NavMenu

Srđan Lazović, generalni direktor Philip Morris BiH - Visoke akcize na duvan povećale šverc, država godišnje gubi 600 mil KM

Izvor: Glas Srpske Četvrtak, 05.04.2018. 08:40
Komentari
Podeli
Srđan LazovićSrđan Lazović
BiH na putu ka punopravnom članstvu u EU mora da pristupi harmonizaciji lokalne sa evropskom regulativom, između ostalog, i u domenu duvanskih proizvoda, što Philip Morris generalno podržava.

Međutim, u procesu harmonizacije potrebno je voditi računa o građanima i njihovoj ekonomskoj situaciji i uticaju zakonskih promjena na njihov životni standard, te izbeći dodatne ekonomske i socijalne probleme po stanovništvo, rekao je generalni direktor kompanije Philip Morris International BiH Srđan Lazović.

On je istakao da se u BiH kroz prizmu važećeg Zakona o akcizama koji se odnosi na duvanske proizvode dešava upravo suprotno i da proces harmonizacije akciznih stopa ide daleko brže nego ostalih propisa.

- To za posljedicu ima da je cijena legalnih duhanskih proizvoda veća od onoga što potrošač objektivno može da plati. U konačnici to, nažalost, rezultira padom legalnog tržišta, rastom crnog tržišta i posljedično padom državnih prihoda - ističe Lazović.

Gdje su ključni uzroci problema o kojima govorite i koliko im je doprinijela akcizna politika koju vodi država i koja podrazumijeva prilično agresivan i konstantan rast akcize na cigarete?


- Osnovni uzrok navedenih problema je Zakon o akcizama iz 2009. godine koji predviđa rast akcize svakog januara za 7,5 KM na 1.000 komada cigareta. Preračunato po paklici, to svake godine iznosi novih 35 feninga akcize i PDV-a. To je klasičan primjer nagle harmonizacije sa EU prema kojoj je akcizno opterećenje daleko iznad kupovne moći potrošača u BiH. Koliko je loša situacija, govori i podatak da je BiH postala negativni rekorder u Evropi po učešću akcize u cijeni cigareta koje iznosi čak 73%. Poređenja radi, akcizno opterećenje u Njemačkoj je 58%, Švedskoj 57%, Hrvatskoj 55%... Ako na sve ovo dodamo i PDV, dolazimo do toga da je ukupno poresko opterećenje po paklici cigareta u BiH 87%. To pojednostavljeno znači da, ukoliko ste kupili paklicu cigareta od 5 KM, državi ste platili 4,35 KM poreza.

Država opravdava povećanje akciza harmonizacijom propisa sa EU. Kakva je praksa u drugim zemljama koje su članice ili su u procesu pristupanja EU?

- U trenutku donošenja zakona 2009. godine postojala je procjena da će BiH ući u EU do 2020. godine, te je donesen ovakav zakon. Nažalost, kao što vidimo, BiH neće biti dio EU još neko vrijeme, a prema akcizi na duvanske proizvode ona će to "biti" za godinu ili dvije. To znači da će pet ili čak deset godina prije ulaska u EU, BiH imati duvanske akcize na nivou Unije. Za razliku od BiH, zemlje koje su već pristupile EU su uskladile iznos akcize u periodu od četiri do šest godina nakon, a ne prije ulaska. Posljednji primjer je Hrvatska, koja je postala punopravna članica 2013, a dostigla je zahtjevani nivo akcize tek ove godine, dakle pet godina poslije punopravnog članstva.

Šta to u stvarnosti znači imajući u vidu trougao - nameti države - standard stanovništva - profit proizvođača?

- Odgovor na to pitanje možda najbolje odslikava indeks priuštivosti koji govori koliko je dnevnog dohotka potrebno da se kupi jedna paklica cigareta. Prema podacima Euromonitora, da bi priuštio paklicu legalnih cigareta, potrošač u BiH treba da izdvoji 24% svog dnevnog dohotka. Poređenja radi, potrošaču u Njemačkoj treba 9%, a u Švajcarskoj 6% njegovog dnevnog dohotka. Upravo zbog toga potrošač u BiH traži alternativnu na crnom tržištu.

