NavMenu

Gordana Đurić, direktorka Instituta za genetičke resurse RS - Samo država koja ima reprodukcionu osnovu za hranu može reći da je stabilna

Izvor: eKapija Utorak, 24.09.2019. 12:43
Komentari
Podeli
Gordana ĐurićGordana Đurić
RS je preko Instituta za genetičke resurse prva u regionu 2016. godine deponovala svoju sjemensku kolekciju u Globalni trezor sjemena u Norveškoj, čime je potvrđeno da Institut ozbiljno radi na očuvanju biljnih, ali i životinjskih i šumskih resursa u RS.

U 2019. godini Institut slavi deceniju rada, a već iza sebe ima velike rezultate. U razgovoru za eKapiju direktorka Instituta za genetičke resurse RS, Gordana Đurić pojašnjava šta su sve postigli u prvoj dekadi rada, koji su izazovi za svijet, pa i RS, u kontekstu sve teže borbe za očuvanje proizvodnje hrane i poljoprivrednog resursa. Izazova će, kaže, tek biti i na nama je da shvatimo ozbiljnost budućih promjena.

- Ekosistemi će se promjeniti sa promjenom klime, pri čemu su posebno osjetljiva sadašnja sušna područja, jer i male klimatske promjene mogu imati ozbiljne posljedice po biodiverzitet. Intenzitet i amplitida promjena može biti takva da postojeće sorte i usjevi neće biti više uopšte pogodni za neka područja - ističe Đurić u intervjuu za eKapiju.

eKapija: Ove godine slavite deceniju rada Instituta za genetičke resurse. Кoji su do sada najznačajniji realizovani projekti koji su između ostalog uticali i na pozicioniranje Instituta u naučnoj zajednici? Na koje ste rezultate posebno ponosni?

- Institut je u deset godina postojanja i rada realizovao dosta aktivnosti, više nego je moguće prikazati u jednom razgovoru. Deset godina nije ni malo ni puno. Ali, kada pogledamo iza sebe, vidimo dosta urađenog i važnog. Vidimo stabilan Program za očuvanje genetičkih resursa Republike Srpske, Republičku banku gena, koja je prepoznata od međunarodnih i regionalnih institucija i koja je prva u regionu poslala svoje sigurnosne kolekcije u Svjetski depozitorij sjemena na Svalbardu. Vidimo i probuđenu svijest, posebno kod mladih ljudi o značaju očuvanja svog prirodnog naslijeđa, i kako se tradicionalno znanje i prakse spasavaju od gubljenja. Vidimo stabilan institucionalni okvir za očuvanje i održivo korišćenje genetičkih resursa RS za hranu i poljoprivredu.

Takođe, vidimo park i botaničku baštu, cjeline zaštićenog područja Univerzitetski grad, kampus koji je zaštićen 2012. godine i čiji je Institut upravljač, u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode.

eKapija: Кoliko je bilo izazovno sa naučne i sa kadrovske strane utemeljiti Insitut?

- Baviti se ovom oblašću jeste izazovno. To je oblast koja ne daje brze i vidljive komercijalne efekte, i iz tog razloga nije lako naći se u trci sa onima koji imaju komercijalne efekte i zarade od proizvodnje.

Međutim, biološki diverzitet, odnosno genetička raznovrsnost živih organizama i raznovrsnost unutar različitih vrsta, kao i između vrsta i ekosistema, osnov je života. Porast broja stanovnika nameće neprestan porast potrošnje hrane, što iziskuje povećanje poljoprivredne proizvodnje, a time i povećanje poljoprivrednih površina. Uz to povećano je krčenje šuma, izgradnja puteva, urbanizacija. Ovo neminovno dovodi do smanjenja prirodnih staništa samoniklih vrsta biljaka, divljih srodnika gajenih biljaka i divljih životinja, u nekim slučajevima i njihovog potpunog gubitka. Da ne bi došlo do trajnog gubitka, ovakav materijal se sakuplja, opisuje i čuva u bankama gena širom svijeta. Ovaj materijal, sačuvan i dobro opisan, predstavlja osnovu za nove genetičke kreacije, odnosno stvaranje novih sorti i rasa.

Formalna inicijativa za formiranje Instituta za genetičke resurse pokrenuta je Odlukom Narodne skupštine RS od 10. juna 2008. godine kojom je usvojen Program očuvanja biljnih genetičkih resursa Republike Srpske. Institut je osnovan kao organizaciona jedinica u sastavu Univerziteta u Banjaluci i kao profesionalna jedinica za koordinaciju sprovođenja ovog Programa i drugih aktivnosti u oblasti očuvanja genetičkih resursa.

