Nikolaus Graeser, Bečki turizam - Kako se obaraju turistički rekordi

Beč je grad koji iz godine u godinu bilježi rekorde u turizmu. Samo tokom 2018. godine u gradu na Dunavu ostvareno je 16,5 miliona noćenja, pri čemu je 82% ostvareno od gostiju iz inostranstva. Osim toga, prestonica Austrije je nekoliko puta proglašavana i gradom najboljim za život.

U čemu je njihova tajna i kako uspjevaju da budu tako dobri, ako ne i najbolji u Evropi, razgovarali smo sa Nikolausom Grezerom (Nikolaus Gräser) iz gradskog preduzeća Bečki turizam. On nam je na početku otkrio da je rast broja turista prije svega posljedica globalnog trenda koji je Beč iskoristio na vrlo dobar način.

- Već duže vrijeme u svetu raste taj trend, odnosno želja za turizmom u gradovima. Naime, danas možemo da kažemo da su upravo gradovi motori, odnosno pokretači, industrije turizma. U okviru tog pozitivnog trenda neophodno je da se kao grad jasno izdvojite kako biste uspjeli da se održite u toj globalnoj konkurenciji.

Strategija Beča u okviru tog pozicioniranja je takva da mi oni žele da budu premijum u svim pozicijama i na svim područjima. Žele da pruže najbolji mogući proizvod, ali i najbolji mogući kvalitet za uložen novac u svim kategorijama.

- To se odnosi, kako na luksuzne objekte, tako i na hranu koja se prodaje na ulici - jednostavno, želimo da budemo najbolji u svim segmentima.

Grezer kaže da je fokus Beča uvijek na kvalitetu, a ne na količini i masi.

eKapija: Koliko turista godišnje posjeti Beč? Odakle dolazi najviše gostiju?

- Prošle godine smo imali ukupno 16,5 miliona noćenja u gradu, što je bio porast za 6,5% u odnosu na 2017. godinu. Ovaj trend rasta noćenja u Beču prisutan je već nekoliko godina unazad, a ono što nas posebno raduje jeste činjenica da je cjelokupni promet u objektima za noćenje porastao i to za 12,8%, što je duplo više nego do sada. Još jedna veoma bitna stavka jeste i to što 82% noćenja ostvaruju gosti iz inostranstva. Najvažnije tržište za nas je Njemačka, a njihov udio čini negdje između 22 i 24% u ukupnom broju turista. Na drugom mjestu su naši domaći gosti, što nam je takođe važno, a slijede turisti iz SAD, Francuske, Rusije i Švajcarske.

Ovo su bile brojke, ali vrlo je važno da naglasimo da je za jednu destinaciju najvažnije da bude direktno dostupna. To znači da postoje direktne avionske veze, ali isto tako i odgovarajuće mogućnosti da se u destinaciju doputuje vozom. Ono što mi u okviru naše strategije pratimo jeste takozvani konstantni "air service development". Imamo posebnu radnu grupu koja se bavi vezama koje se uspostavljaju između aerodroma, pojedinih avio-kompanija i potencijalnih zemalja odakle bi dolazili gosti, kako bi se stvorila najbolja moguća rješenja za direktne letove i dolaske.

Kao cilj smo sebi zadali da za period od 2015. do 2020. stvorimo mogućnosti za 20 linija za direktan dolazak u Beč. Međutim, mi smo već ispunili ovaj naš zadati cilj, jer imamo 21 direktnu vezu, a u planu su i dva nova direktna leta - iz Bordoa i Montreala.

eKapija: Da li je i nedavno otvaranje info pulta Turističke organizacije Beča na aerodromu Švehat takođe dio te strategije?

- Naravno, to je za nas isto tako vrlo važna osobina Beča. Jer mi ne smatramo da smo odgovorni samo za marketing destinacije kao takve, već i za upravljanje ovom destinacijom. Zato se jedno naše odjeljenje upravo bavi tim pitanjem kako da se već unaprijed naša destinacija prikaže na najbolji mogući način. Isto tako, želimo i da na samom ulasku u zemlju, već na aerodromu, ostvarimo taj prvi susret sa gostima Beča i budemo im na usluzi.

eKapija: Najveći broj noćenja u Beču ostvaruju inostrani gosti. Na koji način privlačite strane turiste i od čega polazite prilikom kreiranja strategije za razvoj turizma?

