Izvor: eKapija | Ponedjeljak, 03.06.2019.| 15:12
Izdvojite članak Odštampajte vijest

Maja Pokrovac, organizatorka konferencije "Dani dobroga vjetra" - BiH je u regionu najdalje otišla u odnosu ka obnovljivim izvorima energije

Maja Pokrovac
Region Jugositočne Evrope ima veliki potencijal u razvoju vjetroenergije. Međutim, uprkos tome što je prije 10 godina potencijal ovog regiona procijenjen na više od 10.000 MW, izgradili smo mnogo manje.

Zbog čega je to tako, a i šta nas očekuje na predstojećoj konferenciji "Dani dobroga vjetra", koja će biti održana 13. i 14. juna u Vodicama u Hrvatskoj, razgovarali smo sa Majom Pokrovac, direktorkom gospodarskog udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske, koje je organizator konferencije.

eKapija: "Dani dobroga vjetra" okupiće regionalnu, ali i evropsku elitu iz oblasti vetroindustrije. Ko sve dolazi?

- Dolaze stručnjaci iz područja vjetroenergije (VE), predstavnici međunarodnih i evropskih institucija kao što su WindEurope i IRENA, predstavnici ministarstava, finansijskih institucija, proizvođači električne energije iz vjetra, državne i privatne kompanije, međunarodni proizvođači vetroagregata i oni koji razvijaju projekte VE. Analitičar tržišta WindEurope predstaviće industriju vjetra širom Evrope, prikazati budućnost vjetroelektrana i pokazati zašto će one biti nosilac energetske tranzicije.

Od učesnika konferencije iz regije čućemo njihova iskustva, vidjeti koliko je potencijal vjetoenergije u regionu adekvatno prenesen u energetske strategije zemalja, ocijeniti šta su danas realna očekivanja za razvoj vjetroenergije u regionu u sledećih 10-15 godina. Ovakva razmjena iskustava i znanja je nužna. Nakon što niz godina nije bilo događaja posvećenih vjetroenergiji, mi smo prošle godine organizovali prvu konferenciju "Dani dobroga vjetra" na nivou Hrvatske, a zbog velikog interesa ove godine smo odlučili da je napravimo na regionalnom nivou. Vjetar u ovom regionu je dobar vjetar i zaslužuje svoje mjesto u ekonomiji zemalja regiona.

eKapija: Gdje se nalazi naš region u oblasti obnovljivih izvora energije, a naročito vjetra u odnosu na ostatak Evrope?

- Zemlje regiona imaju neujednačen pristup korišćenju OIE. Sektor OIE nije bio dovoljno organizovan, niti je imao dovoljno jake lobističke pozicije na tržištu, da bi mogao značajnije da se probije u energetici kojom su uglavnom vladale kompanije koje se bave energetikom baziranom na fosilnim gorivima. U transparentnom odnosu prema OIE najdalje je otišla BiH. Imaju tri nezavisna preduzeća, napravili su sistem na način da su proizvodnja, prenos i distribucija električne energije jasno razdvojene i transparentno prikazane, a na takav su način omogućili tržišno takmičenje unutar sektora elektroenergetike. U Hrvatskoj smo uradili najviše zahvaljujući ulasku u EU, od tada do danas utrostručili smo proizvodne kapacitete OIE. Bilo je politički dosta teško sprovesti potrebna povećanja naknada iz kojih se finansira i podstiče proizvodnja električne energije iz OIE, ali mislim da smo u Hrvatskoj prihvatili OIE kao neminovan deo budućnosti i energetske nezavisnosti.

eKapija: Šta će biti glavna tema konferencije? Tek realizovane investicije, ili one koje dolaze?

- Prije svega, daćemo pregled onoga što je do sada učinjeno u Hrvatskoj, regionu i u Evropi, ali naglasak ćemo staviti na budući razvoj u povećanju iskoristivosti potencijala vjetra u JI Evropi. Na nivou EU, u 2018. godini je 98% novih investicija u energetici iz OIE: 18,8 GW. Evropski dokument "Čista energija za sve", zajedno s Nacionalnim energetskim i klimatskim planom (NECP) koji svaka država EU predaje do kraja ove godine, zahtjevaju izrađen okvir za ulaganja u OIE kako bi se Pariski sporazum sproveo troškovno efikasno.

