Vesko Drljača, ministar za rad i socijalnu politiku FBiH - Smanjiti trend odlaska radnika

Ono što mi možemo obećati u budućnosti je da ćemo se još više truditi i da ćemo kroz odgovarajuće programe, izmjene zakonskih propisa i podsticaje pokušati da trend odlaska radnika smanjimo, odnosno da ga dovedemo u najmanju moguću mjeru, kaže Vesko Drljača, federalni ministar za rad i socijalnu politiku, u intervju za Nezavisne, a povodom 1. maja, praznika rada.

- Ministarstvo i Vlada FBiH u punom kapacitetu rade na tome da, i radnicima koji već rade, kao i budućim radnicima, uvjeti rada budu što lakši, da plaće budu adekvatne uloženom trudu i da veći broj radnika, odnosno budućih radnika, nezaposlenih lica uvedemo u proces rada - ističe Drljača.

U kakvom položaju radnici u FBiH dočekuju 1. maj, može li radnik dostojanstveno živjeti od svog rada?

- Nismo najzadovoljniji trenutnim stanjem u oblasti radničkih prava, ali činimo sve da to promijenimo. Tako je u procesu i četverogodišnji projekat zapošljavanja koji se radi od kredita Svjetske banke, a koji u naredne četiri godine predviđa zapošljavanje od 20.000 do 23.000 ljudi. Realiziramo projekte u suradnji sa Federalnim zavodom za zapošljavanje, a to je u okviru sredstava iz kredita Svjetske banke. To znači da ćemo već u prvoj godini imati ozbiljne rezultate i već je prvi javni poziv završen preko Federalnog zavoda za zapošljavanje, odnosno kantonalnih službi za zapošljavanje. Taj konkurs bio je u martu i naredni očekujemo već tamo negdje pred kraj ljeta, da otvorimo opet mogućnost da apliciraju poslodavci, kako bi zaposlili što veći broj ljudi. Prvenstveno tu računamo na kategorije teško zaposlivih, to su žene preko 40 godina, to nam je u fokusu. Kad govorimo u kakvom položaju je radnik, radnici nisu u zadovoljavajućem položaju, međutim svaki dan je sve bolje, a ministarstvo radi na tome.

Koja radnička prava su najugroženija u FBiH i kako ih unaprijediti, da li je pravo na rad jedno od najugroženijih?

- Ono što mi definitivno možemo reći je da niko nije zadovoljan u potpunosti kada je u pitanju realizacija prava na rad. Međutim, ono što se može reći, a prema podacima Federalnog zavoda za zapošljavanje, recimo iz januara ove godine, u FBiH je evidentirana prosječna stopa zaposlenih između 50 i 74%. Iz ovog je evidentno, kada je u pitanju stopa nezaposlenosti, da je ona sve manja. Ona konstantno pada i to je upravo posljedica ovih aktivnosti koje provodimo. Dakle, gdje se većina ljudi našla na tržištu rada.

Kolika su ovogodišnja izdvajanja za nova zapošljavanja i podsticaje i ima li prostora za povećanje tih sredstava?

- Koristimo sredstva za zapošljavanje iz Federalnog zavoda za zapošljavanje, prikupljanja iz doprinosa i sredstva koja se izdvajaju iz budžeta, te sredstva iz kredita, između ostalog, i ova sredstva Svjetske banke. Tačan iznos teško je reći, najadekvatnija institucija od koje bi se mogao dobiti taj podatak je Federalni zavod za zapošljavanje, s obzirom na to da je on direktno nadležan za provođenje zapošljavanja, i službe za zapošljavanje kantona, tako da ne mogu da kažem preciznu cifru. Ima prostora za povećanje. I, evo, da kažem da kroz aktivnosti pravljenja Strategije za zapošljavanje za period 2018-2022. godine pripremamo izmjene Zakona o zapošljavanju, gdje veliki segment tih izmjena ide u tom smislu da se što veći iznos sredstava kanališe i usmjeri na podsticaj zapošljavanja u narednom periodu.

Masovno nam odlazi radna snaga, šta mislite o odlasku radnika, posebno visokoobrazovanih, kako zaustaviti taj trend?

- Ministarstvo i Vlada FBiH u punom kapacitetu rade na tome da, i radnicima koji već rade, kao i budućim radnicima, uvjeti rada budu što lakši, da plaće budu adekvatne uloženom trudu i da veći broj radnika, odnosno budućih radnika, nezaposlenih lica uvedemo u proces rada. Ono što mi možemo obećati u budućnosti je da ćemo se još više truditi i da ćemo kroz odgovarajuće programe, izmjene zakonskih propisa i podsticaje, pokušati da ovaj trend odlaska smanjimo, odnosno da ga dovedemo u najmanju moguću mjeru, posebno kada su u pitanju visokoobrazovani kadrovi i mladi kadrovi koji su nam neophodni za dalji razvoj države. Zapravo, nema nijedne reforme bez velikog zapošljavanja mladih.

Može li se očekivati povećavanje plata kako bi se zadržali radnici, te ako se ovaj trend odlaska nastavi, hoćemo li uvoziti radnu snagu i odakle?

- Povećanje plaća najvećim dijelom ovisi o tržištu, zapravo o tome koliko će poslodavci ostvariti profit na samom tržištu. Ono što Vlada i Ministarstvo mogu uraditi jeste da stvore takve uvjete rada, takvo radno okruženje koje će upravo omogućiti da se trend porasta plaća nastavi. Osnovni pokazatelji su neosporni, a oni govore da plaće idu uzlaznom putanjom. Što se tiče radne snage i hoćemo li je biti prinuđeni uvoziti, mislim da je to prejudiciranje. Mi trenutno na tržištu, kako pokazatelji govore, imamo dovoljno radne snage.

U posljednje vrijeme aktuelna tema je izmjena Nacrta zakona o štrajku. Smatrate li da će njime radnici izgubiti pravo na štrajk, s obzirom na to da će poslodavac u takvim uslovima određivati minimum procesa rada?

- Ono što se može reći o samom tekstu zakona je da je ideja bila da u skladu sa Konvencijom Međunarodne organizacije rada, radnici u potpunosti mogu da koriste instrument štrajka, jer je, zapravo, štrajk osnovni instrument za zaštitu radničkih prava i mi ni u kojem smislu nismo ograničavali prava na štrajk. Radi se o tome da mijenjamo postojeći Zakon o štrajku koji je dosta zastario i jednostavno potreba tržišta rada je zahtijevala da ga prilagodimo novim uvjetima rada, da ga prilagodimo novim propisima iz oblasti radnih odnosa. I, evo, ono što je fokus u narednom periodu je to da postignemo apsolutni kompromis u vezi s tekstom zakona koji je već jednom bio u Parlamentu i kako bi ga Parlament u konačnoj verziji usvojio, i kako bi njime bili zadovoljni i socijalni partneri, te da se postigne puni efekat, odnosno mogućnost korištenja ovog zakona.