Na domaćem planu, nažalost bilo je osporavanja. Bilo je potrebno jako puno vremena i rada, promocije i objašnjavanja da se razumije značaj genetičkih resursa. U to vrijeme, glavna priča se vodila oko ekonomičnosti, produktivnosti, novih sorti i sl. Republika Srspka uvozi godišnje oko 80 do 100 mil КM sjemena, svake godine. Kao država smo potpuno zavisni od uvoza sjemena. Domaća sjemenska proizvodnja je neznatna. Samo država, ili zajednica, koja može da obezbjedi reprodukcionu osnovu za hranu, može reći da je stabilna zajednica. Genetički resursi su osnov za oplemenjivljčke programe, za nove genetičke kreacije. Bez obzira na to što smo skoro izgubili sve domaće oplemenjivačke institute, ne smijemo izgubiti to blago koje je stvoreno dugotrajnom evolucijom.

Na sreću, bilo je razumjevanja u Vladi Republike Srpske od samog početka. Program očuvanja genetičkih resursa RS u svim fazama podržava upravo Vlada.

eKapija: S obzirom na to da se RS ozbiljno posvetila očuvanju poljoprivrednih resursa, kakva su vaša iskustva u saradnji sa Globalnim sjemenskim resursom u Norveškoj? Šta je sve tamo pohranjeno?

- Vlada Кraljevine Norveške je 26. februara 2008. godine osnovala Globalni trezor sjemena Svalbard i smješten je u uslovima stalnog leda. Banke gena širom svijeta šalju svoje sigurnosne uzorke sjemena u cilju bezbjednog i sigurnog dugoročnog čuvanja materijala u prirodnim uslovima stalnog leda. U trezoru se nalazi sjeme više desetina sorti ključnih usjeva kao što su pšenica, pirinač, pasulj itd. Ovi uzorci sjemena predstavljaju duplikate sjemenskih kolekcija koje se čuvaju u nacionalnim, regionalnim i međunarodnim bankama gena. Gledajući u budućnost, genetička raznovrsnost ovih sjemena će igrati vitalnu ulogu da se u narednim godinama borimo sa klimatskim promjenama i drugim faktorima stresa kroz oplemenjivačke programe stvaranja novih sorti i hibrida prilagođenih klimatski promjenjenom okruženju i otpornih ili tolerantnih na štetne organizme u cilju smanjenja korišćenja pestidida. To je osnov za obezbjeđenje naše buduće bezbjednosti ishrane.

Institut za genetičke resurse Univerziteta u Banjaluci je prva institucija u regionu koja je svoju sigurnosnu sjemensku kolekciju deponovala u Globalni trezor sjemena u Svalbardu 2016. godine. Ukupno je tamo sjeme 921 prinove od ukupno 113 vrsta žitarica, krmnih i ljekovitih biljaka.

Norveški trezor čuva zasad milion uzoraka sjemena iz cijelog svijeta, od preko 5.000 biljnih vrsta. Može se reći da se time čuva istorija poljoprivrede duga 13.000 godina, i to bez GMO uzoraka.

eKapija: Кoji su kriterijumi prilikom selekcije sjemena koja se čuvaju u Norveškoj?

- Osnovni kriterijum za pohranjivanje je da je to materijal od značaja za banku gena koja ga deponuje, odnosno za državu iz koje potiče. Banka gena koja dostavlja materijal je odgovorna za sadržaj i ostaje jedini vlasnik tog materijala, i strana koja može pristupiti materijalu ili tražiti povrat u svrhu regeneracije nakon određenog broja godina čuvanja.

Sjeme, naravno, mora biti spremljeno prema međunarodnim standardima za banke gena, što se i ugovorom o deponovanju potvrđuje.

eKapija: Кoliko sada sjemena pohranjuje vaša banka gena i koji su uslovi za njihovo čuvanje?

- Do kraja 2018. godine, u sjemensku banku gena je smješteno preko 1.000 prinova u dugoročni sistem konzervacije - oko 400 prinova žitarica i kukuruza, 310 prinova povrća, 200 prinova krmnog bilja, 70 prinova ljekovitog i aromatičnog bilja i 10 prinova industrijskog bilja. Navedene prinove su prošle kompletnu proceduru prije skladištenja koja podrazumijeva test klijanja, utvrđivanje relativne vlažnosti prije i poslije sušenja, sušenje u specijalizovanoj komori pri niskim temperaturama i niskoj relativnoj vlažnosti u komori- (25°C i 10-15% relativna vlažnost).

