Ilijana Vavan, generalna direktorka Kaspersky Lab za Evropu - Moj put ka uspjehu

Nije iznenađujuće osjetiti lakoću i jednostavnost onih koji su do velikih pozicija stigli ozbiljnim radom, zalaganjem i nemjerljivo uloženom energijom, a koje prati čvrsta obrazovna osnova i jasan cilj. U ovakvim razgovorima još jednom se uvjerite zašto su baš neki ljudi na određenim funkcijama, i to zato jer su radeći u tišini, trasirali put ka vrhu.

Njen put ka vrhu, čini se, olakšala je sarajevska jednostavnost, spretnost i snalažljivost, ali i neposredan duh koji prati odlučnost u pogledu.

Ilijana Vavan je od januara ove godine na poziciji generalne direktorke za Evropu ruske kompanije Kaspersky Lab, jedne od vodećih svjetskih kompanija za sajber bezbjednost. Više od 400 miliona ljudi širom svijeta koristi njihov antivirusni program, kao i 270.000 korporativnih klijenata. Prošle godine ova globalna kompanija obilježila je 20 godina rada.

Ilijana Vavan je prošle sedmice stigla u rodno Sarajevo kako bi podržala profesionalni košarkaški kamp koji sponzoriše Kaspersky Lab. Razgovarali smo o karijeri dugoj 20 godina, sportu koji je obilježio jedan dio njenog života, izazovima koji je prate na ovoj poziciji i zašto joj je uzor Bil Gejts.

- Iskreno, svoj uspjeh ne doživljavam kao nešto veliko, već kao normalnu stvar. Međutim, u razgovoru sa drugim ljudima steknem dojam da sam ipak uradila nešto posebno, ali lično to doživljavam kao nešto što je išlo prirodnim tokom, bar mi tako djeluje – počinje priču za eKapiju Ilijana Vavan.

Najodgovornija pozicija u Kaspersky Labu

Impresivna je njena karijera u IT sektoru. Prije ove funckije obavljala je niz vodećih uloga u kompanijama kao što su Oracle, Kotron, Saba Software, Juniper Networks, Microsoft, u kojima je bila zadužena za strategiju prodaje u Centralnoj i Istočnoj Evropi. Sada se ponovo vratila ruskoj kompaniji, u kojoj je od 2010-2012. bila generalni direktor za Zapadnu Evropu. Master diplomu iz kompjuterskih nauka dobila je na Tehničkom univrezitetu Twente u Holandiji.

- Iz Sarajeva sam za Holandiju otišla u aprilu 1992. godine, zato što sam kroz klizanje stekla mnogo prijatelja iz te zemlje i prirodno mi je bilo da odem tamo, jer je u Holandiji brzo klizanje nacionalni sport. Nekoliko godina prije sam svakako trebala otići u Holandiju, da nastavim klizačku karijeru i studije, ali nažalost moj tadašnji trener je umro i ostala sam u Sarajevu. Onda me je rat poslao tamo gdje samoinicijativno nisam otišla.

Studije koje je započela u Sarajevu nastavila je u Holandiji. Dobila je master diplomu, naučila jezik, stekla stalni boravak i bila spremna da gradi karijeru u IT sektoru. Najprije je to bilo programiranje, da bi vremenom dospjela do menadžerskih pozicija. Upravo ju je Microsoft doveo u Njemačku, u kojoj danas živi sa porodicom.

- Moja sadašnja pozicija je velika odgovornost. U okviru Kasperskog imam najodgovorniju poziciju kada je riječ o tržištima, jer u Evropi doprinosimo sa 40% od ukupnog prihoda kompanije. Pozicija je vrlo kompleksna, jer obuhvata devet regiona. Imamo kancelarije u Danskoj, Holandiji, Velikoj Britaniji, Francuskoj, Izraelu, Njemačkoj, Austriji, Švajcarskoj… Pokrivamo i većinu sjevernoafričkih zemalja, kao i Balkan.

Otkud ljubav ka tehnologiji?

- Odrasla sam igrajući se vozovima i autićima i interesovali su me kompjuteri. Prvi "kompjuter" mi je bio neka mala sprava koju mi je tata kupio, a na kojoj sam vježbala matematičke jednačine. Kod mene je uvijek postojala sklonost ka tehnologiji. Sa tatom sam voljela odlaziti u njegovu garažu radi popravke automboila. Mene su, u stvari, uvijek interesovale te neke tipično muške tehnologije. Od prvog osnovne sam znala da ću da radim nešto sa kompjuterima i kasnije nisam uzela u obzir nijednu drugu profesiju.

Ilijana Vavan bavila se i brzim klizanjem u vrijeme kada je Sarajevo isijavalo samo njemu svojstven sportski imidž. Kaže da ni sada, na nivou nekadašnje Jugoslavije, nisu oboreni njeni juniorski rekordi, a dok je klizala, obarala je i neke seniorske rekorde. Bila je i dio reprezentacije Jugoslavije i osvojila državno prvenstvo. Odlaskom u Holandiju prestala je aktivno bavljenje, jer se, kako kaže, morala boriti za egzistenciju.

- Sport je uticao puno na mene, jer zahtijeva dosta odricanja kako bi se postigli rezultati, veliku disciplinu i upornost, tj. sve ono što formira ličnost. Ja sam osoba koja ne odustaje tako lako - kada postavim cilj idem ka njemu. To je jedna od stvari koje čovjek nauči u sportu, pogotovo ako je to individualni sport, kojim sam se i ja bavila, jer samo od mene zavisi ostvarivanje određenog rezultata.

