Izvor: Lider poslovni tjednik | Četvrtak, 16.10.2008.| 09:18

Kemal Kozarić, guverner Centralne banka BiH - Berze nisu mjesto gdje ćete brzo zaraditi a da ništa ne radite

Previranja na međunarodnim financijskim tržištima koja su počela 2007. godine i intenzivirana su posljednjih mjeseci nisu imala izravan, već neizravan i ograničen utjecaj na ekonomije zemalja Jugoistočne Europe, jedan je od zaključaka guvernera središnjih banaka Jugoistočne Europe sa sastanka tijela zaduženih za bankarsku superviziju, na kojemu je BiH predstavljao guverner CBBiH Kemal Kozarić. U svjetlu dinamičnoga kreditnog rasta koji je primijećen u mnogim zemljama regije, tijela za superviziju pažljivo prate likvidnost komercijalnih banaka i kreditni razvoj kako bi osigurala kvalitetu kreditnog portfolija banaka i financijsku stabilnost. Guverner Kozarić govori o aktualnoj situaciji na BiH tržištu kapitala u kontekstu netom održanih lokalnih izbora u BiH, stanju bankarskog sektora, ali i reformi fiskalne politike, politike prihoda i strukturalnih reformi u pogledu obuzdavanja inflatornih pritisaka i debalansa tekućeg računa.

• Kako ocjenjujete trenutačnu situaciju na BiH tržištu kapitala u kontekstu zbivanja na međunarodnih financijskim tržištima, drastičan pad prometa na obje BiH burze i pad vrijednosti dionica?

- Generalna ocjena nedavna skupa u regiji je da svjetska kriza koja je krenula iz Amerike i koja ima utjecaj na Europu neće izravno utjecati na bankarske sektore i komercijalne banke regije, među ostalim ni u BiH. Posebno je važna regija zato što su grupacije komercijalnih banaka aktivne u Rumunjskoj, Bugarskoj, Srbiji, Makedoniji i Hrvatskoj aktivne i u BiH. One su srećom regionalne banke i nisu bile izravno eksponirane na američkom tržištu ili na poslovima s drugorazrednim hipotekarnim kreditima. S te strane one nemaju gubitke i ne očekujemo probleme za komercijalne banke. No, postoje neizravni efekti jer će vjerojatno kapital na inozemnom tržištu poskupjeti budući da sada i ‘majke’ tih banaka imaju probleme s likvidnošću u svojim zemljama i imat će manje prostora da podupiru svoje banke kćeri u regiji. I tu očekujemo blago povećanje kamatnih stopa, a dugoročno mogu nastati i problemi s likvidnošću tih banaka ne budu li imale aktivnost koju su imale dosad. Može se dogoditi da će komercijalne banke sada biti mnogo pažljivije u odobravanju kredita, znači dogodit će se zaustavljanje kreditnog rasta i morat će se orijentirati na domaće depozite.

Razgovarao: E. J. Felić

poziv na pretplatu na : http://www.liderpress.hr/bih

Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.