Izvor: Lider poslovni tjednik | Četvrtak, 27.11.2008.| 09:10

Nevenko Herceg, federalni ministar okoliša i turizma - BiH ima sedam puta manje zaštićenih površina od razvijenih zemalja

Pitanja zaštite prirode i okoliša još su donedavno bila predmet interesa samo dijela znanstvene i stručne javnosti u Bosni i Hercegovini. U posljednje dvije godine za to raste interes i široke javnosti, ponajprije zahvaljujući intenziviranju aktivnosti na zaštiti prirodnih vrijednosti iza kojih stoji Federalno ministarstvo okoliša i turizma. Kao svojevrsna kruna tih aktivnosti, potkraj svibnja proglašen je prvi nacionalni park u Federaciji BiH, Nacionalni park Una. Kako održivo upravljati i ostalim zaštićenim područjima objašnjava i dr. Nevenko Herceg, federalni ministar okoliša i turizma.

• Zaštićena područja, kao nositelji održivog razvoja, imaju svoju ulogu u razvoju zemlje i u njenom približavanju zajednici europskih zemalja. Što o tomu govori europska praksa?

- Europa se čvrsto opredijelila za održivi razvoj kao ključno načelo njenih politika i akcija, utemeljenna uravnoteženom ekonomskom rastu i visokom stupnju zaštite i unapređenja kvalitete prirode i okoliša. Bosna i Hercegovina sigurno stoji na putu ubrzanog približavanja Europskoj uniji. Nedvojbeno je da će u razdoblju koje slijedi prednost imati ispunjavanje uvjeta u vezi s približavanjem EU-u. S time u vezi bit će potrebno prioritetno stvoriti tehničke i institucionalne uvjete za njihovu provedbu. Pred nama je veliki posao ustroja institucionalnog upravljanja prirodom koje gotovo da i ne postoji u BiH. U Federaciji imamo tek dvije ustanove koje se organizirano skrbe o prirodi, a njihovo funkcioniranje je ugroženo nadležnom institucionalnom nebrigom i neshvaćanjem potrebe održanja tih sustava. Prije svega mislim na Parkove prirode Hutovo blato i Blidinje, koji su u ovom trenutku jedine službene pravne osobe koje imaju mogućnost organiziranog upravljanja prirodom. Ilustracije radi, navodim primjer Republike Hrvatske, u kojoj je četrdeset ustanova koje organizirano skrbe o prirodi i to osam nacionalnih parkova, dvanaest parkova prirode i dvadeset javnih ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode pri županijama. Kad je riječ o površinama pod zaštitom, mi u BiH imamo tek 0,6 posto površina zaštićenih u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode, dok razvijene zemlje u okruženju imaju od sedam do 15 posto. Iz tih je šturih pokazatelja vrlo razvidno gdje se u sustavu zaštite prirode nalazi BiH. Zato držimo važnim proglašenje NP Una, koje će, uvjereni smo, pridonijeti intenziviranju zaštite prirodnih vrijednosti, a time i našem približavanju europskim standardima.

• Ugledni svjetski stručnjaci redom nam zamjeraju stihijski rad, odnosno nepostojanje strateških dokumenta razvoja. Ministarstvo kojem ste vi na čelu čini se da je izuzetak.

- Nije najveći problem što nam ugledni svjetski stručnjaci zamjeraju stihijski rad i nepostojanje strategija razvoja. Veći je problem što nam iz istih razloga odlaze potencijalni investitori, a ni mi sami ne znamo što bi narod rekao ni kud smo pošli ni gdje smo došli. Sukladno obvezama iz Konvencije o biološkoj raznolikosti i u duhu nacionalnih napora za daljnje očuvanje prirodne baštine, uradili smo Strategiju biološke i krajobrazne raznolikosti s pregledom stanja i akcijskim planovima zaštite (NSAP). Ona definira zaštitu prirode kao očuvanje i održivo korištenje ukupne biološke i krajobrazne raznolikosti, pri čemu `održivo korištenje` znači gospodarsko korištenje prirodnih dobara na način kojim se ona neće dugoročno osiromašiti, nego će prirodni potencijali ostati na korištenje budućim naraštajima. Potkraj ove godine imat ćemo urađenu i strategiju razvoja turizma FBiH, koja će odrediti mjere koje će se sustavno provoditi u cilju ostvarivanja vizije i učinkovitijega korištenja i upravljanja turističkim potencijalima. Strategija zaštite okoliša FBiH, kad bude usvojena, osigurat će da Federacija BiH dostigne visok stupanj usklađenosti propisa i institucija relevantnih za okoliš sa zajedničkim stečevinama EU. Svi ti strateški dokumenti imaju za cilj samo jedno - održivo korištenje prirodnih resursa.