Kaže da je ju je sport ojačao i naučio kako da se izdigne kada izgubi trku.

- U biznisu, naravno, postoje usponi i padovi i najvažnije je naučiti kako u trenucima krize motivisati samog sebe - da se podigneš i nešto napraviš. Zato sport daje bazu za dalji lični razvoj.

Zašto je i loša odluka, ustvari, dobra?

Relativno lako donosi odluke i smatra da je svaka koja se donese bolja opcija nego da ne donesete nikakvu, "jer se onda tapka u mjestu".

- Kada se odluka donese, ili je ispravna ili ne. U svakom slučaju, to vrlo brzo shvatite i naučite nešto o sebi i situaciji. I privatno i poslovno jako brzo donosim odluke. Najprije prikupim sve potrebne informacije i volim čuti mišljenja svojih saradnika. Sve je to osnova na kojoj se rađaju moje odluke.

Roditelj su joj bili liberalni i nisu uticali na sestru i u nju u izboru profesije. Sestra je arhitekta i voli umjetnički izraz, dok je ona, kako kaže, tehnološki tip. Smatra da roditelji često zbog svojih zabluda utiču na izbor zanimanja svoje djece, što može loše uticati na njih.

- Mama je željela da budem ljekar, ali to je bila samo jedna njena izjava, i na tome se završilo. Nikada nije pokušala da utiče na moju odluku šta ću studirati. Danas ni ja ne utičem na svog sina, koji za razliku od mene i muža, koji je takođe informatičar, ima ambicije ka filmu, muzici, zabavi, koncertima. Od pete godine govori kako će da bude filmski režiser. Već je počeo da pravi filmove i poštujem njegov izbor.

Mangupluk ili street smart

Prema njenom mišljenju, karakter čini 50% ostvarenog uspjeha, a ostalo su talenat, rad, upornost, neodustajanje i pomalo sreće, jer je nekad potrebno naći se u pravom trenutku na pravom mjestu.

- Ali, splet okolnosti nije odlučujući, to je samo vjetar u leđa. Naši ljudi, mislim na Balkance, su vrlo inteligentni i pronicljivi, jer su nas tome naučile istorijske okolnosti i činjenica da su se na našim prostorima vjekovima sukobljavale svjetske sile. Imamo nešto što Amerikanci zovu "street smart" - mangupluk, inteligenciju koja je vezana za improvizaciju i snalaženje. Upravo je to naša prednost u odnosu na zapadnog čovjeka.

Kako objašnjava, kada se naš čovjek nađe u sistemu koji funkcioniše i gdje su sve kockice složene, onda smo daleko bolji od svih drugih, jer imamo kombinaciju formalnog i neformalnog obrazovanja. Uz to, naučeni smo da budemo oprezni.

- Naučili smo da osjetimo gdje vreba opasnost i kako da se bolje odnosimo prema riziku, jer ga vidimo unaprijed. Imam osjećaj da puno bolje od ostalih unaprijed vidim potencijalnu opasnost. Vjerovatno ima uticaja i ženska intuicija, koje često nisam svjesna.

Fleksibilnost koju imamo takođe je dodatni poen.

- O tome sam razgovarala sa svojim prijateljem, kada mi je pokazao poster na kom Goran Bregović u Francuskoj nazdravlja držeći u jednoj ruci šampanjac, a u drugoj rakiju. Time je poslao poruku da može da se uklopi i u jednu i u drugu kulturu.

Njoj lično inspiracija je Bil Gejts, i srećna je što je imala priliku početi raditi u Microsoftu dok je on još bio CEO.

- Za divljenje je to da novac koji je zaradio ne želi ostaviti nekom drugom, nego želi da ga potroši tokom života, na način da ulaže u razvoj vakcine protiv side ili da pomogne iskorijenjivanje određenih bolesti u Africi.

Šta bi sa ove distance savjetovala sebi kao dvadesetogodišnjakinji?

- Da ima više samopouzdanja. Ne mogu reći da sam tada bila nesigurna u sebe, ali nisam vjerovala u sebe u onoj mjeri u kojoj danas vjerujem. Imam osjećaj da sam mnoge šanse propustila i sklanjala se, misleći da nije u redu nametati se, pa su na određene pozicije dolazili oni manje kvalitetni. Ali dugoročno se, ipak, kockice pravilno poslože.

Sljedeći izazovi

I dok razgovaramo o ciljevima koje tek želi postići na poziciji direktorke za tržište cijele Evrope, kaže da joj iz Sarajeva nedostaju ona bezbrižna ćaskanja uz kafu, sa "njenom rajom".

Kaspersky Lab će u narednom periodu raditi na kreiranju sistema koji će biti autoimuni. Inovativno je to što će se sa "defenzije preći na imunitet".

- Željela bih postići još veći profit nego što je to sada, da udvostručim biznis ako ikako mogu. Što se tiče pozicije, to mi više i ne igra ulogu, već takmičenje sa sobom i želja da stimulišem ljude koji me okružuju da zajedno napravimo mnogo bolje rezultate. Volim da uložim energiju u ljude i da vidim njihov napredak. To je izazov i cilj - da uvećam ljudski kapital i da oni koji mogu da naprave više, to i ostvare.