Izvor: Oslobođenje | Srijeda, 18.07.2018.| 15:47
Izdvojite članak Odštampajte vijest

Branimir Muidža, predsjednik Vijeća stranih investitora - I najmanji interes za ulaganje u BiH vrijedan je pažnje


(Branimir Muidža) Predjsednik Vijeća stranih investitora u BiH Branimir Muidža rekao je u intervjuu za Oslobođenje da je tokom 2017. godine djelimično ostvarena implementacija određenih reformskih procesa, te da optimizam daje činjenica da je zabilježen porast stranih investicija.

Prema njegovim riječima, i dalje su za investitore prepreke obimna birokracija i neefikasnost administracije, ali i visoki parafiskalni namet.

Kakav je poslovni ambijent u BiH za strane investitore?

- Među našim članicama 77% njih smatra da je poslovno okruženje u BiH nepredvidivo, što umanjuje mogućnost privlačenja stranih investicija. Ipak, bez obzira na uočene prepreke na koje su članice VSI ukazale u 2. provedenom istraživanju, čiji rezultati su nedavno objavljeni u publikaciji Poslovni barometar, 84% postojećih investitora je spremno da preporuči BiH kao zemlju povoljnu za ulaganje, a 70% njih planira da reinvestira u BiH u naredne tri godine. Investitori i članice VSI u BiH su ispunili ovu anketu kako bi se identifikovale prepreke u poslovanju s kojima se suočavaju. Također, identifikovane su koristi investiranja u BiH, kao i glavni razlozi za reinvestiranje.

Iako je BiH odredila da je privlačenje stranih investitora jedan od strateških prioriteta, željeni nivo investicija još uvijek nije dostignut zbog političke nestabilnosti, komplikovane administrativne strukture, obimne birokracije i nedovoljno poticajnog poslovnog okruženja.

Koje su ključne preporuke iz Poslovnog barometra koje bi dovele do poboljšanja poslovnog ambijenta?

- VSI članice su izdvojile ključne prioritete koje bi vlade trebale postaviti kako bi unaprijedile postojeće uvjete za razvoj biznisa u BiH. Kao prioritet broj jedan navodi se uspostavljanje političke stabilnosti i sigurnosti. Drugo mjesto pripada uspostavljanju pravne zaštite investitora sa učinkovitom provedbom zakona i drugih propisa koji direktno ili indirektno utječu na strana ulaganja. Kao treći prioritet navedeno je jačanje vladavine prava. Navedeni rezultati itekako opravdavaju postojanje Bijele knjige i sličnih dokumenata koji ukazuju na postojeće probleme, uz efikasnu implementaciju, provedbu i transparentan rad institucija.

Tokom 12 godina FIC je izdao brojne dokumente sa preporukama za poboljšanje tog ambijenta. Šta je od toga urađeno i prihvaćeno, a šta nije a važno je da se promijeni?

- Od samog osnivanja 2006. godine Vijeće stranih investitora je pokrenulo inicijativu za uspostavljanje normativnog i institucionalnog okvira u cilju poboljšanja investicione klime u BiH, te uspostavilo dijalog i saradnju sa vlastima na svim nivoima u BiH, u svim oblastima od zajedničkog interesa, kroz proces izrade i usvajanja preporuka koje su sadržane u našoj Bijeloj knjizi. Ova inicijativa je dio šire misije koju VSI realizira skoro 12 godina na izgradnji institucionalnog dijaloga nevladinog i vladinog sektora u BiH. Kao rezultat ovih aktivnosti u proteklih deset godina sklopljen je Memorandum o razumijevanju između VSI i entitetskih vlada, te uspostavljena bliska saradnja sa Vijećem ministara BiH, Parlamentom FBiH, te drugim državnim i entitetskim stručnim agencijama i institucijama.

Zahvaljujući zalaganju i aktivnostima VSI, vlasti u BiH su prepoznale korist da poslovne asocijacije, poput naše, mogu svojim znanjem i nezavisnom ekspertizom dati značajan doprinos procesu donošenja odluka vladama na svim nivoima, od lokalnog, entitetskog do državnog. Posebno smo zadovoljni željom za dijalogom i da se znatan dio preporuka iz naše Bijele knjige implementira od obje entitetske vlade, jer se uglavnom i poklapaju sa proklamiranim ciljevima Reformske agende. Ključni ciljevi reformi, kao što su vladavina prava, smanjenje poreznog opterećenja na rad i investicije, stvaranje boljeg poslovnog ambijenta, kao i opredjeljenje da dalji rast i prosperitet moraju biti zasnivani na privlačenju investicija, svakako zvuče ohrabrujuće, međutim, potrebno je osigurati da zaista i promjene, odnosno reforme, budu dosta brže i efikasnije, te provedene u skladu sa ciljevima.