- Kada želite da privučete goste iz inostranstva morate vršiti i odgovarajući međunarodni marketing. Tu onda najprije treba postaviti pitanje kakve su mogućnosti određene destinacije, koliko tržišta možete istovremeno obrađivati i da li je možda najbolje skoncentrisati se na samo jedan manji dio tržišta, za koji ste sigurni da možete postići odgovarajući uspjeh. Na primer, globalno gledano, mi smo trenutno aktivni na 19 različitih tržišta. Smatram da je jasno fokusiranje i pozicioniranje veoma važno kako biste ostvarili uspješnu marketing strategiju. Takođe, veoma je važno da se, naročito u vrijeme ovog globalnog rasta, jasno izdvojite i pokažete neke samo vaše specifičnosti i karakteristike. Neophodno je i da se fokusirate na određene ciljne grupe, te da se u okviru svoje marketing kampanje usmjerite upravo na njih. Za nas je to, recimo, ovaj premium segment, ali i LGBT populacija.

Da bi turizam u Beču bio održiv, uvijek se držimo toga da ne sarađujemo sa onima koji žele samo masovni turizam. "Premium forever" - to je naš interni slogan koga se uvijek držimo i od koga ne odstupamo.

eKapija: Sa koliko hotelskih kapaciteta raspolažete?

- Trenutno imamo 68.000 kreveta u gradu, a za 2019. godinu je predviđeno otvaranje još nekoliko hotela. Posebno se radujemo što ćemo imati i neke nove objekte na podružju ovog luksuznog segmenta, što je za Beč veoma važno. Za nekoliko dana svoja vrata će otvoriti hotel Andaz, superluksuzni objekat iz Hyatt grupacije.

Zanimljivo je primjetiti da sa većom potražnjom raste i broj smeštajnih kapaciteta. To je verovatno zbog toga što se na taj način destinacija prepoznaje kao pogodna za sve one koji žele da ulažu. Riječ je o jednom ciklusu koji može da se prati poslednjih nekoliko godina. Sve ovo ima i ogroman ekonomski značaj, jer kada u određenoj destinaciji imate sve veći broj noćenja, postajete i sve atraktivniji za buduće investicije, što dalje doprinosi i vrijednosti samog privrednog centra.

eKapija: Da li postoji praksa izdavanja "stana na dan" u Beču i kako uspjevate da kontrolišete takav vid smeštaja?

- Ta "sharing" ekonomja je već tu, svidjelo se to nama ili ne. Zato moramo da pronađemo način da sve to funkcioniše. Nophodno je definisati jasna pravila, stvoriti atmosferu "fer igre". Beč je tu učinio prvi korak. Kada to kažem mislim u odnosu na druge gradove u Austriji, i počeo je da ubira opštu boravišnu taksu za sve turiste u gradu. Svaki hotelski gost mora da plati tu boravišnu taksu koja iznosi 3,2% od ostvarenog neto prihoda od noćenja. Ovo pravilo mora da važi i za sve ove goste u tom "sharing" segmentu.

U Beču imamo oko 9.000 stanova koji se nude preko platforme Airbnb, a taj broj predstavlja svega dva promila od ukupnog broja stanova koji postoje u Beču. Razlog za to je sljedeći - grad Beč važi i za najvećeg izdavača stanova u Evropi i ima oko 220.000 tzv. komunalnih stanova. Pravilo je da ti stanovi ne smiju biti izdavani na ovaj način.

Takođe, problem se najlakše uočava kada vidite kako na njega reaguju građani. Mi vršimo stalna anketiranja da bismo čuli kako građani vide turizam u Beču i da li su pozitivno naklonjeni turistima koji posjećuju grad. Uvijek imamo odgovor da je oko 94% građana Beča zadovoljno situacijom. Tako je, na primjer, na pitanje da li im smeta da se stanovi u njihovom okruženju na kratko izdaju turistima, 89% građana odgovorilo da im to ne smeta.

eKapija: Koji su aktuelni trendovi u bečkom hotelijerstvu? Postoje li u svetskom hotelijerstvu trendovi koji su lansirani iz Beča?