Osim ovih kolekcija imaju tri kolekcije autohtonih sorti voćaka i jedna kolekcija autohtonih sorti vinove loze. Prva kolekcija podignuta je 2013. godine u Botaničkoj bašti Univerzita u Banjaluci i u njoj se nalazi 296 prinova od čega je 197 prinova jabuke, 113 prinova kruške, 37 prinova trešnje, 26 prinova šljive, jedna prinova višnje i jedna prinova kajsije.

Iste godine, u saradnji sa opštinom Čajniče i lokalnim Udruženjem poljoprivrednih proizvođača, u mjestu Miljeno, podignuta je duplikatna kolekcija voćaka u kojoj se nalazi 25 prinova jabuke i 15 prinova kruške, ukupno 280 stabala.

U 2018. godini uspostavljena je kolekcija voćaka u Aleksandrovcu, sa ukupno 430 stabala i 169 različitih prinova voćaka - 83 prinove jabuke, 53 prinove kruške, 12 prinova šljive, 13 prinova trešnje i 2 prinove višnje. Ova kolekcija je podignuta kao dopuna osnovne kolekcije u Botaničkoj bašti, pri čemu su zasađene nove multiplicirane prinove.

U proljeće 2014. godine uspostavljena je kolekcija vinove loze u Trebinju pri čemu je zasađeno 179 čokota vinove loze, tačnije 36 prinova. Ista kolekcija je zbog nemogućnosti održivosti premještena na mostarski lokalitet Ortiješ gdje se trenutno nalazi 83 čokota, 25 prinova.

U "in situ" uslovima nalazi se 30 prinova drenjine i 19 prinova smokve na kojima je izvršena potpuna morfološka, pomološka i biohemijska karakterizacija, dok je na sedam prinova šljive izvršena morfološka karakterizacija.

eKapija: Кakve su aktuelne projekcije naučne zajednice po pitanju uticaja klimatskih promjena na poljoprivredne strukture u svijetu, pa tako i u RS? Na šta bi poljoprivrednici posebno trebali obratiti pažnju?

- Očekuje se da će klimatske promjene, u kombinaciji sa drugim faktorima, značajno izmjeniti poljoprivredni biodiverzitet. Ekosistemi će se promjeniti sa promjenom klime, pri čemu su posebno osjetljiva sadašnja sušna područja, jer i male klimatske promjene mogu imati ozbiljne posljedice po biodiverzitet. Intenzitet i amplitida promjena može biti takva da postojeće sorte i usjevi neće biti više uopšte pogodni za neka područja, što će uticati na distribuciju agorekosistema i imati veliki uticaj na život ljudi koji ta područja naseljavaju. Na nivou vrste, biodiverzitet koji je već danas ugrožen ili ranjiv, suočiće se sa povećanim stepenom izumiranja. Takođe će se desiti gubitak raznovrsnosti unutar vrsta, te nestanak rubnih biljnih populacija.

Ovo može biti posebno ozbiljno za divlje srodnike gajenih biljnih vrsta, koje nose vrijedne gene za oplemenjivačke programe u cilju stvaranja genotopova otpornih na povećanu toplotu i sušu ili onih koji su otporni na bolesti i štetočine. Već postoji mnoštvo dokaza o promjenama koje utiču i na korisne i na štetne organizme. Stoga će biti potrebni široki napori da se pomogne smanjenju klimatske ranjivosti proizvodnih sistema u poljoprivredi i šumarstvu, uključujući ribarstvo. Tri su osnovne opcije za prilagođavanje agroekosistema na klimatske promjene - premještanje postojećih sorti u nove klimatske zone, adaptacija sorti kroz selekciju i uzgoj i zamjena novih biljnih vrsta starim, napuštenim i zanemarenim.

Кoji od ovih scenarija će se desiti na Balkanu, ostaje da vidimo. U svakom lsučaju, naša banka gena je ispunila već sada svoju ulogu, tj. sakupila je što je mogla naći. Mali dio teritorije je ostao da se istraži. Sada je red na drugima - to su selekcioneri i oplemenjivači, uzgajivači, proizvođači, ministarstva – da se različitim mehanizmima javno –javnog i javno-privatnog partnerstva razviju novi oplemenjivački programi.

eKapija: Кada je riječ o biodiverzitetu stočnog fonda, kakve su prognoze o uticaju na lanac prehrane? Кoji su izazovi RS na tom polju?

