Srđan Lazović, generalni direktor Philip Morris BiH - Visoke akcize na duvan povećale šverc, država godišnje gubi 600 mil KM
Međutim, u procesu harmonizacije potrebno je voditi računa o građanima i njihovoj ekonomskoj situaciji i uticaju zakonskih promjena na njihov životni standard, te izbeći dodatne ekonomske i socijalne probleme po stanovništvo, rekao je generalni direktor kompanije Philip Morris International BiH Srđan Lazović.
On je istakao da se u BiH kroz prizmu važećeg Zakona o akcizama koji se odnosi na duvanske proizvode dešava upravo suprotno i da proces harmonizacije akciznih stopa ide daleko brže nego ostalih propisa.
- To za posljedicu ima da je cijena legalnih duhanskih proizvoda veća od onoga što potrošač objektivno može da plati. U konačnici to, nažalost, rezultira padom legalnog tržišta, rastom crnog tržišta i posljedično padom državnih prihoda - ističe Lazović.
Gdje su ključni uzroci problema o kojima govorite i koliko im je doprinijela akcizna politika koju vodi država i koja podrazumijeva prilično agresivan i konstantan rast akcize na cigarete?
- Osnovni uzrok navedenih problema je Zakon o akcizama iz 2009. godine koji predviđa rast akcize svakog januara za 7,5 KM na 1.000 komada cigareta. Preračunato po paklici, to svake godine iznosi novih 35 feninga akcize i PDV-a. To je klasičan primjer nagle harmonizacije sa EU prema kojoj je akcizno opterećenje daleko iznad kupovne moći potrošača u BiH. Koliko je loša situacija, govori i podatak da je BiH postala negativni rekorder u Evropi po učešću akcize u cijeni cigareta koje iznosi čak 73%. Poređenja radi, akcizno opterećenje u Njemačkoj je 58%, Švedskoj 57%, Hrvatskoj 55%... Ako na sve ovo dodamo i PDV, dolazimo do toga da je ukupno poresko opterećenje po paklici cigareta u BiH 87%. To pojednostavljeno znači da, ukoliko ste kupili paklicu cigareta od 5 KM, državi ste platili 4,35 KM poreza.
Država opravdava povećanje akciza harmonizacijom propisa sa EU. Kakva je praksa u drugim zemljama koje su članice ili su u procesu pristupanja EU?
- U trenutku donošenja zakona 2009. godine postojala je procjena da će BiH ući u EU do 2020. godine, te je donesen ovakav zakon. Nažalost, kao što vidimo, BiH neće biti dio EU još neko vrijeme, a prema akcizi na duvanske proizvode ona će to "biti" za godinu ili dvije. To znači da će pet ili čak deset godina prije ulaska u EU, BiH imati duvanske akcize na nivou Unije. Za razliku od BiH, zemlje koje su već pristupile EU su uskladile iznos akcize u periodu od četiri do šest godina nakon, a ne prije ulaska. Posljednji primjer je Hrvatska, koja je postala punopravna članica 2013, a dostigla je zahtjevani nivo akcize tek ove godine, dakle pet godina poslije punopravnog članstva.
Šta to u stvarnosti znači imajući u vidu trougao - nameti države - standard stanovništva - profit proizvođača?
- Odgovor na to pitanje možda najbolje odslikava indeks priuštivosti koji govori koliko je dnevnog dohotka potrebno da se kupi jedna paklica cigareta. Prema podacima Euromonitora, da bi priuštio paklicu legalnih cigareta, potrošač u BiH treba da izdvoji 24% svog dnevnog dohotka. Poređenja radi, potrošaču u Njemačkoj treba 9%, a u Švajcarskoj 6% njegovog dnevnog dohotka. Upravo zbog toga potrošač u BiH traži alternativnu na crnom tržištu.
- Naizgled pozitivni efekti bili su vidljivi samo kratkoročno u prvim godinama sprovođenja zakona kada je zabilježen rast prihoda u budžetu. Međutim, kako su cijene rasle, državni prihodi su prestali da rastu, jer su se potrošači okretali crnom tržištu, što se negativno odrazilo i na državu i na legalne proizvođače duvanskih proizvoda, te u konačnici i na potrošače koji koriste proizvode koji nisu prošli niti jednu kontrolu kvaliteta. O veličini problema svjedoči i podatak da je legalno tržište duvanskih proizvoda, prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje, u periodu od 2011. do 2017. prepolovljeno. Palo je sa deset milijardi cigareta u 2010. na 4,9 milijardi u 2017. godini, dok je potrošnja duvanskih proizvoda minimalno smanjena. To znači da se potrošač, u nemogućnosti da kupi legalni duvanski proizvod, okrenuo ilegalnom tržištu koje je u 2017. procijenjeno na 40% ukupne potrošnje duvanskih proizvoda. Time je budžet ostao bez 600 mil KM prihoda od akcize i PDV-a.
Na koji način je moguće suzbiti crno tržište s obzirom na to da je ono prisutno i unutar BiH i sa pojedinim susjednim zemljama?