Ali, ulaganje u Jugoistočnu Evropu je izuzetno nisko, a razvoj povjerenja investitora usporen zbog makroekonomskih podataka. Region je u 2018. godini imao samo 1 mlrd EUR ulaganja od ukupno 26,7 mlrd EUR uloženih u nove vjetroelektrane u Evropi, čime čini udio od samo 4%, dok je godinu dana ranije taj postotak bio 16%. Zato je pravo vrijeme za sagledavanje postignutog i promišljanje koraka koji nam predstoje na zajedničkom putu ispunjavanja evropskih ciljeva obnovljive energije. Energija vjetra jedan je od najčistijih i ekološki najprihvatljivijih izvora energije, imala je najviše instaliranih kapaciteta u EU u 2018. predstavljajući 48% ukupno instaliranih kapaciteta. S 362 TWh proizvedenih u 2018. godini, energija vetra pokrivala je 14% potražnje za električnom energijom EU. Evropa je postigla rekordnih 65 mlrd EUR ulaganja u izgradnju novih vjetroparkova, refinansiranje projekata i kupovinu kompanija, kao i ulaganja javnog sektora kroz fund raising. Prethodna 2018. godina bila je rekordna i za korporativne ugovore o direktnoj kupovini električne energije iz vjetroelektrana. Konferencija će biti mesto na kojem ćemo razgovarati o tome kako zemlje regiona mogu da slede tu dobru praksu - kroz vetroenergiju stvaraćemo sinergiju.

eKapija: U našem regionu se završava epoha feed in tarifa, i države regiona u skladu sa svojim nacionalnim strategijama i akcionim planovima, uvode aukcije. Da li će predstojeća konferencija biti prilika da se razmjene znanja o ovoj temi?

- Bitno je da finansijske institucije vjeruju u premijski sistem i da je on postavljen na način koji omogućuje dugoročno planiranje novčanih tokova projekata. Na konfrenciji ćemo čuti o iskustvima s aukcijskim i premijskim sistemima u Evropi, te njihovom uticaju na troškove finansiranja. To je vrlo važna tema i biće okosnica i predavanja i panela. Skoro svi se nalazimo u istoj poziciji jer nijedna od zemalja u regionu nije sprovela aukcijski ili premijski model koji moramo da primjenimo i zbog toga će na konferenciji kolege iz EU, Wind Europe prezentovati dobru praksu premijskog modela u EU zemljama.

Koliko ovo područje napreduje, potvrđuje i korporativna nabavka obnovljive energije koja ima ključnu ulogu u ubrzavanju tranzicije prema čistoj energiji u Europi. Potražnja i interes kupaca nisu upitni, a stupanjem na snagu Direktive o obnovljivoj energiji, države moraju da osiguraju regulatorni okvir koji će korporacijama omogućiti veća ulaganja u obnovljivu energiju kroz sporazume o direktnoj kupovini energije iz obnovljivih izvora (CPPA), što je sve prisutniji poslovni model u Evropi. Korporacijama omogućuje smanjivanje emisije CO2 i upravljanje promjenljivim troškovima električne energije, a osim toga, kroz CPPA korporacije mogu održavati fiksnu cijenu po kilovat satu energije tokom dužih razdoblja.

eKapija: Finansiranje vjetroelekrana je uvijek zanimljiva tema, imajući u vidu da projekte uglavnom finansiraju zahtjevne institucije poput IFC i EBRD, a njihovi predstavnici će biti prisutni na konferenciji. Kakve trendove treba očekivati u pogledu finansiranja budućih projekata?

- Investicijski rizik mnogo lakše procjenjuju iskusne finansijske institucije kao što su EBRD i IFC te ćemo se i ubuduće oslanjati na njihovu spremnost finansiranja. Domaće finansijske institucije i fondovi u zemljama regiona, uglavnom finansiraju projekte zahvaljujući podršci matičnih kuća koje su izvan našeg regiona kao što su Erste, Intesa, UniCredit. Problem nerazvijenosti naših tržišta je ključan i nužno je razgovorom doći do tačke razumevanja između investitora i finansijskih institucija kako bi prebrodili rizik neiskustva u sprovođenju aukcijskog ili tenderskog modela.

U BiH je osnovni problem model projektnog finansiranja koji je uobičajen u razvoju projekata VE. Banke zbog rizika države ne podržavaju privatni sektor kroz projektno finansiranje već idu na uobičajene modele korporativnog finansiranja. Kako su projekti VE finansijski zahtjevni jer traže velika finansijska sredstva, ovaj oblik finansiranja mogu sebi priuštiti elektroenergetska poduzeća, što uglavnom imamo priliku i da vidimo, to su projekti koji se u BiH rade uglavnom u vlasništvu elektroprivrednih preduzeća.

eKapija: Da li je tačno da se proizvođači turbina takođe spremaju za tzv. drugi krug izgradnje vjetroelektrana u regionu?

