Izdanje BiH
Izdanje Crna Gora
Izdanje Srbija
Serbia Edition
Serbische Ausgabe
Vijesti
Marina Dimova, glavni tehnički stručnjak i voditelj projekta Smart City UNDP - Gradovima u BiH nedostaje dugoročna vizija budućnosti
Izvor: eKapija
Četvrtak, 30.05.2019.
09:57
Četvrtak, 30.05.2019.
09:57
Komentari
Marina Dimova
Na osnovu prvih iskustava UNDP-a u oblasti pametnih gradova, mnogi gradovi u zemlji su zainteresovani da primjene tehnologiju i digitalizaciju da bi poboljšali svoje službe i lokalnu okolinu.
- Neki su već krenuli ka tome da postanu gradovi budućnosti, kroz pilot projekte i inicijative, kao što je, na primjer, Sarajevo, koje implementira takve inicijative još od 2014. godine, od kojih je najskorija Smart Sarajevo inicijativa, koju podržava UNDP. Zatim, tu su i Banjaluka, Istočno Sarajevo i, najskorije, Gračanica – ističe Dimova.
Međutim, u svim ovim slučajevima, gradovima nedostaju kapaciteti i tehnološki know-how da se jedan grad učini "pametnim". Još jedna česta prepreka je nedostatak (otvorenih) podataka, pametnih informacionih sistema i Interneta stvari (IoT), koji treba da posluže kao osnova za e-usluge i dinamičnu gradsku upravu koja je okrenuta ljudima.
Kako ona kaže uz ovo, gradovima nedostaje i dugoročna vizija budućnosti, uključujući definiciju šta jedan pametan grad znači za svoje građane i socioekonomske činioce, kao i plan kako stići do tog stepene kroz obimne transformacije i promjene na sistemskom nivou.
Konačno, ono što gradove čini pametnim ne svodi se samo na instaliranje digitalnih interfejsa ili na pojednostavljivanje podataka i aktivnosti jednog grada.
Potrebno je i koristiti tehnologiju i podatke svrsishodno da bi se donijele bolje odluke i pružile kvalitetnije usluge. Stoga, gradovi budućnosti moraju da budu bolji za život, zdravi, čisti, bezbjedni, pristupačni svima, prijatni za život i da nude raznovrsne mogućnosti – kroz iskorišćenje potencijala tehnologije, kao i ljudskog intelekta i ljubavi građana prema svom gradu.
eKapija: Koje mogućnosti možemo lako da iskoristimo a još uvijek to ne radimo?
Ima mnogo neiskorišćenih mogućnosti koje gradovima mogu da posluže u ovom procesu:
– Potencijal, uključivanje i mišljenja mladih ljudi i dalje nisu dovoljno iskorišćeni. Mladi su budući građani ovih gradova, tako da ti gradovi moraju da ih imaju na umu i da promjene uvode tako da služe njima.
– Građani ne sarađuju sa privatnim sektorom u ovom pogledu, posebno sa IT sektorom, što usporava i ometa progres.
– Vještačka inteligencija i mašinsko učenje uopšte nisu iskorišćeni od strane gradova i šireg administrativnog sistema. Tehnologija može znatno da ubrza razvoj.
– Akademska zajednica, univerziteti i naučni instituti nisu povezani za gradskom upravom, što dovodi do toga da se ne koriste znanje i inovativni razvojni eksperimenti koji prate transformaciju ka budućim gradovima.
– Gradovi mogu da razviju strateške vizije budućnosti u smislu pametnih gradova, kao i niz projekata koji će pokazati put ka budućnosti. Oni poslije mogu da služe kao platforma za implementaciju projekata i aktivnosti u okviru javnog budžeta i kratkoročnih planova, čime se osnažuje svjestan, sistemski pristup (nasuprot ad hoc pristupu koji se zasniva na pojedinačnim projektima). Na primjer, po Zakonu o razvojnom planiranju i upravljanju Federacije Bosne i Hercegovine, vlada na svim nivoima mora da uđe u novi strateški ciklus 2021. To znači da razvojne strategije gradova treba da se pripreme 2020. Stoga, u okviru planiranja može da se stavi snažniji akcenat na stvaranje pametnih gradova do 2027, uključujući dodjelu potrebnih javnih resursa.
U junu 2018. Evropska unija je započela Digitalnu agendu za Zapadni Balkan. To će otvoriti mogućnosti da se pomoć pruži ne samo BiH, nego i širem regionu. Važno je naglasiti da je podrška stvaranju održivih gradova i zajednica globalno prepoznata kao jedan od ciljeva održivog razvoja (Sustainable Development Goals), za koje su se sve zemlje svijeta obavezale da ih ispune do 2030.
eKapija: Imamo sve razvijeni IT sektor u BiH. Koristimo li dovoljno domaće znanje i inovativnost mladih?
- IT sektor u BiH zaista brzo raste i može da ima važnu ulogu ne samo u procesu digitalizacije javne uprave, već i uopšte, nudeći domaća tehnološka rješenja koja doprinose pametnim gradovima. Nažalost, dosad je taj potencijal ostao neiskorišćen, a gradovi na IT kompanije gledaju kao na pružaoce pojedinačnih softverskih rješenja, a ne kao na partnere u transformaciji gradova kroz tehnologiju.
