Izvor: eKapija | Utorak, 22.10.2019.| 15:01
Izdvojite članak Odštampajte vijest

Natalija Trivić, ministarka prosvjete i kulture RS - Reforma obrazovanja i cjeloživotno učenje služiće privrednom razvoju

Natalija Trivić
Tekuća godina u RS protiče u znaku započete reforme obrazovanja i prilagođavanju postojećeg sistema potrebama tržišta rada. U tom pravcu uvedena je plaćena učenička praksa srednjoškolaca, a do kraja godine se očekuje okončanje procesa analize nastavnih programa i paralelno se radi na reviziji standardizacije zanimanja.

Kako za eKapiju ističe Natalija Trivić, ministarka prosvjete i kulture RS, reforma obrazovanja je kontinuiran proces čije je strateški cilj kreiranje stimulativnog okruženja, digitalizacija nastavnog programa i udžbenika, uvođenje interaktivne nastave i kreiranje kvalifikovanih radnika koji će po završetku školovanja imati praktično i primjenjivo znanje.

Istovremeno, zaposleni u kulturnim i obrazovnim ustanovama od naredne godine mogu da očekuju povećanje plata, dok su značajna sredstva obezbjeđena za investicije u obrazovne i u kulturne objekte.

Jedan od fokusa će biti i izgradnja sportskih terena i školskih sala, čime se akcentuje zdrav rast i razvoj djece, dok će Zavod za obrazovanje odraslih do kraja godine biti u potpunosti reorganizovan.

eKapija: Koji su najvažniji aspekti reforme obrazovanja koja je započeta ove godine. Koji koraci i mjere su do sada preduzeti, a koji su planirani?

- Ministarstvo prosvjete i kulture RS na čelu sa Vladom RS usvojilo je zaključak na osnovu kojeg se krenulo u reformu obrazovanja. Međutim, ona se ne dešava u smislu da mi preko noći nešto rješavamo, već da dugoročno pozicioniramo ono što je institucionalno važno u sistemu obrazovanja. Prema tim zaključcima, odlučeno je da se treba raditi na inoviranju nastavnih planova i programa, digitalizaciji udžbenika, kao i stvaranju stimulativnog okruženja za đake. Svakako, upisne upolitike u obrazovanju moraju da budu usklađene sa potrebama tržišta rada, dok će digitalizacija kompletnog sistema stvoriti uslove da bismo sve navedeno realizovali.

Reforma obrazovanja je naravno proces kontinuteta, ali sigurno da postoje stvari i programi koje možemo na godišnjem nivou da realizujemo i da budu dio cjelokupne reforme.

Reformom smo obuhvatili tri nivoa obrazovanja - predškolsko, osnovno i srednjoškolsko, zato što želimo paralelno da radimo kako bismo ostvarili strateški cilj, a to je da imamo đake koji znaju ishode svoga učenja, da svoje znanje ne baziraju na reprodukciji, već da imaju primjenjeno znanje koje će kasnije u svom životu i karijeri moći da koriste.

Kada govorimo o srednjim školama, ministarstvo je u julu donijelo određenu uredbu odnosno pravilnik za stručno osposobljavanje srednjoškolaca. Sa Privrednom komorom RS (PK RS), Udruženjem poslodavaca RS i Zanatsko-preduzetničkom komorom RS potpisali smo sporazum kojim će njihove članice i privredna društva omogućiti djeci učeničku praksu i u zavisnosti od broja časova i fonda, ta praksa će iznositi od 50 do 200 KM mjesečno.

To je sa jedne strane podstrijek da mlade motivišemo da upisuju određene stručne-tehničke škole koje su u principu usklađene i sa potrebama tržišta rada, odnosno sa najvećim oblastima koje bilježe stopu rasta kao što je metalna, drvoprerađivačka i tekstilna industrija, i naravno infromatika kao jedna od razvojnih komponenti skoro svih segmenata privrede.

Ovim programom je obuhvaćeno oko 35 srednjih škola sa više od 25 kompanija koje su se uključile na cijeloj teritoriji RS.

eKapija: Dokle se došlo sa standardizacijom zanimanja koja je najavljivana za ovu godinu?

- Do kraja godine bi trebalo da završimo standardizaciju zanimanja, odnosno revizuju standardizacije. Republički pedagoški zavod i PK RS upravo rade na reviziji zanimanja. U ovom momentu imamo 113 zanimanja u 13 struka. Standardizacija u RS do sada nije rađena, a to je jedna od naših obaveza prema razvoju privrede, razvoju RS i prema usklađivanju sa standardima Evropske unije. Standardizacija obuhvata kompentencije, vještine svakog zanimanja kao i znanja usklađena sa nastavnim planom i programom.

