Stjepo Pranjić, predsjednik Konkurencijskog vijeća BiH - Zabranjeni sporazumi i zlouporaba dominantnog položaja najčešći su grijesi protiv konkurencije

U procesu stvaranja jedinstvenog ekonomskog prostora, tj. ujedinjenja bosanskohercegovačkog tržišta, često podijeljenog raznim entitetskim zakonima, biznismeni i njihove kompanije često su suočeni s dvostrukim parametrima u ispunjavanju uvjeta za početak biznisa, brojnim administrativnim zaprekama, nedorečenošću zakonskih propisa, na što često upozoravaju vlasti BiH na svim razinama. S druge su strane te iste kompanije dužne poštovati zakonske propise i normativne akte u vezi s početkom poslovanja, ali i ponašanjem na tržištu. Zakonom o konkurenciji prije pet je godina u BiH uspostavljeno Konkurencijsko vijeće kao samostalno i neovisno tijelo koje ima isključivu ovlast u odlučivanju o postojanju zabranjenoga konkurencijskog djelovanja na tržištu BiH. Zakonom o Vijeću prvi je put regulirana politika konkurencije kao jedan od važnijih istrumenata i stupova za stvaranje i jačanje jedinstvenog ekonomskog prostora, odnosno tržišta u BiH. O radu Vijeća, tržištu i zakonskoj regulativi u razgovoru za Lider BiH govori predsjednik Konkurencijskog vijeća BiH Stjepo Pranjić.

• U kojim su područjima najčešći slučajevi nedopuštenog konkurencijskog djelovanja?

- Prema službenima podacima najčešća su područja nedopuštenoga konkurencijskog djelovanja zabranjeni sporazumi i zloporaba dominantnog položaja.

• Kako spriječiti takvo djelovanje? Što čini Konkurencijsko vijeće u tim aktivnostima?

- Prema čl. 4. Zakona o konkurenciji "zabranjeni su sporazumi, ugovori, pojedine odredbe sporazuma ili ugovora, zajednička djelovanja, izričiti i prešutni dogovori privrednih subjekata kao i odluke udruženja privrednih subjekata (...) čiji je cilj i posljedica sprečavanje, ograničavanje ili narušavanje tržišne konkurencije na relevantnom tržištu..." U skladu s tim punom se primjenom Zakona o konkurenciji sprečavaju takva djelovanja tako da se svako kazni prema relevantnim kaznenim odredbama Zakona o konkurenciji, što poslije služi kao primjer drugim sudionicima na tržištu, tako da i sami mogu spriječiti takva djelovanja. Također je važno istaknuti jednu od važnijih aktivnosti Konkurencijskog vijeća u prevenciji - program promocije tržišne konkurencije, tzv. Competition Advocacy. Počeo je 2005. da bi promicao tržišnu konkurenciju kao jedan od aspekata djelovanja gospodarskih subjekata na tržištu BiH. Promocija se ogleda u informiranju o radu Konkurencijskog vijeća na internetskoj stranici Konkurencijskog vijeća organiziranjem stručnih skupova i seminara te sudjelovanjem na njima, u izdavanju publikacija i sličnom. Svrha tog programa jest upoznavanje gospodarskih subjekata, državnih tijela, nevladinih organizacija kao i šire javnosti s ulogom i značenjem koju pravo tržišne konkurencije ima u razvoju uspješne ekonomije.

• Koja je, zapravo, uloga Konkurencijskog vijeća BiH?

- Prema Zakonu o konkurenciji Konkurencijsko je vijeće isključivo ovlašteno odlučivati o zabranjenom konkurencijskom djelovanju na tržištu BiH. Naime, Zakonom o konkurenciji utvrđena su tri ključna zabranjena oblika djelovanja privrednih subjekta kojima se može spriječiti, ograničiti ili narušiti tržišna konkurencija: zabranjeni sporazumi, zloporaba dominantnog položaja i zabranjena koncentracija. Odnosno, konkretno rečeno, Konkurencijsko vijeće ovlašteno je ocjenjivati sporazume gospodarskih subjekata, sprečavati i otklanjati zloporabu dominantnog položaja jednog ili više gospodarskih subjekata, kontrolirati koncentraciju gospodarskih subjekta, davati mišljenje i preporuke o bilo kojem aspektu konkurencije. To znači da je Konkurencijsko vijeće 2008. održalo 27 sastanka Stručnog kolegija i 22 sjednice Vijeća na kojima su donesene konačne odluke za 55 predmeta i prihvaćeno 18 stručnih mišljenja.

