NavMenu

Amer Jerlagić, generalni direktor Elektroprivrede BiH - Spasili smo BiH od smrzavanja, ali ne možemo od recesije

Izvor: Lider poslovni tjednik Četvrtak, 19.02.2009. 13:44
Komentari
Podeli

Kad su nam početkom godine Rusi i Ukrajinci združenim snagama zavrnuli dotok plina, od smrzavanja nas je, prije svega, spasila električna energija. Zahvaljujući Elektroprivredi BiH, koja još proizvodi više nego nam treba, nije se potpuno raspao energetski sustav iako je takva mogućnost u jednom trenutku bila veoma izgledna.

Samo je u Sarajevu sredinom siječnja potrošnja prestigla rekordnu zabilježenu tijekom Olimpijskih igara 1984. Budućnost, međutim, ne jamči energetsku neovisnost čak ni kad je riječ o električnoj energiji iako je BiH prema potencijalima regionalni div. O tome za BiH Lider govori i Amer Jerlagić, prvi čovjek EPBiH, koji već dulje od godine sjedi u vječno vrućem stolcu direktora najveće BiH kompanije, od koje pojedinci iz vlasti očekuju da sličnu ulogu, poput one u plinskoj krizi, odigra u prevladavanju ekonomske krize. On objašnjava da su građane spasili od smrzavanja, ali da ne mogu privredu od recesije, i najavljuje investicije u nove energetske objekte, kao i konačno pripajanje rudnika ugljena toj kompaniji, nakon čega bi trebao nastati energetski koncern s otprilike 18.000 radnika.

• Što bi se dogodilo s EPBiH da je kojim slučajem plinska kriza s početka godine izbliza za otprilike pet godina, bi li se dogodio potpuni slom energetskog sustava?

- Najavili smo da već otprilike 2015. ulazimo u nulti balans proizvodnje i potrošnje. Ovaj siječanj, kad je vladala plinska kriza, u Sarajevu smo srušili rekord po teretima - u jednom smo trenutku imali teret od 304 megavata. Održali smo sustav, ali taj je dan stanje došlo do usijanja. Nadam se da su ljudi nakon ovoga postali svjesniji što znači jaki EPBiH i kolika je sreća što još imamo viškove. Jedan je blok od 200 megavata umjesto u izvoz usmjeren u BiH. Da nije bilo toga, električnu bismo energiju morali uvoziti po enormnim cijenama, što nas čeka ne počnemo li graditi.

• Očekujete li da u ovoj godini EPBiH potakne gradnju važnijeg energetskog objekta?

- Najizglednija je gradnja HE-a Vranduk i Ustikolina. Narodu u Goraždu želim poručiti da taj projekt nema negativne refleksije kakve ima HE Višegrad. Riječ je o gotovo protočnoj elektrani koja će Ustikolini na godinu donositi više prihoda nego što je danas budžet te općine. Slična je situacija i s Vrandukom. Očekujem da ćemo studijske materijale imati do kraja godine. Nakon toga slijedi natječaj za nabavu opreme, projekt i gradnju. Vranduk bi mogao početi u jesen 2010., a nakon toga i Ustikolina. To su složeni poslovi, a ne redanje lego-kockica.

• Hoće li se akumulirani gubitak iz prošlih godina konačno uknjižiti na teret državnog kapitala i treba li za njegov nastanak netko odgovarati?

- Uprava koju vodim prihvatila se i tog zadatka da se konačno podvuče crta i da se kaže koliki

taj gubitak, kako je nastao i kakva mu je forma. Nadzornom je odboru proslijedila prijedlog da se to knjiži na teret kapitala. Ako odbor za reviziju da svoju suglasnost, prijedlog ide na Skupštinu dioničara. Taj se gubitak počeo stvarati 2002., kad je bio otprilike 54 milijuna, sljedeće otprilike 145 i 2004. otprilike 55 milijuna - to je otprilike 260 milijuna. U to se vrijeme stopa amortizacije obračunavala drukčije nego danas, tako da je to pravilo gubitak. Tu je i isknjiženje HE-a Mostar, što je 80-ak milijuna, i poslovnice u Brčkom, što je otprilike četiri milijuna. Kad se uračuna ostvarena dobit u posljednje tri godine, ukupno umanjenje kapitala moralo bi biti otprilike 328 milijuna maraka.Kad je riječ o odgovornosti za gubitak, doista ne želim biti sudac i reći je li netko za to odgovoran ili je ipak riječ o objektivnim razlozima.

razgovarao: Admir Mujanović

poziv na pretplatu na : http://www.liderpress.hr/bih

Komentari
Vaš komentar

Top priče

28.03.2024.  |  Energija, Industrija

ArcelorMittal zatvara Koksaru u Zenici, dio radnika prelazi na rad u Njemačku

Kompanija ArcelorMittal Zenica pokušava pronaći načine da izađe iz postojeće situacije s obzirom na to da se zbog niske cijene čelika na svjetskom tržištu suočavaju s velikim izazovima u poslovanju, pa su odlučili obustaviti proizvodnju koksa, izjavio je danas na pres konferenciji generalni direktor AMZ-a, Nikhil Mehta. On je kazao kako je ovo samo jedan od koraka koje u narednom periodu planiraju poduzeti u tom smislu. - Jedan od

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izvještaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.