Koliko vlasti u BiH daju važnosti dokumentima i podacima koje im VSI predoči?

- VSI je ostvario aktivniju saradnju sa vlastima u BiH u proteklih nekoliko godina. Sama činjenica da je Bijela knjiga, naš najvažniji pisani dokument, postala dio reformskih procesa u institucijama BiH, govori u prilog intenzivnijoj saradnji sa vlastima. Naša Bijela knjiga, u kojoj su sadržane preporuke poslovne zajednice u BiH, kao zvanični dokument nalazila se dva puta u parlamentarnoj raspravi, u FBiH i RS. Osim toga, VSI je tokom proteklih 12 godina dao poseban doprinos u kreiranju javnih politika jer uživa posebnu vrstu povjerenja među svojim članovima i partnerima, kao i u društvu u cjelini, što nam omogućava da izrazimo zabrinutost naših članica, zastupamo njihove interese i dajemo priliku da učestvuju u odlučivanju o značajnim pitanjima.

(Foto: Dmitry Kalinovsky/shutterstock.com)
Koje biste tri stvari naveli kao najveće mane u investiranju u BiH?

- Prema mišljenju VSI članica, rizici koji imaju najveći značaj i utjecaj na njihovo uspješno poslovanje su: nepredvidivost porezne politike, neujednačeno postupanje inspekcijskih organa, te politička nestabilnost. Slično tome, na lokalnom nivou, obimna birokracija i neefikasnost administracije, te visoki parafiskalni nameti identifikovani su kao najveće prepreke za ulaganje.

Prema podacima FIPA, u protekloj godini ostvaren je rekordan rast stranih investicija. Šta je, prema Vašem mišljenju, uticalo na to?

- Osvrćući se na razdoblje iza nas, kada je u pitanju poslovna klima u BiH, možemo primijetiti da je 2017. bila u znaku djelimične implementacije najavljenih reformskih procesa.

Iako se odnos prema direktnim stranim ulaganjima mijenjao nabolje posljednjih decenija, ne možemo zanemariti činjenicu da je priliv direktnih stranih ulaganja (DSU) u posljednje dvije godine bio izrazito mali, no nedavno objavljeni preliminarni pokazatelji za četiri kvartala 2017. ipak daju određenu dozu optimizma, s obzirom na to da je zabilježen porast DSU od 57,3% u odnosu na iznos u 2016, te porast DSU za 26,4% u odnosu na petogodišnji prosjek.

U posljednjih nekoliko godina nivo ukupnih direktnih stranih ulaganja u BiH se kreće između 180 i 380 mil EUR godišnje, a to što se tiče ulaganja, nije pretjerano velika vrijednost za jednu zemlju. Kontinuiranim radom na uklanjanju barijera i stvaranju boljeg poslovnog ambijenta i imidža BiH kao destinacije povoljne za ulaganja, stvoriće se i opća klima koju će prepoznati i ulagači i šira javnost, pa će tada i ove velike investicije uz ukupan godišnji priliv veći od milijardu KM postati realnost. Inače, smatram da je i najmanji interes investitora za ulaganja u BiH vrijedan pažnje i zaslužuje podršku i medija i institucija. Pritom ponajviše mislim na investicije koje bi bile usmjerene u proizvodnju, stvaranje novih vrijednosti i otvaranje novih radnih mjesta.

Koji sektori su najprivlačniji stranim investitorima za ulaganje, u šta najviše ulažu i kolika je trajnost tih investicija?

- Što se tiče naše asocijacije, članice VSI su svoja ulaganja realizirale u brojnim djelatnostima i sektorima. Investicije su najviše realizirane u uslužnim djelatnostima (20%), prerađivačkoj industriji (18%), dok su finansijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja zastupljene sa po 12%. Djelatnost informacija i komunikacija zastupljena je sa 11, a trgovina na veliko i malo sa 9 posto ukupnog udjela. U uslužnim djelatnostima najviše su zastupljene finansijske i konsultantske usluge, dok u prerađivačkoj industriji najveću zastupljenost imaju hemijska industrija, proizvodnja/prerada hrane i pića, te energetski i građevinski sektor. Atraktivni sektori su svakako i poljoprivreda i prehrambena industrija, drvna industrija, metalna industrija, turizam i informacione tehnologije.

Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.