- Voljeli bismo da i time možemo da se pohvalimo, ali, sada se ne sjećam nijednog takvog trenda u hotelijerstvu koji je započeo u Beču, pa se širio dalje. Ono što mi pokušavamo da uradimo i još više ispoljimo je da izvršimo diferencijaciju postojećih objekata. To znači da u ovom luksuznom segmentu imate mogućnost da pružite gostu odgovarajuću individualnost i pružite mu sve ono što zadovoljava neke njegove lične zahtjeve. I mislim da vrlo dobro uspjevamo u tome. Kao što sam već rekao, kvalitet je nešto što želimo da održimo u svakom mogućem segmentu. Danas kada je sve veoma transparentno, greške sebi ne smijete dopustiti, jer se one više ne praštaju.

eKapija: Da li Beč, uprkos tome što je popularna turistička destinacija, mora da razvija uvijek nove sadržaje kako bi privukao posetioce?

- Naravno, uvijek morate da radite nešto novo kako biste privukli goste. To radimo već duži vremenski period i svake godine izaberemo neku relevantnu temu kao atrakciju. To je vrlo često povezano sa nekim važnim jubilejima. Prošle godine smo izabrali Bečku modernu kao temu i predstavili sve one pozitivne, ali i negativne strane ovog perioda. Zadatom temom obilježimo početak nove godine, pozivamo sve organizacije i institucije koje se bave turizmom i kulturom da stave i u fokus svog rada određenu temu. To je jedan od načina kako možete privuči goste i predstavlja dio naše turističke kampanje.

eKapija: Danas svaka svjetska prestonica teži tome da razvija kongresni turizam. Kakva je situacija u Beču?

- Beč se već tradicionalno ubraja u vodeće glavne gradove sa kongresnim turizmom. Imamo nekoliko faktora koji utiču na takvu situaciju. To je, prije svega, određeni geografski položaj, zatim vrlo dobra dostupnost i mogućnost dolaska u Beč, ali i perfektna mjesta za održavanje velikih sastanaka i kongresa. Imamo poseban sektor koji se bavi razvojem kongresnog turizma, gdje se konstantno radi na tome da se privuče što veći broj velikih kongresa u Beč. Nekada su potrebne i godine rada kako biste u grad doveli te mega kongrese koji mogu imati i više od 30.000 učesnika.

Kongresi koji se održavaju u Beču čine 12% od ukupnog broja noćenja u gradu. Turisti iz ovog kongresnog, odnosno poslovnog segmenta u prosjeku troše duplo veću količinu novca u odnosu na prosječne goste. Prošle godine smo ostvarili pravi rekord - ukupna dobit od kongresnog turizma iznosila je 1,2 mlrd EUR.

eKapija: Osim što je atraktivna tursitička destinacija koja obara sve rekorde Beč je nekoliko puta proglašavan i najboljim gradom za život. Kako uspjevate u tome?

- Grad koji je dobar za svoje stanovnike može da bude i zaista atraktivan grad za turiste. To znači da je održavanje ovog dobrog životnog standarda, tu mislim na kvalitet života, nešto što je od najvećeg značaja za nas koji radimo na području marketinga održivosti destinacije. Mi upravo radimo na novoj strategiji za 2025. godinu, gdje najprije želimo da stvorimo i nove pojmove. Zato više ne govorimo o "turističkoj industriji", nego koristimo pojam "visitor economy". Više nije dovoljno samo da prikupite ponude i da pratite potražnju, neophodno je da stupite u dijalog sa svima onima koji ulaze u sklop stejkholdera. To su najprije trgovine, zatim građani, sve institucije koje se bave kulturom, sistem javnog saobraćaja, ali i političari koji djeluju na lokalnoim niovu.

To je sada sasvim drugi pristup turizmu. Centralno pitanje više nije "šta ja mogu da učinim za turizam", već "šta turizam može da učini za naš grad, građane i dobrobit svih nas". Smatram da je to vrlo značajno pitanje kada posmatramo ovu cjelokupnu temu kvaliteta života i turizma, ali i njihove međusobne povezanosti.