 KM, gdje se kaže da poslodavci nešto neće da daju, pokazuje da je to golo politikantstvo. Mi uvijek imamo argumente da dokažemo da poslodavci te pare o kojima pričaju - nemaju.

Zašto se ne staje ukraj lošim poslodavcima? Radi li država išta po tom pitanju?

- Nije dovoljno. Poslodavci koji plaćaju porez su u neravnopravnom položaju u odnosu na one koji ne plaćaju. Treba preduzeti neke mjere i mislim da je Vlada RS s Evropskom komisijom i Vladom FBiH propisala dokument u kojem se navodi da će se dići porez na isplatu dividendi gdje, u stvari, i jeste izvor sive ekonomije.

Da li to znači da poslodavcima odgovara podizanje poreza?

- Ne odgovara nam, ali je činjenica da kada birate između toga da imate nelojalnu konkurenciju koja plaća pola poreza od vas, onda vam je prihvatljivo da platite neki porez više s druge strane.

Radi li se išta na smanjenju poreza i doprinosa s obzirom na to da poslodavci to traže već godinama?

- Negativno smo iznenađeni podizanjem plata u javnom sektoru, odnosno načinu na koji je to podignuto. Ono što je uplaćeno kao višak kroz povećanje plata i veće zapošljavanje sad će otići na plate javnog sektora. Mi smo za selektivno povećanje plata, dakle da oni koji zaslužuju i koji su značajniji državi dobiju veće plate. Nismo zadovoljni u tom smislu. Dogovorili smo s Vladom smanjenje opterećenja za 0,3% za zapošljavanje.

Poslodavci već godinama upozoravaju na manjak radnika. Ima li naznaka da će se to promijeniti, ili ćemo ići u korak sa zemljama u regionu i početi uvoziti radnike?

- Ići će se u korak sa zemljama regiona. Tržišta su povezana, i Republika Srpska i BiH ne mogu biti isključene iz cijele priče. Hrvatska ima puno veće plate od RS pa se ljudi iseljavaju u Evropu, Slovenci su otišli za Austriju, iz BiH se ide za Sloveniju i taj trend će se nastaviti. Određena preduzeća su uvezla radnike iz Bangladeša. Imam informaciju da su neki dan došli radnici iz Turske. Tržište će uraditi svoje i plate će u kritičnim sektorima rasti.

Koji su to kritični sektori? Šta biste vi savjetovali nekom mladom čovjeku koji upisuje srednju školu?

- Odgojili smo djecu da ne rade. Bar mene nikad nije bila sramota raditi. Danas vodoinstalater ima platu 1.500 KM, keramičar isto, a imamo profesora koji radi za 800, 900 ili 1.000 KM, doktora početnika 1.300 KM. Sramotan je odnos između doktora i keramičara.

Poslodavci su često kritikovali obrazovanje. Zašto država neće da se uhvati u koštac s tim?

- Mislim da niko u državi nije svjestan trenutnog stanja u obrazovnom sistemu, a to znači od problema opremljenosti, strukture škola, broja profesora, kvaliteta kadrova i cjelokupne organizacije. Zdravstvo i školstvo su rak-rana RS i mislim da će to biti vrlo teško riješiti. Ko god se toga bude uhvatio - neće mu biti lako. Mislim da država još nema spremnosti, svijest postoji, ali neka politička odluka nije donesena da se ide u te teške odluke, ali to će se na kraju desiti samo od sebe i, recimo, moraćete smanjiti broj profesora.

Nedavno ste imenovani na čelo Unije, šta će biti prioriteti?

- Godinama razgovaramo. Dobar dio naših prijedloga je usvojen i, naravno, mi moramo razumjeti da država i politika imaju svoje mogućnosti. Nastavljamo istim putem, ista ekipa ljudi je radila, vodila i neće biti nikakvih promjena. Suština je da što veći broj poslodavaca okupimo oko Unije.

Bivši predsjednik Unije je otišao na mjesto direktora Inspektorata RS. Gdje ćete vi poslije Unije udruženja poslodavaca?

- Bivši predsjednik će uvijek biti sa nama. Sebe sam proglasio za privremenog predsjednika pošto nije bilo mojom voljom, već silom prilika.

Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.