(Foto: underworld/shutterstock.com)
Imajući u vidu sve o čemu razgovaramo, da li možete izvući zaključak da li je akcizna politika koju vodi BiH donijela više pozitivnih ili negativnih efekata i za državu i za proizvođače duvanskih proizvoda i u čemu se ogledaju i jedni i drugi efekti?


- Naizgled pozitivni efekti bili su vidljivi samo kratkoročno u prvim godinama sprovođenja zakona kada je zabilježen rast prihoda u budžetu. Međutim, kako su cijene rasle, državni prihodi su prestali da rastu, jer su se potrošači okretali crnom tržištu, što se negativno odrazilo i na državu i na legalne proizvođače duvanskih proizvoda, te u konačnici i na potrošače koji koriste proizvode koji nisu prošli niti jednu kontrolu kvaliteta. O veličini problema svjedoči i podatak da je legalno tržište duvanskih proizvoda, prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje, u periodu od 2011. do 2017. prepolovljeno. Palo je sa deset milijardi cigareta u 2010. na 4,9 milijardi u 2017. godini, dok je potrošnja duvanskih proizvoda minimalno smanjena. To znači da se potrošač, u nemogućnosti da kupi legalni duvanski proizvod, okrenuo ilegalnom tržištu koje je u 2017. procijenjeno na 40% ukupne potrošnje duvanskih proizvoda. Time je budžet ostao bez 600 mil KM prihoda od akcize i PDV-a.


Na koji način je moguće suzbiti crno tržište s obzirom na to da je ono prisutno i unutar BiH i sa pojedinim susjednim zemljama?

- Nažalost, i u segmentu crnog tržišta BiH uz Crnu Goru, u kojoj se uslijed naglog rasta akciza prošlog ljeta legalno tržište urušava vrtoglavom brzinom, spada u negativne rekordere u Evropi. BiH zbog šverca gubi stotine miliona KM i taj trend se iz godine u godinu povećava. Tendenciozno nametanje teme da državni prihodi od duvanskih proizvoda u BiH ne padaju zamagljuje realnu sliku, jer je pravo pitanje gdje bi državni prihodi zapravo trebalo da budu da nemamo ovoliku nelegalnu trgovinu. Primjera radi, u periodu od 2011. do 2017. akciza je porasla za čak 105%, a državni prihodi svega 10,5%. Ovo je vjerovatno i najbolji dokaz da se potrošač okrenuo ilegalnom tržištu u nemogućnosti da priušti ovoliko oporezovan proizvod. Kada je u pitanju suzbijanje crnog tržišta, nije dovoljno samo reaktivno djelovanje, to jest osloniti se samo na državne organe koji se bave sprečavanjem krijumčarenja, nelegalne proizvodnje i prodaje, već je, pored njih, potrebno i preventivno i sistematski djelovati. U slučaju BiH to je jedino moguće kroz izmjenu Zakona o akcizama u dijelu koji se tiče duvanskih proizvoda.

Šta je posljednje rješenje za probleme o kojima govorite i da li država može ublažiti agresivan rast akcize na duvanske proizvode?

- Uzimajući u obzir trenutno ekonomsko-političko stanje, jedino rješenje jeste moratorijum, odnosno zaustavljanje rasta akciza u 2019. godini. To je uistinu samo kratkoročno rješenje koje bi usporilo dalju eroziju legalnog tržišta. S druge strane, ono bi dalo prostora državnim organima da, nakon izbora i konstituisanja nove vlasti, izrade novi i mnogo kvalitetniji akcizni okvir koji bi omogućio dugoročnu održivost legalne industrije i posljedično državnih prihoda.

Komentari
Vaš komentar

Top priče

27.03.2024.  |  Saobraćaj

Jedan TAG uređaj za sve autoceste u regionu - BiH potpisuje protokol o saradnji sa Srbijom, uskoro i sa Hrvatskom

Nakon što je uvođenjem zajedničkog TAG uređaja za naplatu cestarine omogućeno da vozači iz Srbije, Crne Gore i Hrvatske kroz naplatne rampe na autocestama prolaze bez čekanja, isto će uskoro moći i građani BiH. Naime, na inicijativu resornih ministara Bosne i Hercegovine i Republike Srbije Edina Forte i Gorana Vesića, u četvrtak će u Beogradu biti potpisan protokol o saradnji i sa Bosnom i Hercegovinom. Drugim riječima, svi oni

Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izvještaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.