Izvor: eKapija | Četvrtak, 26.04.2018.| 09:00

Gordana Drobnjak, izvršna direktorica Evropskog dobrovoljnog penzijskog fonda - Očekujemo više od 15.000 članova do kraja 2018.

Gordana Drobnjak
Prve uplate u Evropski dobrovoljni penzijski fond u Republici Srpskoj, prvi fond te vrste u BiH, počele su krajem prošle godine, a novac se trenutno uplaćuje za nekoliko stotina članova iz petnaestak malih i srednjih preduzeća. Međutim, u fondu očekuju da će broj članova do kraja 2018. biti veći za oko 15.000, kada bi trebalo da bude završen proces pristupanja velikih preduzeća sa kojima je već potpisan memorandum.

- Minimalan iznos uplate u dobrovoljni penzijski fond je 10 KM, dok gornja granica ne postoji. Međutim, ono što je stimulacija za poslodavce je da su mjesečnom uplatom do 100 KM po zaposlenom oslobođeni plaćanja doprinosa za taj iznos. Takođe, uplate poslodavca su odbitna stavka kod utvrđivanja poreza na dobit - rekla je u intervjuu za eKapiju Gordana Drobnjak, izvršna direktorica Evropskog dobrovoljnog penzijskog fonda.

Drobnjak objašnjava da je formiranje penzijskog plana, sa stanovišta poreskih propisa, najpovoljniji način za stimulaciju zaposlenih, te da to šalje snažnu poruku da poslodavac dugoročno vodi brigu o zaposlenima.

eKapija: Evropski dobrovoljni penzijski fond u RS počeo je da radi krajem novembra 2017. Kakvi su rezultati rada za pola godine? Koliko su građani upoznati sa ovom vrstom štednje za starost?

- Svakodnevno smo u kontaktu sa poslodavcima iz različitih privrednih djelatnosti. Većina poslodavaca pozitivno reaguje na mogućnost stimulisanja zaposlenih kroz penzijske planove, posebno oni poslodavci kojima je bitno da zadrže kvalifikovanu radnu snagu. Kada, i sa kojim iznosima će pojedini poslodavci formirati penzijski plan zavisi prije svega od finansijske situacije i planova svake pojedinačne firme, budući da je riječ o dobrovoljnoj vrsti penzijskog osiguranja. Iskustvo do sada govori, što je u skladu i sa međunarodnom i regionalnom praksom, da je mnogo veće interesovanje za članstvo u Evropskom dobrovoljnom penzijskom fondu preko poslodavaca, tj. radnici su više motivisani da i sami počnu štedjeti za dodatnu penziju ukoliko je poslodavac spreman da za svoje radnike organizuje penzijski plan i uplati barem dio penzijskog doprinosa.

eKapija: S obzirom na niske prosječne plate koje teško pokrivaju redovne mjesečne troškove, izdavajanja za dobrovoljnu penziju su skoro nemoguća misija za većinu građana u RS. Da li je realno očekivati da ovaj fond bude održiv?


- Fondovi takozvanog prvog stuba i kod nas, a i u drugim zemljama suočavaju se sa izazovima prije svega demografske prirode. Sve je manje zaposlenih u odnosu na broj penzionera, dok se istovremeno produžava očekivani životni vijek. To u dugom roku stvara velike teškoće za fondove prvog stuba jer dolaze u situaciju da sve manje zaposlenih tekućim doprinosima finansira sve veći broj penzionera koji, u prosjeku, žive sve duže. Fond PIO će u svakom slučaju postojati kao pružalac nekog iznosa penzije, međutim, posebno u dugom roku, ne može se od fondova iz prvog stuba očekivati da u potpunosti isplatama penzija iz tog stuba zadovolje sve potrebe korsnika. Drugim riječima, penzije iz prvog stuba neće prestati da budu isplaćivane, ali će visina tih penzija, posebno za one koji imaju još nekoliko decenija do penzionisanja, biti značajno manja i u odnosu na platu, i u odnosu na potrebe penzionera.

eKapija: Prosječna penzija u RS iznosi oko 40% prosječne plate, a nerealno je očekivati značajniji rast penzija u budućnosti, te je iz toga razloga neophodno razmišljati o dodatnoj štednji. Da li postoje neke olakšice za poslodavce ili zaposlene koje bi ih stimulisale za uplatu u dobrovoljni penzijskih fond?


- Trenutna zakonska rješenja iz oblasti poreskih propisa u RS pružaju mogućnost da uplate u dobrovoljne penzijske fondove do 1.200 KM godišnje, odnosno 100 KM mjesečno, budu oslobođene od doprinosa, a da se za taj isti iznos uplata izvrši umanjenje poreske osnovice poreza na dohodak. Ukoliko se poslodavac odluči da od svojih sredstava uplati određeni iznos, do iznosa predviđenog za poreska oslobađanja, za račun svog zaposlenog to je dodatna štednja i imovina, na individulanom računu svakog pojedinca. Takođe, ukoliko radnik, uz uplatu poslodavca, odluči da u dobrovoljni penzijski fond uplati iznos od na primjer 50 KM mjesečno od bruto plate to će se kroz njegovu neto platu reflektovati kao 30,15 KM.

