Izvor: eKapija | Utorak, 14.05.2019.| 10:31
Izdvojite članak Odštampajte vijest

Dragan Milić, advokat - Ako je sadržaj dostupan besplatno na internetu, ne znači i da je upotreba dozvoljena

(Foto: Miodrag Miša Ignjatović)
Vrlo je malo ljudi kod nas koji su edukovani u vezi sa autorskim pravima. Čak i oni koji su iz medijske ili druge industrije koja kreira sadržaj često ne znaju ni osnovne principe po kojima zaštita funkcioniše, kaže za eKapiju Dragan Milić, advokat koji pruža usluge u oblastima autorskog prava i industrijske svojine, medijskog, internet i IT prava.

On dodaje da su najčešće greške nezakonito korišćenje tuđeg autorskog djela, bilo teksta, bilo fotografije ili videa, njegova izmjena ili neoznačavanje autora.

eKapija: Nedavno je usvojena nova Direktiva EU o zaštiti autorskih prava, koja je naišla na brojne kritike, koje se posebno odnose na članove 11 i 13. Kako vi ocjenjujete ovu Direktivu i njen uticaj na slobodu korisnika na internetu?

- Najprije je potrebno utvrditi i definisati granice pomenute slobode, jer sloboda u uređenom svijetu, što uključuje i internet, mora imati svoja ograničenja koja se ogledaju u pravima drugih. Odnosno, kao i u pogledu sloboda proklamovanih Evropskom konvencijom o ljudskim pravima ili srpskim Ustavom, koje imaju svoja direktna ograničenja koja i sami pomenuti akti propisuju, tako bez izuzetka sloboda mora biti shvaćena i u kontekstu interneta. Da ne bih bio pogrešno shvaćen, od pojma interneta neodvojiv je i pojam njegove neutralnosti, i tako bi u što većoj mjeri trebalo i da ostane.

Međutim, ne mislim da zaštita nečije intelektualne svojine znači i ugrožavanje nečijih sloboda na mreži. Naravno ukoliko je model autorskopravne zaštite, odnosno ustanovljene odgovornosti za njeno kršenje postavljen na pravi način, kako bi sa sobom donosio što manje nuspojava i nepotrebnih ograničavanja i usporavanja protoka informacija na mreži. To je zapravo najveći izazov ove Direktive. S pravom se postavlja pitanje da li će propisani sistem odgovornosti i obaveza velikih hosting servisa kao što su Facebook ili YouTube uticati na protok informacija, koje bi prema trenutnim autorskopravnim i drugim propisima morale da budu dostupne. Moje lično mišljenje je da Direktiva mora dobiti šansu i da će se kroz praksu i eventualne izmjene kansije doći do što je moguće boljeg rješenja.

eKapija: Direktiva EU prebacila je odgovornost za zaštitu autorskih prava na internet platforme. Na koji način će, prema vašem mišljenju, vodeće kompanije (Facebook, Google) odgovoriti na ovaj zahtev, s obzirom na to da se upload filteri nisu pokazali kao najbolje rješenje, prije svega zbog brzine reagovanja?

- Uz dužno poštovanje prema tehnologiji, čak i najnovijoj, algoritam nikada neće moći u potpunosti da zamjeni čoveka. Iako je neuporedivo brži i u 99% slučajeva tačniji i efikasniji, uvijek će ostati onaj 1% gdje će ljudska uloga biti neprikosnovena. Može se postaviti standard u pogledu granice broja karaktera, sličnosti odsviranih tonova, broja taktova, frejmova, iza čega će se nešto smatrati kopijom ili ne, ali autorsko djelo je po definiciji tvorevina čovjeka, njegovog duha i često je nemerljivo jedinicama materijalnog.

Naime, ne ogleda se uvijek plagijat u broju preuzetih karaktera. Postoji nešto što čini suštinu autorskog djela, njegovu srž, sadržaj, poruku, kako hoćete, a samo je čovjek kompetentan da o tim sličnostima i razlikama sudi. Osim pitanja podobnosti vještačke inteligencije, tu su i razlozi za suspenziju autorskopravne zaštite u slučaju očigledne karikature ili parodije, a koje algoritam neće moći da prepozna. Moja pretpostavka je da će hosting provajderi u cilju skidanja odgovornosti sa sebe, postavljati oštrije kriterijume za procjenu sadržaja odnosno licenci, što će neminovno biti na i nauštrb protoka informacija čije bi djeljenje možda bilo i zakonito.

eKapija: Da li će direktiva EU pomoći da se riješe brojna otvorena pitanja u oblasti zaštite autorskih prava i na koji način?