Stigli smo do sredine procesa, očekujemo da ćemo do kraja godine uraditi reviziju zanimanja koja su potrebna tržištu RS i na osnovu toga raditi stadardizaciju za svako pojedinačno zanimanje. Cilj je da upisna politika u srednje škole bude usklađena sa potrebama tržišta rada, kako bi privreda ali i RS u cjelini ostvarili zajednički interes da mladi i građani ne borave na biroima za zapošljavanje.

eKapija: Kakav je interes i stav privrednika po pitanju mjera u okviru započete reforme obrazovanja?

- Privrednici shvataju da bez ulaganja u radnu snagu, tačnije zaposlene i kvalifikovane stručnjake, ne mogu ni oni ostvariti prosperitet. Svi smo svjesni činjenice migracije stanovništva, ne samo u RS i BiH, nego generalno u regiji i u cijeloj Evropi, s obzirom na brisanje granica u smislu tržišta rada. To je stvorilo određene probleme na domaćem terenu, u smislu samog položaja zaposlenih u privredi RS. Poslodavci su sada svjesni da finansije igraju jednu od bitnih uloga da neko ostane ovdje i radi, tako da su oni predložili da podstiču i stipendiraju upravo kroz plaćenu učeničku praksu.

Ono što je važno jeste da privrednici sada idu ka određenim podsticajima za zapošljavanje i obezbjeđenje zaposlenih, iz razloga što njihov razvoj i rokovi za određene poslove ne mogu da se realizuju bez određenog broja radnika.

Natalija Trivić na predstavljanju programa RS u okviru Međunaronnog sajma knjiga u Beogradu

eKapija: Najavljeno je povećanje plata radnicima u prosvjeti i kulturi u 2020. Koliko će ova mjera opteretiti budžet RS?

- Ovu mjeru bih ocijenila kao podsticajna sredstva a da nikako nisu opterećenja za budžet, zato što su prosvjetni radnici i zaposleni u ustanovama kulture ljudi koji razvijaju RS, jer ako izgubimo obrazovanje, ako izgubimo kulturni identitet, gdje smo onda kao RS. U januaru ove godine je došlo do povećanja plata zaposlenih u obrazovanju i kulturi za 8%. To je bilo prvo povećanje njihovih plata nakon 11 godina u RS, i želimo da izjednačimo plate nastavnike i profesora i kulturih radnika sa visinama plata zaposlenih u javnom sektoru.

Ta neusklađenost je ostala, a koju mi prema memorandumu potpisanom ispred Vlade RS i Saveza sindikata RS, moramo realizovati do kraja 2022. godine. Trend rasta plata se nastavlja na nivou RS i prema budžetskim korisnicima, a konkretno povećanje u oblasti obrazovanja i kulture će u prosjeku biti od 10 do 20%, a odnosi se na uvećanje platnog koeficijenta. Dakle, oni koji imaju najmanji koeficijent dobijaju najveće povećanje. Oni koji rade za najnižu platu, koja u RS iznosi 450 KM, će imati povećanje od 20%. Ukoliko dođe do povećanja minimalne plate u RS taj iznos će biti i još veći. Koeficijenti direktora škola i onih sa najvećom platom će biti povećani od 7 do 10%. Htjeli smo da ih stavimo u ravnopravniji položaj u pravcu povećanja plata i na ovu mjeru smo se odlučili radi pravičnije raspodjele budžeta RS. Trenutno radimo obračun koliko bi to bilo u konačnici kao prijedlog budžeta i naravno slijedi usaglašavanje sa ministarstvom finansija koje daje posljednju riječ kada je u pitanju obim. Ono što je izvjesno da će doći do povećanja od januara 2020. Naravno, potrebno je usvajanje budžeta u decembru, a sada radimo obračun koliki je iznos potreban.

eKapija: Koje su to kapitalne investicije koje će obilježiti vaš resor u narednoj godini?

- Vlada RS je prošle godine izdvojila oko 5 mil KM za investicije u same ustanove kulture koje su zahtjevale određene rekonstrukcije, adaptacije i stvaranja okruženja za nesmetan rad takvih ustanova. Ove godine usvojili smo budžet za investicije u oblasti obrazovanja od 1.800.000 KM koje smo uložili u rekonstrukciju i adaptacije prvenstveno osnovnih škola i za obezbjeđenje jednakih uslova gradskoj kao i djeci iz ruralnih područja.

Ove godine smo u saradnji sa predsjednicom RS i Vladom Republike Srbije uspjeli da za investicije ukupno obezbjedimo oko 9 mil KM. Naredne godine nastavljamo investicioni ciklus. Škole zahtjevaju konstatna ulaganja i obezbjeđenje prilagođenih uslova. Ono što ćemo staviti u jedan aspekt investicija će biti ulaganja u sportska igrališta i školske sale, jer smatramo da pored digitalizacije koja nam donosi kompletna reforma obrazovanja, trebamo da čuvamo zdravlje naše djece i da se intezivnije posvetimo fizičkom vaspitanju, uslovima u kojima se ono obavlja i sve što je važno za rast i razvoj djece.

