Izvor: eKapija | Ponedjeljak, 18.03.2019.| 12:20

Enzo Quattrociocche, generalni sekretar EBRD - Plasiraćemo 300 mil EUR u BiH tokom 2019.

Enzo Quattrociocche
Sarajevo će 8. i 9. maja ove godine biti po prvi put domaćin Godišnjeg sastanka EBRD-a, što je značajna prilika da se BiH pokaže u najboljem svjetlu, kada je riječ o prezentaciji svojih potencijala i ozbiljnosti da organizuje ovakav događaj i na jednom mjestu okupi najznačajnije predstavnike finansijskog sektora, potencijalne ulagače i donosioce odluka.

Generalni sekretar EBRD-a Enzo Quattrociocche u razgovoru za eKapiju kaže da će ovo okupljanje još jednom potvrditi važnost ekonomske integracije Zapadnog Balkana, kako bi se brže i efikasnije ušlo na tržište EU.

Za BiH će i dalje veliki izazov biti kreirati bolje poslovno okruženje i jačati privatni sektor u uslovima komplikovanog državnog aparata. Uprkos tome, EBRD najavljuje da će tokom 2019. povećati iznos plasiranih investicija u BiH na 300 mil EUR.

eKapija: BiH je još 2010. uputila zahtjev da se Godišnji sastanak održi baš u Sarajevu. Šta je sve moralo da se ispuni pa da i mi budemo domaćini jednog ovako značajnog događaja?

- Najprije da kažem da nam je čast i zadovoljstvo da će Godišnji sastanak EBRD biti održan baš u Sarajevu. Održavanje ovakvog skupa šalje snažnu poruku da je BiH opredjeljena da se u najboljem svjetlu predstavi investitorima iz cijelog svijeta. Sve to zahtjeva jaku političku podršku i volju. Uspješno održavanje Godišnjeg sastanka zavisi i od tehničkih kapaciteta, od prostora do smještaja, pa od saobraćajnih veza do lokalne infrastrukture. Riječ je o velikoj organizaciji i baš kao i svaka dobro podešena mašina, Godišnji sastanak treba da radi kao sat.

eKapija: Kakva su očekivanja vašeg tima od ovogodišnjeg okupljanja?

- Godišnji sastanak EBRD-a omogućuje jedinstvenu priliku da se Sarajevo i BiH predstave kao mjesto gdje se pokreće biznis, da se oblikuje percepcija BiH u međunarodnim ovirima i privuku nove investicije. To je i prilika da se nauči još više o instituciji kakva je EBRD, koja je kao velika i ambiciozna finansijska institucija orjentisana i fokusirana da pruži podršku razvoju privatnog sektora.

eKapija: Poslednjih godina se dosta govori o ekonomskoj integraciji zemalja Zapadnog Balkana i zajedničkim nastupima na velikim tržištima. Koliko je u tom smislu značajan i dolazak EBRD-a u Sarajevo na Godišnji sastanak? Koju poruku želite poslati?

- Tema ovogodišnjeg okupljanja je "Povezivanje ekonomija za jači rast", kako bi se definisali putevi za povezivanje ekonomija radi jačeg rasta i razvoja, kako na Zapadnom Balkanu i van njega. Povezivanje je prioritet za ovaj region i BiH, u dvostrukom smislu - gradnjom puteva se zemlja povezuje sa regionom i širim evropskim tržištima, što je uslov za povećanje trgovinskih tokova i ekonomske integracije. Istovremeno, povezivanje znači primjenu Reformske agende kao način da se pruži podrška procesu pridruživanja EU.

eKapija: Energetika, infrastruktura, obnovljivi izvori energije - da li će i dalje za EBRD ovo biti tri glavna pravca za finansiranje projekata u BiH? Šta vidite kao prioritet?

- Naš mandat, najšire, podrazumijeva da u BiH pomognemo proces tranzicije ka potpuno funckionalnom ekonomskm tržištu. Strateški prioriteti su jačanje rasta privatnog sektora, podižući ga na viši nivo, istovremeno podržavajući privatizaciju državnih preduzeća, zatim podrška razvoju kjučnih saobraćajnih tokova i međudržavnih veza u energetici. Takođe, među prioritetima je i podrška projektima energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije, istovremeno pomažući jedinice lokalne samouprave da ojačaju kvalitet usluga.