- Iz ugla kreatora i proizvođača sadržaja, od ove direktive se mnogo očekuje. Najprije da uvede red i natjera velike kompanije koje su izgradile imperije na besplatnoj eksploataciji sadržaja da najprije više vode računa o tome šta se kod njih hostuje, a potom i da dio prihoda podijeli sa onima čiji sadržaj se prikazuje i dijeli. To je ideja i cilj članova 11. i 13. Direktive. Modeli za efikasnu realizaciju i primjenu će tek biti uspostavljeni i razrađeni u praksi. Ovaj opšti akt se ne bavi detaljno procedurama.

(Foto: Luka Funduk/shutterstock.com)
eKapija: Da li donošenje normi unutar nacionalnog okvira ima svrhe u globalizovanom onlajn okruženju?

- To je stvar međunarodnog privatnog prava. Iako je uspostavljanje nadležnosti kompeksno, zna se koje zakonodavstvo je u kojim slučajevima nadležno. Jedan od načina da se to prevaziđe je unifikacija pravila odnosno uspostavljanje jedinstvenog zakonodavnog okvira, kao što to radi EU. Ipak, svi internet putevi vode u Sjedinjene Američke Države, koje su izvan tih standarda i često imaju značajno drugačija rješenja, shodno svojim državnim i interesima svog kapitala.

eKapija: Da li se sadržaj sa društvenih mreža koji je otvoren može koristiti i pod kojim uslovima?

- Postoji pravni institut koji se zove – suspenzija imovinskih autorskih prava. Odnosno, zakon taksativno navodi u kojim situacijama, pod kojim uslovima i u kom obimu je moguće koristiti tuđe autorsko djelo. Među tim izuzecima su vijesti o tekuđim događajima, korišćenje kratkih odlomaka – citiranje, umnožavanje već objavljenih djela koji se pojavljuju kao sastavni dio nekog događaja itd. Korišćenje van tih pravila se smatra nezakonitim. Takođe, čak i ako su ispunjeni uslovi za primjenu pravila suspenzije imovisnkih autorskih prava, korisnik mora poštovati i moralna prava autora, koja nisu podložna ovim ograničenjima. Odnosno, i dalje postoji obaveza da korisnik označi ime autora, da ne mijenja formu niti sadržaj djela, kao i da ga ne prikazuje u kontekstu koji vrijeđa legitimne interese autora. Važno je napomenuti i da iz godine u godinu sve više djela prelazi u status javnog domena, odnosno ističe im zakonska autorskopravna zaštita, pa je i njihovo korišćenje dozvoljeno. Naravno uz poštovanje moralnih prava autora i koautora. To bi bio ukratko odgovor na autorskopravni aspekt Vašeg pitanja.

Osim toga imamo i ona subjektivna prava koja se tiču privatnosti, objavljivanja zapisa lika, pijeteta itd. Tu su pravila nešto drugačija, zavisno od toga ko vrši objavu, šta je povod, da li postoji interes i pravo javnosti da ima uvid u taj sadržaj, odnosno, da li javni interes preteže nad privatnim. Govorimo o nalozima čiji je sadržaj otvoren za javnost, dok tzv. zaključane profile treba na takav način i tretirati.

eKapija: Šta treba neko ko posluje onlajn da zna kako ne bi kršio autorska prava i plaćao kazne?

- Na prvom mjestu, savjet je da koristi što više sopstvenih autorskih djela odnosno ukoliko je nosilac prava na tim djelima. Što se tiče korišćenja tuđih djela, prije upotrebe je potrebno da kontaktira autora i raspita se o pravima na djelu. Ako nema informacije o autoru odnosno nije moguće pribaviti saglasnost, savjet je da se uzdrži od njegove eksploatacije. Uvijek treba imati na umu da ako je nešto dostupno besplatno na internetu, ne znači i da je upotreba tog sadržaja dozvoljena. S druge strane postoji niz vebsajtova na kojima se nude autorska djela besplatno, naročito fotografije pod raznim licencama, a što može biti dobro rješenje za upotpunjavanje sadržaja na vebsajtu.

I. Milovanović
Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.