- Proizvođači su spremni na tenderske modele i na takmičenje se po tržišnim uslovima. Ova će konferencija dati priliku za direktne razgovore između developera, investitora u projekte i proizvođača turbina. Bitno je da proizvođači turbina osjete specifičnosti našeg prostora jer imamo dvije ključne razlike u odnosu na prostore severne EU, odakle dolazi većina proizvođača turbina, a to je vjetar koji je prevladavajući u Jadranskom primorju i kontinentalni vetar u Vojvodini. Te razlike definišu i tehničke karakteristike turbina, na šta proizvođači moraju da se pripreme, a što će na kraju uticati i na cijenu opreme.

eKapija: U Srbiji je u prethodne dvije godine izgrađeno nekoliko vetroelektrana, ukupnog kapaciteta od 400 MW. Kako stoje ostale države regiona?

- Okvirno, u našem regionu je nešto manje od 900MW u trajnom pogonu, oko 400 MW u probnom radu te oko 500 MW u izgradnji ili pred početak izgradnje.

Region je interesantan zbog svog velikog potencijala. Prije 10 godina imali smo studiju koja kaže da je potencijal vetroenergije preko 10.000 MW, a zbog ekonomske nerazvijenosti ovih prostora mi smo nažalost izgradili puno manje. Investitori su prepoznali potencijal zemalja regiona i očekuju da će se kroz premijski model ti projekti i realizovati. Premijski model omogućava i manje razvijenim privredama razvoj i sprovođenje projekata iz vetroenergije, jer ne stvaraju preveliko opterećenje na krajnje potrošače električne energije koji putem naknade finansiraju razvoj obnovljivih izvora energije.

eKapija: Čini se da su države pojedinačno, a i region, veoma interesantni proizvođačima turbina?

- Kao što sam prethodno navela, vjetroenergetski potencijal je ogroman. Sada kada je došlo do promjene modela finansiranja, jasno je da su proizvođači turbina prepoznali ovaj prostor kao mjesto gdje će moći da plasiraju svoj proizvod. U kojoj mjeri će oni realizovati svoja očekivanja zavisi od toga koliko ćemo mi uspješno predstaviti kvalitet svojih projekata.

eKapija: U kojoj mjeri je moguća međuregionalna saradnja u oblasti vjetroenergije? Fractal i Zagrebtrans su pokazali veliku stručnost u realizaciji vetroparkova u Srbiji i u regionu, a takođe i eksperti iz Srbije rade u drugim zemljama regiona. Vetar/vjetar ne poznaje granice?

- U velikoj meri je moguća i sasvim logična jer kompanije koje su radile na razvoju projekata još od 2007. imaju značajno stečeno iskustvo u razvoju, projektiranju, izgradnji, prevozu. Imamo i druge kompanije koje su, u saradnji i partnerstvu s međunarodno jakim kompanijama, spremne da ponude prenos tehnologije i znanja na svim prostorima regiona. Kompanije iz Srbije, uglavnom u prostoru studija uticaja na okolinu, rade kvalitetne poslove u saradnji s međunarodnim jakim kućama pri implementaciji zaštite okoline, što je jako važno. Energetika i priča o vetroenergiji politički su uslovljeni i svaka zemlja po tom pitanju vodi svoju politiku razvoja. Pri tome treba imati na umu višestruku dobrobit proizvodnje domaće obnovljive energije - privrednu, ekonomsku, ekološku, ali i stratešku.

eKapija: Osim dobrog vjetra, šta biste poželjeli svim učesnicima konferencije do sledećeg okupljanja istim povodom, povodom Globalnog dana vetra?

- Do sljedećeg okupljanja želimo da u regionu bude instalirano barem 400 MW novih VE jer imamo potencijala i imamo projekte koji su spremni za izgradnju. Naši političari treba da shvate da je vjetar nezaobilazan izvor čiste energije koji danas možemo graditi bez da neprimjereno opteretimo građane velikim nametima za podsticanje, jer vjetroenergija vrlo brzo dolazi u zonu tržišne isplativosti i bez podsticaja. Na sledećoj konferenciji ćemo razgovarati o tome kako je prošla prva aukcija i za koju cijenu se može graditi VE, da li smo tržišno konkuretni i uz koliki podsticaj bismo bili konkurentniji. Vjerujem da ćemo na sledećim "Danima dobroga vjetra" sa zadovoljstvom konstatovati da je ovogodišnje okupljanje stvorilo sinergiju koja je proizvela dobru energiju!
Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.