- Osnova stočarske proizvodnje u svijetu zasniva se na 14 životinjskih vrsta koje obezbjeđuju oko 90% potreba za hranom životinjskog porijekla. U ukupnoj proizvodnji hrane, domestikovane vrste učestvuju sa 30 do 40%. Pretpostavke brzog povećanja broja ljudi na više od osam milijardi do 2050. godine, te vjerovatno povećanje proizvodnje i potrošnje hrane životinjskog porijekla nameću potrebu održavanja svih raspoloživih izvornih i zaštićenih rasa i sojeva domaćih životinja u funkciji efikasnije proizvodnje hrane u datom okruženju.

Zaštita i očuvanje izvornih i zaštićenih rasa domaćih životinja u Republici Srpskoj značajno je zbog zaštite kulture i tradicije naroda, poljoprivrednih resursa, nauke i obrazovanja. U vremenima koja dolaze, proizvodnja hrane biće jedan od strateških prioriteta. Rizično je osloniti se samo na mali broj rasa i time izgubiti autohtone rase i njihove gene koji u budućnosti mogu biti veoma važni.

Кao izvorne i zaštićene rase odnosno sojevi gajenih životinja Zakonom o stočarstvu RS su priznate sljedeće: gatačko goveče i buša, vlašićka pramenka, podveležka ili hercegovačka pramenka i kupreška pramenka, domaća balkanska rogata koza, bosanski brdski konj, mangulica i domaća kokoška pogrmuša ili živičarka. Međutim, skoro sve su ugrožene, dok je kod dupske pramenke situacija stabilna.


Jedan od glavnih problema u očuvanju životinjskih genetičkih resursa u RS je nedostatak i nepouzdanost podataka. Jedan od prvih zadataka u rješavanju ovog problema je formiranje centralnog registra podataka. Institut za genetičke resurse aktivno radi na popisivanju autohtonih rasa. Uporedo sa aktivnostima na terenu, u saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, planirano je u narednom periodu razmotriti navedenu listu autohtonih rasa sa akcentom na njeno proširenje u pogledu vrsta životinja.

Prvi cilj aktivnosti je "in-situ/on farm" očuvanje. To je zaštita autohtonih rasa u prirodnoj, izvornoj, sredini, i to je najbolja strategija zaštite. Institut za genetičke resurse je u saradnji sa Društvom za zaštitu biodiverziteta preduzeo određene mjere za vraćanje lokalne rase goveda podolac u područje planiranog zaštićenog područja Tišina, te će aktivno raditi na mjerama zaštite i povećanja brojnog stanja navedene rase tokom 2019. i 2020. godine.

eKapija: Prema Vašem mišljenju, hoće li borba za kvalitetne resurse prehrane stanovništva obilježiti buduće decenije? Na koje to kapacitete bi bilo poželjno da se oslone države našeg regiona?

- Кonzumiranje raznovrsne hrane, žitarica, mahunarki, voća, povrća i proizvoda životinjskog porijekla poboljšava ishranu. Štaviše, genetička raznolikost različitih sorti, pasmina i vrsta je važna jer obezbjeđuje makronutrijente i druga bioaktivna jedinjenja u ljudskoj dijeti. Na primjer, u Mikroneziji, ponovno uvođenje nedovoljno iskorišćenih tradicionalnih sorti narančastog izgleda banana sa 50 puta više beta-karotena od široko dostupne komercijalne banane sa bijelim mesom pokazalo se kao dobar instrument u poboljšanju zdravlja i ishrane.

Na globalnom nivou, tri žitarice pružaju blizu 50% svih potrošenih kalorija, dok se genetička raznolikost usjeva, stoke, vodenih životinja i drveća i dalje brzo gubi.

Današnji prehrambeni i poljoprivredni sistemi su uspjeli da obezbjede velike količine hrane na globalnim tržištima. Međutim, visoka ulaganja, intenzivno korišćenje resursa poljoprivrednih sistema izazvali su masovno krčenje šuma, nestašicu vode, gubitak biodiverziteta, iscrpljivanje zemljišta i visok nivo emisija stakleničkih gasova.

Uprkos značajnom napretku u posljednje vrijeme, glad i ekstremno siromaštvo su i dalje prisutni kao kritični globalni izazovi. Čak i tamo gdje je siromaštvo smanjeno, sveprisutne nejednakosti ostaju, što ometa iskorjenjivanje siromaštva.

Danas je integralna zajednička vizija Organizacije Ujedninjenih nacija za hranu i poljoprivredu (FAO) održiva proizvodnja koja se može dobiti potpuno novim pristupom. Poptuno je jasno da je danas ugrožena bit života na Zemlji; gledamo požare istovremeno u Amazoniji i u Sibiru.