Kao i u drugim zemljama Zapadnog Balkana i u BiH vidimo da su izazovi razvoja u slabostima samih institucijama i njihovim kapacitetima da se izvrše strukturalne promjene, najprije u cilju poboljšanja poslovnog okruženja. Bosna i Hercegovina ima vrlo kompleksan državni aparat i podjele među nacionalnim linijama. Upliv države je među najjačim u regionu, a u državnim preduzećima je zaposleno više od 10% radne snage, dok isti taj državni sektor ima vrlo slabu efikasnost rada, što dalje za posljedicu ima vrlo loš kvalitet usluga ka privatnom sektoru.

eKapija: EBRD posebnu pažnju posvećuje jačanju MSP sektora, najprije kroz kreditne linije sa komercijalnim bankama. Kakvi su planovi po tom pitanju u narednom periodu u BiH?

- Radimo na tome da damo podršku MSP sektoru da uđe u koštac sa izazovima takmičenja na tržištu EU, tako što omogućujemo kreditne linije u saradnji sa lokalnim bankama. Ti fondovi će omogućiti malim i srednjim preduzećima da usvoje standarde kvaliteta ili zaštite životne sredine kakve vladaju na EU tržištu, da npr unaprijede energetsku efikasnosti ili da se odluče na investiranje u napredne tehnologije, a sve to davajući im vjetar u leđa da se takmiče sa ili unutar EU tržišta.

eKapija: Iz vašeg ugla, koji sve izazovi prate ekonomije zemalja Zapadnog Balkana, a koji posebno važe za BiH?

- Kako bi adekvatno sagledali sve performanse BiH u kontekstu potrebnih reformi moraju se uzeti u obzir posebne okolnosti kakve ima ova država, najprije kompleksnu državnu strukturu, koja utiče na reforme i sve aktivnosti privatnog sektora. To se odrazilo i na poziciju BiH na Doing listi Svjetske banke (89. pozicija, najlošija od zemalja Zapadnog Balkana), kao i po indeksu globalne konkurencije Svjetskog ekonomskog foruma koji je pozicinirao BiH na 91. mjestu, opet najlošija među zemljama Zapadnog Balkana.

Dalje, slaba koordinacija među javnim institucijama na državnom nivou, kao i među entitetima, rezultira podijeljenim politikama, usporavajući njihovu primjenu. Kao posljedica, ekonomsko približavanje evropskom nivou prihoda poslije globalne finansijske krize je minimalno, jer je rast bio samo 1,7% godišnje u prosjeku, između 2010. i 2017. godine, u poređenju sa 1,5% u EU ili 2,7% u Centralnoj Evropi i Baltiku.

eKapija: Koji još vid podrške može očekivati BiH od EBRD-a u narednom periodu?

- EBRD je tokom 2018. u BiH uložila 200 mil EUR i želimo da značajno povećamo ovaj iznos, na 300 mil EUR u 2019. i narednim godinama. U skladu sa potrebama države, najveći dio naših investicija odnosi se na infrastrukturu, a Koridor 5C je trenutno najveći projekat u BiH. Do danas smo u njega uložili 550 mil EUR, a kada bude izgrađen Koridor 5C će povezati BiH sa panevropskim tržišnim tokovima.

Takođe, EBRD na lokalnom nivou ulaže u saobraćajnu infrastrukturu, vodovodne projekte i projekte prečišćavanja otpadnih voda. Aktivno sarađujemo sa finansijskim sektorom kako bismo pružili kreditne linije malim biznisima, radi jačanja njihove kompetitivnosti, ali i kredite za stanovništvo koje želi ulagati u energetsku efikasnost. Kako BiH i dalje ima veliki državni aparat razvoj privatnog sektora će ubuduće biti najvažniji zadatak.

Podržavamo i zelenu ekonomiju u BiH, zemlji koja obiluje prirodnim ljepotama, ali bilježi i visok nivo zagađenja. Osim što smo dali podršku individualnim projektima, kakva je toplana na biomasu u Banjaluci, takođe smo fokusirani i na kompletne strategije - Sarajevo, Banjaluka i Zenica su se pridružili projektu zelenih gradova, koji predstavlja temeljan pristup ka kreiranju održive budućnosti tako što će kroz zajednički pristup odgovoriti na izazove u oblasti zaštite životne sredine i izgradnji potrebne infrastrukture.

Očekujemo od naših dioničara da nam na Godišnjem sastanku u Sarajevu potvrde da žele od nas da uradimo više, a mi smo sigurni da to svakako i možemo. Mi smo institucija koja radi po zahtjevu, i postoji velika zainteresovanost za ponudu EBRD-a koja se odnosi na investicije u kombinaciji sa reformom politika. Kao što sam rekao, ciljamo da u ovoj i narednim godinama povećamo naša ulaganja u BiH na iznos do 300 mil EUR.

Teodora Brnjoš


Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.