- Nažalost, i u segmentu crnog tržišta BiH uz Crnu Goru, u kojoj se uslijed naglog rasta akciza prošlog ljeta legalno tržište urušava vrtoglavom brzinom, spada u negativne rekordere u Evropi. BiH zbog šverca gubi stotine miliona KM i taj trend se iz godine u godinu povećava. Tendenciozno nametanje teme da državni prihodi od duvanskih proizvoda u BiH ne padaju zamagljuje realnu sliku, jer je pravo pitanje gdje bi državni prihodi zapravo trebalo da budu da nemamo ovoliku nelegalnu trgovinu. Primjera radi, u periodu od 2011. do 2017. akciza je porasla za čak 105%, a državni prihodi svega 10,5%. Ovo je vjerovatno i najbolji dokaz da se potrošač okrenuo ilegalnom tržištu u nemogućnosti da priušti ovoliko oporezovan proizvod. Kada je u pitanju suzbijanje crnog tržišta, nije dovoljno samo reaktivno djelovanje, to jest osloniti se samo na državne organe koji se bave sprečavanjem krijumčarenja, nelegalne proizvodnje i prodaje, već je, pored njih, potrebno i preventivno i sistematski djelovati. U slučaju BiH to je jedino moguće kroz izmjenu Zakona o akcizama u dijelu koji se tiče duvanskih proizvoda.
Šta je posljednje rješenje za probleme o kojima govorite i da li država može ublažiti agresivan rast akcize na duvanske proizvode?
- Uzimajući u obzir trenutno ekonomsko-političko stanje, jedino rješenje jeste moratorijum, odnosno zaustavljanje rasta akciza u 2019. godini. To je uistinu samo kratkoročno rješenje koje bi usporilo dalju eroziju legalnog tržišta. S druge strane, ono bi dalo prostora državnim organima da, nakon izbora i konstituisanja nove vlasti, izrade novi i mnogo kvalitetniji akcizni okvir koji bi omogućio dugoročnu održivost legalne industrije i posljedično državnih prihoda.
Top priče
27.03.2024. | Saobraćaj
Nakon što je uvođenjem zajedničkog TAG uređaja za naplatu cestarine omogućeno da vozači iz Srbije, Crne Gore i Hrvatske kroz naplatne rampe na autocestama prolaze bez čekanja, isto će uskoro moći i građani BiH. Naime, na inicijativu resornih ministara Bosne i Hercegovine i Republike Srbije Edina Forte i Gorana Vesića, u četvrtak će u Beogradu biti potpisan protokol o saradnji i sa Bosnom i Hercegovinom. Drugim riječima, svi oni
27.03.2024. | Industrija, IT, Telekomunikacije, Turizam, sport, kultura
27.03.2024. | Industrija, IT, Telekomunikacije, Turizam, sport, kultura
27.03.2024. | Građevina
Grad Trebinje neće dozvoliti izgradnju stambenih objekata na parcelama koje su prodale Vode Srpske
27.03.2024. | Građevina
27.03.2024. | Finansije
Vrhovni sud RS presudio u milionskom sporu Bitminera i Unicredit banke
27.03.2024. | Finansije
28.03.2024. | Industrija, Saobraćaj
AHK-Automotive Summit 18. aprila u Sarajevu
28.03.2024. | Industrija, Saobraćaj
27.03.2024. | Energija
Pionirski projekat kompanije MT-Komex BiH - Uskoro kreće izgradnja fotonaponske elektrane u Goraždu
27.03.2024. | Energija
eKapija+
28.03.2024. | Agro
Noblewood Grupa: Ka novim horizontima sa osnaženim vrijednostima
28.03.2024. | Agro
28.03.2024. | Industrija, Saobraćaj
AHK-Automotive Summit 18. aprila u Sarajevu
28.03.2024. | Industrija, Saobraćaj
27.03.2024. | Saobraćaj, Turizam, sport, kultura
Međunarodni sajam turizma u Sarajevu od 25. do 27. aprila
27.03.2024. | Saobraćaj, Turizam, sport, kultura
27.03.2024. | Agro, Industrija, Turizam, sport, kultura
Sajamski dani Gradiška 2024 krajem aprila - Privreda i obrazovanje u fokusu
27.03.2024. | Agro, Industrija, Turizam, sport, kultura
Poslovne šanse
28.03.2024. | Industrija, Građevina
Na licitaciji četiri parcele u Poslovnoj zoni Kreka Sjever u Tuzli - Rok za dostavljanje prijava 15. april
28.03.2024. | Građevina, Saobraćaj, Turizam, sport, kultura
Spreman novac za Vidikovac iznad Trebinja, raspisan i tender za izvođača radova
28.03.2024.. | Građevina, Saobraćaj, Turizam, sport, kultura
28.03.2024. | Građevina, Zdravstvo
Raspisan tender za rekonstrukciju ambulante u laktaškom naselju Trn - Posao vrijedan 1,2 mil KM
28.03.2024. | Građevina, Zdravstvo
22.03.2024. | Industrija, Građevina, Saobraćaj
Produžen rok za dostavljanje ponuda za dionicu Tunel Kvanj-Buna
22.03.2024. | Industrija, Građevina, Saobraćaj
23.03.2024. | Industrija
Oglašena prodaja imovine zvorničke Mehanike, cijena viša od 14 mil KM
23.03.2024. | Industrija
22.03.2024. | Industrija
Agencija Eda nabavlja informacioni sistem za potrebe Instituta za metrologiju BiH
22.03.2024. | Industrija