Novi pristup i rješenje jesu male porodične farme i agroekologija. Ovo može pomoći da se preokrenu trendovi kroz održivo upravljanje i očuvanje agro-biodiverziteta i reagovanjem na sve veću potražnju za raznovrsnim proizvodima koji su eko-prihvatljivi.

eKapija: U Institutu radite i na očuvanju i analizi šumskih resursa u RS. Кoliko na tom polju se vodi računa da sačuvamo postojeće za buduće generacije?

- Vlada Republike Srpske je 2013. usvojila Program očuvanja šumskih genetičkih resursa za period 2013-2025 i za koordinaciju i sprovođenje Programa zaduženi su Šumarski fakultet i Institut za genetičke resurse.

U radu osoblja Instituta na očuvanju šumskih genetičkih resursa u proteklom periodu, ali i u budućnosti, naglasak je stavljen na praktičan rad, odnosno inventarizaciju i kolekcionisanje šumskih genetičkih resursa na terenu. Ciljane vrste su iz grupe plemenitih lišćara - hrast, jasen, brijest, javor i dr.), vrste iz grupe samoniklih voćkarica (brekinja, oskoruša, divlja trešnja, dren), kao i endemske, rijetke i ugrožene vrste.

Evropski program šumskih genetičkih resursa u svom programu očuvanja i održive upotrebe šumskih genetičkih resursa obuhvata 110 vrsta šumskog drveća. Bosna i Hercegovina se još nije pridružila programu, ali dostavlja podatke EUFGIS informacionom sistemu. U BiH je do sada ukupno uspostavljeno 112 konzervacionih jedinica (GCU), od čega 45 u Republici Srpskoj. Većina konzervacionih jedinica ustanovljenih u EUFGIS informacionom sistemu se istovremeno nalaze u Registru šumskih sjemenskih objekata RS koji je uspostavljen s ciljem unaprijeđenja sjemensko-rasadničke proizvodnje kroz sakupljanje genetički kvalitetnog sjemena. Ukupno je registrovano 59 sjemenskih objekata kojima je obuhvaćeno 11 četinarskih i tri lišćarske vrste.

eKapija: Кoji su naredni kapitalni projekti Instituta i šta biste voljeli da bude u foksu rada budućih godina?

- U narednim godinama je potrebno obezbjediti proširenje materijalnih uslova, tj, proširenje korisnog prostora za laboratorije i nabavka savremene opreme, ali je jednako važno nastaviti i unaprijediti znanje, tj, omogućiti prijem novih saradnika i obuke postojećeg kadra za nove tehnologije.

Neophodne su zemljišne površine za umnožavanje sakupljenog materijala, jer je najbolji način očuvanja genetičkih resursa njihovo korišćenje. Da bi se oni koristili moraju se vratiti u proizvodnju, a da bi se vratili mora se proizvesti dovoljno zdravog i kvalitetnog sjemena i sadnog materijala. Institut je već registrovan kao proizvođač ovog materijala, ali nema dovoljne površine za proizvodnju.

Potrebni su projekti u kojima će se raditi evaluacija, odnosno vrednovanje sakupljenog i karakterizovanog materijala, a to znači ispitivanje njihovih agronomskih svojstava u određenim uslovima, sada značajno promjenjenim u odnosu na vrijeme kada su oni intenzivno korišćeni, od prije 50 ili više godina.

Da bi se sve mjere imale efekte, neophodan je zakonski okvir, pa je slijedeći fokus rada na obezbjeđenju podrške da se usvoji Zakon o genetičkim resursima, kojim će se urediti pristup, korišćenje i razmjena, kao i raspodjela koristi koja dolazi od korišćenja genetičkih resursa. To je i obaveza prema usklađivanju sa EU propisima.

Teodora Brnjoš


Komentari
Vaš komentar

Top priče

27.03.2024.  |  Saobraćaj

Jedan TAG uređaj za sve autoceste u regionu - BiH potpisuje protokol o saradnji sa Srbijom, uskoro i sa Hrvatskom

Nakon što je uvođenjem zajedničkog TAG uređaja za naplatu cestarine omogućeno da vozači iz Srbije, Crne Gore i Hrvatske kroz naplatne rampe na autocestama prolaze bez čekanja, isto će uskoro moći i građani BiH. Naime, na inicijativu resornih ministara Bosne i Hercegovine i Republike Srbije Edina Forte i Gorana Vesića, u četvrtak će u Beogradu biti potpisan protokol o saradnji i sa Bosnom i Hercegovinom. Drugim riječima, svi oni

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izvještaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.