(Foto: jamesteohart/shutterstock.com)
IoT rješenja najčešće razvija i primjenjuje IT sektor, što ga čini važnim činiocem na polju pametnih gradova. Uz to, moramo znati da je povezanost ovih uređaja takođe ključ za uspjeh čitavog sistema, a tu gradovi mogu da ostvare partnerstva sa telekom kompanijama da bi se izvršila ujednačena i neometana instalacija uređaja širom jednog grada. Na primjer, u okviru Inicijative za Pametno Sarajevo, koju UNDP implementira u saradnji sa Gradom Sarajevom, više od 35 IT kompanija, kao i BH Telecom, uključeni su u diskusije i identifikaciju tehnoloških i inovacionih "prečica" kada su u pitanju razni izazovi vezani za pametne gradove, a sve kroz City Mind Lab, koja multisektorska savjetodavna grupa i mozak ove inicijative. Ova grupa okuplja više od 120 stručnjaka iz Sarajeva.
eKapija: Koliko ima volje i mogućnosti da se u domaće gradove implementiraju dobre prakse iz evropskih gradova?
- Očigledan je porast zanimanja i spremnosti sve većeg broja gradova za koncept pametnih gradova tokom vremena. Posebno je ohrabrujuće vidjeti spremnost da se uči na primjerima dobre prakse i pametnih rješenja za gradove u EU, jer će ovo biti značajan pokretač promjena ka realizaciji koncepta pametnih gradova u BiH.
Naše iskustvo pokazuje da su najčešće korišćeni oblici učenja (koji nisu direktno vezani za pametne gradove, već za širi lokalni razvoj) slijedeći:
– Mehanizam uparivanja gradova (city twinning mechanism), koji otvara kanale interakcije i komunikacije među gradovima;
– Učešće na regionalnim i međunarodnim konferencijama gradova i networking događajima koji omogućavaju razmjenu dobrih praksi i ideja;
– Učešće gradova u regionalnim i evropskim projektima (kao što je, na primjer, Horizont 2020), koji osiguravaju razmjenu i saradnju. Ovaj način razmjene je posebno plodonosan, jer takođe obezbjeđuje resurse za eksperimentisanje i prenošenje znanja sa grada na grad.
eKapija: Šta su, po vašem mišljenju, prioritene oblasti u kojima bi trebalo uvesti savremenu tehnologiju i digitalizovati?
- Za početak, treba uložiti znatne napore da se poveća digitalna pismenost stanovništva, posebno mladih.
Paralelno s tim, mnoge oblasti moguće je radikalno poboljšati korišćenjem tehnologije. U javnoj upravi, recimo, tehnologija može da doprinese efektivnijim, transparentnijim i dostupnijim javnim uslugama. Stoga, tranzicija ka integrisanim i pametnim e-uslugama treba da bude prioritet za gradove i lokalne samouprave širom zemlje. Posebno efektivna, inkluzivna i efikasna mogu biti tehnološka rješenja za nabavku, gradski saobraćaj i transportne sisteme, vodoprivredu, energetsku efikasnost, prostorno planiranje, upravljanje javnim finansijama itd.
Dalje, BiH mora da razmisli o tome da započne aktivnosti ka postizanju digitalne ekonomije.
Možda zvuči neobično, ali, da bi se postigao ravnomjeran razvoj, podjednaka pažnja treba da se posveti i manjim naseljima i gradovima da bi i oni postali pametni gradovi. U tom smislu, UNDP se osvrće na najnovija iskustva u EU u vezi sa pametnim selima, tj. ruralnim područjima koja unapređuju tradicionalne i nove usluge i pristupe razvoju putem digitaltnih, telekomunikacionih tehnologija, inovacija i unapređenje upotrebe znanja. Važno je razmišljati o investicijama u takve koncepte, da bi se osigurao konvergentni teritorijalni razvoj i da bi se izbjegle razlike između regiona u zemlji.
Senka Trivić
Tagovi:
Marina Dimova
Smart Sarajevo
pametni gradovi BiH
City Mind Lab Sarajevo
digitalizacija gradova BIH
pametna tehnologija
razvoj pametnih gradova u BiH
digitalna agenda Zapadni Balkan
mehanizam uparivanja gradova BiH
e uprava BiH
e usluge BiH
internet stvari IoT
Komentari
Vaš komentar
Top priče
15.04.2024. | Saobraćaj, Finansije
Jedinstveni TAG uređaj biće vezan za kreditnu karticu
Usklađivanje sistema elektronske naplate putarine na auto-putevima Srpske i Srbije korisnicima usluga znatno će olakšati plaćanje putarine.putarine Omogućiće i rasterećenje saobraćajne mreže i smanjenje gužvi. Upotreba jedinstvenog taga trebala bi da počne početkom turističke sezone, kažu u Autoputevima Srpske. - Funkcionisaće na način da funkcioniše i u Republici Srpskoj i u Srbiji, sa istim tagom će se moći prolaziti i
15.04.2024. | Industrija
Trendovi sa modnih pista koji će osvježiti vaš stil ovog proljeća
15.04.2024. | Industrija
eKapija+
Vidi sve
15.04.2024. | Finansije
Ekonomisti protiv uvođenja evra u BiH u skorije vrijeme
15.04.2024. | Finansije
Poslovne šanse
Vidi sve
15.04.2024. | Građevina
Sokolac raspisao novi tender za višemilionske radove na izgradnji gradske kuće
15.04.2024. | Agro, Finansije
Utvrđeni uslovi prodaje prijedorskog ribnjaka Saničani
15.04.2024.. | Agro, Finansije
15.04.2024. | Građevina, Finansije, Zdravstvo
Posušje kreće s izgradnjom edukacijsko-rehabilitacijskog centra
15.04.2024. | Građevina, Finansije, Zdravstvo
14.04.2024. | Građevina
Kreće obnova širokobriješke gimnazije
14.04.2024. | Građevina
12.04.2024. | Građevina
Javni poziv za sistem vodosnabdijevanja na lijevoj obali Trebišnjice
12.04.2024. | Građevina
12.04.2024. | Agro
Kreće uređenje parka Kiseljačić, raspisan tender za radove prve faze
12.04.2024. | Agro
Izdvajamo još...
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vijesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izvještaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.