Izvor: Glas Srpske | Utorak, 30.07.2019.| 15:34
Izdvojite članak Odštampajte vijest

Vojislav Trkulja, direktor Poljoprivrednog instituta RS - Ukus povrća gubi trku sa profitom

Vojislav Trkulja (Foto: glassrpske.com)
Poljoprivrednici s ciljem veće zarade, ali i zbog zahtjeva kupaca, okreću se proizvodnji novih sorti i hibrida povrća da­ bi dobili visok prinos plodova savršenog izgleda i boje, ali često bez prepoznatljivog ukusa, koji odlikuju stare, dobro poznate domaće sorte.

Rekao je ovo u intervju za Glas Srpske direktor Poljoprivrednog instituta RS Vojislav Trkulja, ističući da je očigledan primjer za to paradajz koji građani kupuju u supermarketima.

- Stare sorte domaćeg paradajza, poput novosadskog jabučara i volovskog srca, koje imaju onaj divni, dobro poznati ukus i miris, danas se sve manje uzgajaju, jer imaju niz negativnih osobina, poput niskih prinosa, neujednačenih i često deformisanih i mekanih plodova sklonih pucanju, zbog čega kupci moraju da odbace znatan dio takvih plodova. To savremeni potrošači koji paradajz kupuju u supermarketima ne preferiraju - rekao je Trkulja.

Kakav paradajz se danas traži?

- Kupci žele plodove ujednačenog oblika i veličine, intenzivne crvene boje, koje mogu dugo čuvati. Sa druge strane, proizvođači, osim tih osobina koje zahtijevaju kupci, očekuju da paradajz koji gaje ima i izuzetno visoke prinose da bi ostvarili što veći profit. Nauka je analizirala potrebe i potrošača i proizvođača i kreirala veliki broj novih visokorodnih sorti i hibrida povrća koje ispunjavaju željene osobine, ali nauštrb ukusa. Slična situacija je i sa drugim povrtnim vrstama, poput lubenice i dinje.

U posljednje vrijeme sa tržišta su povučene znatne količine voća zbog pesticida. Da li jedemo sve nezdraviju hranu zbog savremenog načina proizvodnje, koja zahtijeva veliku upotrebu hemije?

- Ne, a tome svjedoči niz činjenica. U proteklom periodu uzet je veliki broj uzoraka domaćeg voća i povrća i analize su pokazale da su ispravni. Takođe, značajne količine domaćih poljoprivrednih proizvoda se izvoze u EU, Rusiju i druge zemlje, koje imaju rigorozne kontrole i sve pokazuju da su naši proizvodi zdravstveno bezbjedni. Veoma je važno da inspekcija redovno kontroliše hranu na ostatke pesticida, ali da se to radi i putem planskog godišnjeg monitoringa, da bismo imali puni nadzor nad ostacima pesticida u proizvodima koje konzumiramo.

Sa tržišta su nedavno povučene domaće jabuke zbog pozitivnog rezultata na ostatke pesticida, dok su dodatne analize pokazale da to nije tačno. Koliko je značajno da budu rađene superanalize?


- Kod pozitivnih uzoraka neophodno je da budu rađene superanalize i to u referentnim laboratorijama. Očigledan primjer je nedavna situacija sa jabukama proizvedenim u Potkozarju. Propust koji se desio, jer superanalizom nije potvrđen nedozvoljen sadržaj pesticida u tim jabukama, doprinosi unošenju konfuzije, zabrinutosti i nepovjerenja kod potrošača, a može da izazove i veliku ekonomsku štetu i narušavanje ugleda i kredibiliteta domaćih proizvođača jabuka.

U kojoj mjeri domaći poljoprivrednici koriste pesticide, da li se pridržavaju pravila struke?

- Na osnovu podataka o uvezenim i potrošenim količinama pesticida može se zaključiti da ih naši proizvođači dosta koriste, ali te količine su znatno manje u odnosu na mnoge evropske zemlje. Domaći poljoprivrednici da bi imali profitabilnu i konkurentu proizvodnju u borbi protiv raznih vrsta štetnih organizama koji napadaju biljke moraju osim mehaničkih, fizičkih, agrotehničkih i bioloških mjera koristiti i hemijske mjere, odnosno pesticide. Svakodnevno nam se za savjet obraća veliki broj proizvođača koji se trude da u potpunosti poštuju naše preporuke.

Koliko sve surovije vremenske prilike otežavaju poljoprivrednu proizvodnju?


- Ekstremne vremenske prilike kojima svjedočimo u posljednje vrijeme su veliki izazov za poljoprivredu. U posljednjih osam godina, šest je bilo izuzetno nepovoljno i to je izazvalo veliku ekonomsku štetu, koja se ogleda u smanjenoj proizvodnji, višim cijenama voća i povrća za građane, smanjenju ukupnog društvenog bruto proizvoda iz oblasti poljoprivrede, slabljenju ekonomske moći proizvođača, povećanom uvozu i slično. S ciljem ublažavanja posljedica klimatskih promjena Vlada RS ulaže znatan novac za navodnjavanje poljoprivrednih površina, postavljanje protivgradnih mreža, finansira protivgradnu odbranu. S ciljem što boljeg prilagođavanja domaćih proizvođača ispituju se i razne druge mjere, kao što su izbor sorti i hibrida koji su tolerantniji na sušu i stres, izmjene rokova sjetve i slično.

Koliko je organska proizvodnja, koja je veoma popularna u svijetu, zastupljena u RS?

- Republika Srpska ima veoma povoljne agroekološke i zemljišne uslove za taj vid proizvodnje, a imamo i proizvođače koji se bave organskom proizvodnjom, ali čini mi se da je njihov broj još nedovoljan. Ova oblast nudi značajne razvojne šanse u budućnosti, a treba raditi i na kreiranju i razvoju domaćeg tržišta za organske proizvode, što je trenutno jedan od ograničavajućih faktora za širenje te proizvodnje na našim prostorima.


Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.