Džemail Vlahovljak, vršitelj dužnosti direktora Energoinvesta - Ne bavimo se viškom radne snage, nego manjkom posla

Sarajevski Energoinvest već je godinu dana u raljama politike čiji se sudionici ne mogu dogovoriti o tome kojoj će političkoj stranci pripasti direktorska fotelja. Za to vrijeme na tome vrućem stolcu i dalje sjede Džemail Vlahovljak, energoinvestovac i, kao što ponosno ističe, začudo nestranački čovjek, koji uspijeva očuvati položaj te kompanije kao jedne od najvećih u državi.

U razgovoru za BiH Lider Vlahovljak ipak otkriva kako polako gubi snagu boriti se osim s globalnim ekonomskim problemima i protiv političkih nadmudrivanja u vlasti, koja umjesto da pomogne svojoj tvrtki prouzrokuje samo još veće teškoće.

• Energoinvest gotovo sav prihod ostvaruje na inozemnom tržištu. Koliko je globalna ekonomska kriza pogodila poslovanje poduzeća, a koliko bi se takvo što tek moglo dogoditi?

- Zasad se još ne osjeti taj utjecaj. Međutim, kad je već krenula prva priča o financijskoj krizi, počeli smo razmišljati o mogućim utjecajima. Svjesni smo da ćemo biti jedna od prvih kompanija u BiH koje će biti na udaru, jer 90-ak posto prihoda ostvarujemo na inotržištu. Moram reći da neki naši investitori već najavljuju preispitivanje svojih investicija, s te ćemo strane imati problema. Zato smo počeli pospremati stvari u svojoj kući. Osnovan je poseban tim koji preispituje sve moguće troškove jer je to rezerva za koju smo procijenili da je ima, a posebnu ćemo pozornost posvetiti efi kasnosti svojih projekata jer procjenjujemo da u tome također postoji velika rezerva. Nastojat ćemo da se zbog recesije i ekonomske krize ne nađemo u situaciji u kojoj bismo poslovali s gubitkom ili bili primorani otpuštati radnike.

• Vlasnici i uprave kompanija u BiH tvrde da neće biti otpuštanja i da će to biti posljednja mjera. Međutim, radnike se već počelo otpuštati. Koliko je realno očekivati da se to dogodi u Energoinvestu?

- Otkako sam direktor ove tvrtke, u njoj se provodi politika da se ne bavimo viškom radne snage, nego manjkom posla, i to je moto cijelog tima. Moram, međutim, reći da u Energoinvestu već godinama postoji višak od otprilike 250 do 300 ljudi. Mi to vučemo i financiramo. U svim svojim financijskim rezultatima zabilježen je taj trošak bez kojega bismo sigurno mogli uspješnije funkcionirati. Prevedeno, naš bi profit bio nekoliko milijuna maraka veći da nije tih ljudi. Međutim, mi smo državna tvrtka i moramo voditi računa o njima, jer dužni smo pokazati određenu socijalnu osjetljivost. Dok god to budemo mogli vući, to ćemo i raditi. Trenutačno imamo ugovorenih uspješno i da ne bude otpuštanja radnika, smanjivanja plaća ili sporosti prilikom vraćanja kredita.

• Koliko su ovom krizom ugrožena tradicionalna tržišta na kojima Energoinvest posluje, osobito ona na sjeveru Afrike, poput alžirskog ili libijskog?

- Danas kriza najviše pogađa ekonomski uređena tržišta poput europskog ili američkog, to se vrlo brzo vidi prema brojnim pokazateljima. Naša su tržišta akumulirala velike količine petrodolara dok je cijena nafte bila visoka, i to su potentna tržišta. Međutim, u općoj atmosferi preispitivanja i te zemlje počinju usporavati svoje investicijske planove. Neće biti manjka novca, ali bit će manjka hrabrosti i odlučnosti da se taj novac uloži. To će prouzročiti manjak posla i izazvati veću konkurenciju, što će voditi snižavanju cijena. Mi kao izvozno poduzeće imamo i drugi problem, fiksni tečaj marke i eura. Stalno nas pritišće inflacija, a za jedan euro uvijek dobijemo isti iznos. U posljednje četiri godine naše su plaće porasle 50-ak posto, ali ne zato što nam je profit rastao toliko, nego zbog pritiska inflacije. Kraj iduće godine bit će pokazatelj možemo li nastaviti kao što danas radimo. To će ovisiti i o situaciji na bankarskom tržištu.

• Može li Razvojna banka FBiH, koja se pomalo stidljivo počinje pojavljivati kao izvor kapitala, pratiti Energoinvest?

- To je ono za čim Energoinvest odavno žudi. Nama kao državi treba jedna jaka razvojna banka koja bi plasirala jeftina kreditna sredstva za financiranje naših izvoznih poslova. Današnja je Razvojna banka mala - poslujući prema današnjim bankarskim uzusima, pokriva samo malen dio Energoinvestovih potreba. Kad bismo imali jednu jaku banku, imali bismo jeftinije servise, garancije. Zato itekako želimo da se u BiH etablira snažna razvojna banka. To je jedna od državnih mjera kojom se može pomoći privredi u doba krize.

Razgovarao: Admir Mujanović