• Bogatstvo u prirodnim i turističkim resursima može znatno pridonijeti bržem gospodarskom oporavku ne samo Federacije nego i cijele zemlje. No, koliko je taj potencijal dovoljno i turistički predstavljen i valoriziran?

- Nažalost, još uvijek nedovoljno. Kao da još nismo postali svjesni koliko je naš temeljni turistički resurs izdašan i ekološki još uvijek visoko vrijedan prostor, za kakvim vlada potražnja na turističkom tržištu. On nas može učiniti prepoznatljivim, samim tim i turistički privlačnim. Kad je riječ o turizmu, držim da je sasvim utemeljeno reći da je on velika razvojna šansa BiH, ali još uvijek nedovoljno prepoznata te je potrebno osigurati bitno šire uvažavanje turizma u profiliranju gospodarskog razvitka. Prihvati li se da je turizam jedna od strateških grana razvoja, institucije vlasti na svim razinama morat će aktivnije poraditi na jačanju institucionalno-zakonodavnog okvira i donošenju adekvatnih mjera ekonomske politike kojim će se privući investicije u turistički sektor i osigurati primjerena valorizacija prirodnih resursa. Opredijelili smo se za razvoj kvalitativnog turizma na temeljima održivog razvoja, što u prvi plan stavlja potrebu očuvanja evidentnih prirodnih ljepota i ekoloških vrijednosti.

• Kako ocjenjujete uspješnost bosanskohercegovačkoga turizma, i koje su destinacije najinteresantnije turistima?

- Ne ulazeći u dublje analize, možemo reći da se nastavlja pozitivan trend rasta iz posljednje dvije godine, što ipak svjedoči da se polako, ali sigurno, stvara okružje u kojem se počinje bolje razumijevati uloga i mjesto turizma u cjelokupnom gospodarskom razvoju. Kao što i najsporiji, ako ne gubi iz vida svoj cilj, još uvijek ide brže od onog koji luta bez cilja, s optimizmom gledamo u budućnost bosanskohercegovačkog turizma. Nadam se da će nakon konferencije u Bihaću i uspostavljanja institucionalnog upravljanja područjem NP Una turizam doživjeti svojevrstan preporod, čime će se stvoriti uvjeti ne samo za održivi razvoj područja Nacionalnog parka nego i za ukupni gospodarski, društveni i kulturni razvoj općine Bihać i Unsko-sanske županije. Kad je riječ o najinteresantnijim domaćim destinacijama, onda su to svakako Međugorje, Sarajevo, Stari most u Mostaru, Neum, ali i sve one destinacije koje nude aktivan odmor za srednju klasu željnu da vidi nešto novo i interesantno.

• Što BiH može ponuditi svijetu i po čemu može postati prepoznatljiva u turizmu, i kako onda afirmirati taj bosanskohercegovački turistički brend?

- Nama na ovom stupnju razvoja izuzetno pogoduje činjenica da je u ovom trenutku jedan je od ključnih trendova suvremenoga turističkog tržišta potraga za ekološki očuvanim prostorom i autentičnošću. Školski smo primjer turističke destinacije koju karakterizira raznovrsnost prirodnih pogodnosti, povijesne i kulturne baštine, i koja upravo na tim temeljima može graditi svoju superiornost razvijajući specifične vrste turizma kao što su zimski, avanturistički, vjerski, kulturni, zdravstveni ili ekoturizam. Imamo upravo ono što tržište traži. Uostalom, i Svjetska turistička organizacija, koju je na proljetos održanoj konferenciji o turizmu u Mostaru predstavljala gospođa Cordula Wohlmuter, jasno nam je poručila da je naša razvojna šansa upravo u još uvijek relativno očuvanoj prirodi i autohtonoj tradiciji i kulturi. Drugo je pitanje zašto mi to ne prihvaćamo, čak i kad nam to kažu svjetski turistički autoriteti, i još važnije zašto to ne znamo ponuditi svijetu… Da bismo postali prepoznatljivi, ponajprije moramo poraditi na stvaranju pozitivnog imidža Bosne i Hercegovine, što je zadaća kako državnih i entitetskih struktura tako i nevladinog sektora, eksperata, ali i svakoga građanina ponaosob. U tom smislu, cijenimo da, uz poštovanje društvene i kulturne autentičnosti pojedinačne destinacije, očuvanje njenog naslijeđa i tradicionalnih vrijednosti, promociju turizma treba podići na razinu zajedničkog nastupa promovirajući Bosnu i Hercegovinu kao zemlju prirodnih vrijednosti, bogate povijesti i sastavljenu na tradiciji različitih kultura.

Razgovarala: Ana-Marija Dedić

poziv na pretplatu na : http://www.liderpress.hr/bih

Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.