Jedna od oblasti koja nam se pokazala veoma pozitivnom jeste program ranog rasta i razvoja Ove godine imali smo oko 4.500 djece u pripremnom programu za polazak u školu koja nisu pohađala vrtiće i koja su imala mogućnost da tri mjeseca potpuno besplatno pohađaju ovu ustanovu da bi što lakše mogla da počnu osnovno vaspitanje i obrazovanje i da bi već spoznali socijalizaciju, te na koji način okruženje u kojem će raditi i izrastati treba da funkcioniše.

S obzirom na to da je obuhvat predškolskih ustanova u RS 22.5% djece smatramo da je to nizak obuhvat. U skladu sa demografsko-populacionom politikom koju vodi i predsjednica RS u saradnji sa svim ministarstvima i Centrom za demografski razvoj jedna od mjera i zaključaka jeste da se povećava upravo obuhvat djece u predškolskim ustanovama. U narednoj godini to će biti jedan od fokusa na koji način da što više djece uključimo u predškolsko vaspitanje i obrazovanje, imajući u vidu da je to sa jedne strane nadležnost lokalnih zajednica, a sa druge strane mi kao RS moramo da strateški pristupimo tome i da vidimo kako ćemo omogućiti predškolsko obrazovanje i u onim lokalnim zajednicama gdje ne postoje ove ustanove. To naravno možemo da uredimo i u samim objektima škola što smo ove godine i eksperimentalno provodili.

eKapija: Kada očekujete zvršetak digitalizacije osnovnih škola?

- Kada govorimo o digitalizaciji udžbenika ove godine smo eksperimentalno provodili digitalni udžbenik geografije za 6. razred koji se u okviru projekta pravi do desetog mjeseca, a naredne godine želimo da digitalizujemo što više udžbenika iz dva razloga. Prvo, zbog lakše distribuiranosti, a drugi zbog ekonomičnosti budžeta kao i zbog zdravlja samih đaka. Znamo da su đačke torbe teške i to je bila jedna od inicijativa da na taj način umanjimo broj udžbenika koji su neophodni i idemo tom strategijom da je jedan udžbenik dovoljan za jedan predmet sve ostalo se može staviti na digitalnu platformu. Tako ćemo napraviti platformu da đaci u svim školama imaju mogućnost pristupa internetu i da tako mogu da povlače određene udžbenike ili dodatna nastavna sredstva.

Kako pratimo savremene trendove u izvođenju nastave, to će podrazumijevati i edukaciju samih nastavnika i učitelja, što će takođe biti u našem fokusu. Sa trendovima razvoja obrazovanja mora biti uključeno i cjeloživotno učenje svih onih koji su uključeni u proces obrazovanja i to je jedna od osnova na koju ćemo se bazirati.

eKapija: Koje mjere su planirane u poboljšanju statusa odraslih u domenu cjeloživotnog učenja?

- Zavod za obrazovanje odraslih do kraja godine će doživjeti svoju potpunu reorganizaciju u smislu cjeloživotnog učenja. Smatramo da se trendovi razvoja i privrede ne mogu odvojiti od svjetskih kretanja što će dovesti do toga da imamo određena zanimanja i kvalifikovane zaposlene koji nemaju odgovarajuću spremu za sve ono što traži tržište rada. Kako sam istakla, do kraja godine ćemo kroz reorganizaciju Zavoda staviti u funkciju cjeloživotno učenje i sa aspekta samog unapređenja svojih znanja, ali i metodika u izvođenju procesa nastave.

eKapija: Na koji način kulturne institucije mogu doprinijeti razvoju RS?

- Ustanove kulture smo uključili u reformu novih nastavnih planova, jer smatramo da kultura treba više da bude zastupljena u nastavnim programima, a posebno u oblasti jezika, pisma, umjetnosti i svega onog što čini jednu zemlju kulturno nadahnutom. Ove godine obilježavamo 500 godina Goraždanske štamparije, 800 godina autokefalnosti SPC i u toku su aktivnosti koje traju cijelu ovu i narednu godinu. Učestvovanjem na beogradskom sajmu knjiga želimo da ukažemo na značaj Goraždanske štamparije koja je prije 500 godina bila prva na Balkanu, što je veoma značajno za RS.

Što se tiče tiče samih ustanova kulture, njihova adaptacija i rekonstrukcija se nastavljaju ove godine kao npr. Muzeja savremene umjetnosti RS, Narodne i univerzitetske biblioteke RS i drugih, a ono što ćemo tražiti jeste da u okvirima svojih programa imaju sve ono što promoviše RS kao takvu i da oni najbolji među njima promovišu kulturni i nacionalni identitet. To će biti jedno od strateških opredjeljenja u narednog godini.

Senka Trivić

Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.