• S kojim institucijama Vijeće najviše surađuje radi sprečavanja nedopuštenoga konkurencijskog djelovanja?

- Konkurencijsko vijeće uspostavlja i poboljšava suradnju s drugim državnim tijelima i institucijama BiH, posebice s regulatornim tijelima iz energetske djelatnosti na državnoj i entitetskoj razini, Regulatornom komisijom za električnu energiju BiH, Regulatornom agencijom za komunikacije BiH, agencijama za bankarstvo Federacije BiH i Republike Srpske, Vijećem i udrugama za zaštitu potrošača itd.

• Kakva je suradnja Vijeća s institucijama zemalja u regiji nadležnim za sprečavanje nedopuštenoga konkurencijskog djelovanja?

- Dobro surađujemo s međunarodnim institucijama kao što su ICN (Međunarodna mreža tijela za konkurenciju), OECD (Europska organizacija za suradnju i razvoj), UNCTAD (Organizacija Ujedinjenih naroda za trgovinu i razvoj). Osim toga stalno se razmjenjuju informacije i održava suradnja s tijelima nadležnim za konkurenciju iz regije. To je i institucionalizirano, tako da su potpisani memorandumi o suradnji mjerodavnih tijela za konkurencije iz Hrvatske, Makedonije, Bugarske i Srbije i Konkurencijskog vijeća BiH.

• Budući da su rješenja Konkurencijskog vijeća BiH obvezujuća, provode li ih doista u cijelosti subjekti i institucije na koje se odnose?

- Svi subjekti na koje se odnose rješenja Konkurencijskog vijeća provode ih u cijelosti.

• U BiH je registrirano mnogo stranih kompanija iz brojnih privrednih djelatnosti. Kakav je njihov odnos prema tržišnoj konkurenciji u odnosu na domaće tvrtke? Ima li zahtjeva za povlašten status?

- Takvih zahtjeva stranih tvrtki nije bilo jer je njihov status na tržištu BiH isti kao onaj domaćih.

• Je li zakonska regulativa u vezi s tržišnom konkurencijom sukladna europskim propisima?

- Stupanjem na snagu Zakona o konkurenciji propisi o zaštiti tržišne konkurencije potpuno su usklađeni s pravnim naslijeđem Europske zajednice, prije svega s člankom 81. Ugovora o osnivanju Europske unije, kojim se uređuje područje zabranjenih sporazuma između gospodarskih subjekata i mogućnosti isključenja od takve zabrane, članom 82., kojim se uređuje područje zloporabe dominantnog položaja gospodarskih subjekata na tržištu, i sekundarnom regulativom (donesenom 2003. i 2004.) kojom se uređuje, među ostalim, primjena prava tržišne konkurencije na pravne ili fizičke osobe koje obavljaju djelatnosti od posebnog interesa.

Usklađenost sa sekundarnom regulativom postignuta je tako što su doneseni brojni podzakonski akti koji razrađuju relevantne odredbe i pojmove Zakona o konkurenciji. No kad ta pravna tehnika nije bila dovoljna, Konkurencijsko je vijeće 2008. pokrenulo inicijativu izmjena i dopuna tog zakona koje su sad u parlamentarnoj proceduri. U poboljšavanju primjene donesenih propisa Vijeće se služi iskustvima zemalja Europske unije, njihovom najboljom praksom, posebice zemalja s duljom tradicijom tržišne ekonomije, i nastoji na odgovarajući način, uvažavajući postavke pravnog sustava BiH, predlagati rješenja koja zaštitu tržišne konkurencije čine suvremenom i usporedivom sa standardima pravne zaštite Europske unije.

razgovarao E. J. FELIĆ

poziv na pretplatu na : http://www.liderpress.hr/bih