Ukoliko se poslodavac, što je i najčešća praksa prilikom pristupanja u dobrovoljne penzijske fondove, odluči da za svoje radnike organizuje penzijski plan i na račun svojim zaposlennih izvrši ulatu u penzijski fond, neće biti u obavezi da na tu uplatu, do 100 KM mjesečno plati doprinose, te je to za poslodavce najpovoljni način stimulacije i nagrađivanja radnika. Takođe uplate poslodavca su odbitna stavka kod utvrđivanja poreza na dobit.
Ilustracija (Foto: Stock-Asso/shutterstock.com)
eKapija: Koliko fond trenutno broji članova i jeste li zadovoljni visinom uplata?

- Do sada su potpunu proceduru uključivanja u Evropski dobrovoljni penzijski fond završilo oko petnaest malih i srednjih preduzeća, čime fond broji prvih nekoliko stotina članova po ovom osnovu, dok procedura priključivanja za velike pravne subjekte traje nešto duže, budući da je riječ o preduzećima koja imaju i po nekoliko hiljada zaposlenih. Velika preduzeća, koja imaju više od 15.000 zaposlenih i sa kojima smo već potpisali memorandum o procesu pristupanja, cjelokupan proces bi trebalo da dovrše u toku 2018. godine.

Visina uplata kako od starane poslodavca tako i pojedinaca zavisi, prije svega, od pojedinačne finansijske situacije u kojoj se nalazi svaki poslodavac, njegove delatnosti, profitabilnosti, ali i broja zaposlenih. Veća preduzeća u prosjeku imaju manji iznos uplata po zapsolenom od preduzeća sa manjim brojem zaposlenih, dok se pojedinci koji zaključuju individulane ugovore, zasada najčešće odlučuju da u potpunosti iskoriste poreske olakšice i zaključuju ugovore sa uplatom od 100 KM mjesečno.

eKapija: Koji je interes države u postojanju dobrovoljnih penzijskih fondova?

- Upravo zbog izazova sa kojima se suočava prvi stub obaveznog penzijskog osiguranja o kojima smo već govorili, države, u većini zemalja, a od sada i kod nas, uvode dodatne stubove penzijskog sitema i daju poreske olakšice kako bi stimulisali ljude da postanu odgovorni za sopstevnu štednju za starost. U dugom roku, štednja kroz dobrovoljne penzijske fondove smanjuje socijalne pritiske na budžet jer će, uz očekivana smanjena primanja iz prvog stuba, ljudi koji imaju štednju u dobrovoljnim penzijskim fondovima imati svoje dodatne prihode u starosti nezavisne od primanja klasične penzije.

Sa druge strane, akumulisana sredstva u dobrovoljnim penzijskim fondovima su značajan faktor na tršištima kapitala, jer zbog svojih dugoročnih izvora sredstava u koznervativne investicione politike mogu biti podržavalac finansiranja budžeta.

eKapija: Kada se može raspolagati akumuliranim novcem? Da li postoje vanredne situacije kada se može podići prije roka?

- Pravo raspolaganja novcem stiče se sa napunjenih 58 godina života ili sa napunjenih 53 godine i najmanje 5 godina uplata. Povlačenje novca mora da počne najkasnije sa napunjenih 70 godina. Novac će moći da se povuče u jednokratnom iznosu u specijalnim okolnostima definisanim zakonskim propisima, a odnose se na određena oboljenja ili nesposobnost za rad, kao i u uslovima definisanim Ugovorom, ili u vidu programirane isplate, čiji rok i dinamiku određuje član fonda.

Ova penzija je potpuno nezvisna od radnog staža pojedinca, odnosno na nju ne utiče ni koliko godina je uplaćivan radni staž ni koji su iznosi uplaćivani tom prilikom. Uplate u treći stub su dobrovoljne, fleksibilne kako iznosom tako i periodom uplate i predstavljaju ličnu imovinu člana fonda. Novac ostaje na ličnom računu radnika ili pojedinca i kada on promijeni radno mjesto. Pojedinac u slučaju napuštanja poslodavca koji je imao organizovani plan, može nastaviti da uplaćuje kao pojedinac ili može postati član penzijskog plana kod drugog poslodavca. Sve uplate koje je poslodavac izvršio dok je radnik bio zaposlen predstavljaju ličnu imovinu radnika.

eKapija: Kakvi su vam planovi u ovoj godini za dalji razvoj fonda?

- Smatramo da je potrebno raditi na stvaranju svijesti o neophodnosti štednje za starost, ali i stvaranju osjećaja odgovornosti sa sopstvenu finansijsku dobrobit kod pojedinaca, kako zbog demografskih trendova tako i zbog stanja u kojem se nalazi sistem obaveznog penzijskog osiguranja. Naši planovi za ovu godinu tiču se intenzivnijeg promovisanja Evropskog dobrovoljnog penzijskog fonda, sa primarnim ciljem da se stručna, poslovna, ali i opšta javnost upozna prvenstveno sa sistemom dobrovoljnog penzijskog osiguranja. Takođe nam je cilj promocija kod što većeg broja poslodavaca, budući da je formiranje penzijskog plana za zaposlene, sa stanovišta poreskih propisa, najpovoljniji način za stimulaciju zaposlenih koji šalje snažnu poruku da poslodavac dugoročno vodi brigu o zaposlenima.

Slobodana Šubara


Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.