Nermina Vranješević, savjetnica njemačke konzultantske kuće Transparenza - Loš kreditni i investicijski portfelj smrtonosni su za banke

Više od 25 godina iskustva u bankarskom menadžmentu kao i u poslovima međunarodnog konzaltinga skupila je Nermina Vranješević, konzultantica iz konzultantske kuće Transparenza, radeći i s vodećim međunarodnim kompanijama iz područja informacijske tehnologije na različitim bankarskim projektima u Evropi, na Srednjem istoku, Sjevernoj Americi i Africi. Nakon uvođenja standarda Basela II, Nermina je fokusirala svoj rad upravo na pružanje usluga bankama u primjeni toga vrućeg pitanja.

• Kakve je pouke, prema vašem mišljenju, iznjedrila ova kriza?

- Mnoge. Na prvom mjestu da se logika poslovanja i profita na burzama i financijskim tržištima na dulji rok ne može odvojiti od realne ekonomije bez katastrofalnih posljedica. Ekonomski modeli poslovanja, zasnovani isključivo na pretpostavci rasta potrošnje koja se financira apstraktno formiranim globalnim kapitalom nisu održivi. Privatizacijska mantra nije univerzalni recept za uspjeh jedne ekonomije. Sada, kad je u toku reverzibilna globalizacija i podržavljenje dugova najvećih financijskih i privrednih sistema zapadnih tržišnih ekonomija može se postaviti i pitanje kojim je novcem provedena globalna privatizacija i tko će na kraju ovog procesa biti konačni vlasnik privatiziranih ustanova i poduzeća.

Na primjer, lokalne vlasti nekoliko velikih njemačkih gradova su u entuzijazmu globalne privatizacije prodale svoju lokalnu energetsku i prometnu infrastrukturu fondovima čije je sjedište u Sjedinjenim Američkim Državama. Dugovi tih investitora i fondova sada su prebačeni na lokalne zajednice, koje najčešće ne razumiju ni kako su se našle u toj situaciji. Nije točno da je privatizacija poduzeća i dobara od općeg interesa, uključujući i financijski sektor, bitan preduvjet za prosperitet građana i država. Tržište nema mehanizme samoregulacije za koje neće ispostaviti račun državi i poreznim obveznicima.

• Što treba učiniti?

- Države moraju uspostaviti transparentna pravila za cijeli financijski sektor i biti suverene u kontroli njihove primjene. Ne bi smjele poticati građane da ulažu u proizvode koje nisu u stanju kontrolirati ni oni ni njihove vlade, niti da svoju djecu treniraju samo za preživljavanje na svjetskim tržištima. Možda najvažnije za zemlje kao što je BiH jest to da dobro poznavajući i primjenjujući globalne standarde moraju definirati svoje ciljeve i sustav vrijednosti za svoje građane, osigurati lokalni rast i zaposlenost iz lokalnih izvora i, napokon, snažnije se okrenuti regionalnoj suradnji i usklađivanju svojih interesa s interesima najbližih susjeda.

• Što je najčešći razlog propasti banaka?

- Uvijek, i to uglavnom ovim redom - to su loš kreditni i investicijski porfelj, nelikvidnost uzrokovana lošim upravljanjem bankom. Jedna banka može, naime, biti neprofitabilna, može biti i loše kapitalizirana prema pravilima regulatora, ali propada samo ako je nelikvidna i pritom vuče za sobom sve ostale.

• Koliko je kriza ugrozila povjerenje banaka međusobno i u odnosu s klijentima?

- Koliko je nepovjerenje pokazala je situacija u trećem kvartalu 2008. godine, kada je bio ugrožen elementarni platni promet među bankama. Prvi paket pomoći ugroženim bankama od 5.400 mlrd. dolara potkraj 2008. bio je zapravo usmjeren na održavanje elementarnog platnog prometa među bankama i obuzdavanje panike. Novi ‘toksični’ papiri, međutim, stalno dospijevaju i u valovim izranjaju na površinu, a prema svemu sudeći, "talasat" će se tijekom cijele 2009. godine. Možda i dulje. Svaka nova tranša koja dospije izaziva potrebu za intervencijom države kod ove ili one banke - za očuvanje likvidnosti sustava i adekvatnosti kapitala banke pojedine ustanove. Vrsta likvidnost koju su omogućavali derivati nestala je. Financijski leverage, odnosno rizičnu aktivu u odnosu na kapital, koji su podržavali postao je neodrživ.

• Kako to mislite?

- Na primjer, u odnosu na konzervativni zahtjev da rizična aktiva ne može biti više od 12 puta veća od kapitala, vodeće svjetske banke su internim modelima i derivatima generirale aktivu koja je 19 do čak 56 puta veća od kapitala kojim su stvarno raspolagale. Kriza koju je stvorio financijski sektor, multiplicirana instrumentima koji su izgubili svaku vezu s realnom ekonomijom, sada se seli u realnu ekonomiju.

• Koliko će trebati vremena da banke iz svog portfolija iščiste toksične elemente?

- Na to pitanje trenutačno nemaju odgovor ni najupućeniji sudionici - vlade i centralne banke direktno najviše pogođenih država. To prije svega onemogućava već i sama količina i nominalni iznos trenutačno bezvrijednih instrumenata i nemogućnost ocjene posljedica koje će na realnu ekonomiju imati proces čišćenja tržišta od "toksičnih" financijskih instrumenata. Osim toga, nije izvjesno kakvo će biti djelovanje paketa antirecesijskih mjera koje poduzimaju pojedine drzava. I na kraju, a bitno za poslovanje banaka, neizvjesna je brzina nastajanja i kvaliteta nove arhitekture svjetskoga financijskog sustava čiji se principi trenutačno definiraju, a prema zaključcima nedavnih sastanaka grupe G-20 u Washingtonu i Londonu. Prema podacima Banke za međunarodna poravnanja (BIS), potkraj 2007. godine su samo kreditni SWAP aranžmani u nominalnom iznosu od 57 bilijuna dolara bili gotovo dvostruko veći od bilančne aktive svih banaka na svijetu za koje BIS vodi evidencije, veći od ukupnoga društvenog bruto proizvoda svih zemalja svijeta i četiri i pol puta veći od bruto nacionalnog proizvoda SAD-a. Pritom kreditni SWAP aranžmani čine samo 9,7 posto ukupnih OTC derivata, instrumenta kojima se trguje izvan burze, a da nisu bili predmet bilo kakve regulative i izvještavanja.

• Postoji li kakav recept za prevladanje ovakvih problema?

- Ideja čije se posljedice i efekti trenutačno istražuju jest formiranje takozvanih ‘loših banaka’ u koje bi bili prebačeni takvi vrijednosni papiri, i u portfelju banaka zamijenjeni garancijama država. Cilj takve akcije jest da se spriječi nestajanje kapitala banaka i omogući daljnje kreditiranje privrednih subjekata.

razgovarala Elvira Ahmetović

poziv na pretplatu na : http://www.liderpress.hr/bih