Elvir Švrakić, vlasnik i direktor Hayat TV - Nemam namjeru sinove prisiljavati da rade moj posao

Krajem februara 1992. godine, počela je da radi Nezavisna televizija Hayat, danas Hayat TV. Bila je prva komercijalna TV stanica u BiH, koja je u najteže, ratno vrijeme, razvijala svoje programske i ljudske kapacitete, te postavljala profesionalne standarde na domaćem prostoru.

Danas, 25 godina kasnije, ova TV kuća ima 170 zaposlenih, te prema najvećim tehnološkim standardima producira vlastiti program za pet različitih kanala. O ovoj važnoj obljetnici, postignutim uspjesima, radnoj filozofiji, porodici i njihovoj involviranosti u televizijski posao, aktivnostima koje ga vesele u slobodno vrijeme, razgovarali smo s Elvirom Švrakićem, vlasnikom i generalnim direktorom Hayat TV-a.

– Ponosim se svim saradnicima koji su u ovim godinama dali znatan doprinos da danas Hayat TV bude ovo što jeste. Neki od njih su došli vrlo mladi, rasli su, educirali se, ženili se i udavali, rađali i pored svega oni su i danas okosnica ovoga što radimo. Ponosan sam i na 25 godina stvaranja medijskog prostora u BiH. Ponosan sam, jer smo najveći proizvođač TV sadržaja u BiH, i jer smo najveći izvoznik usluga iz BiH. Ponosan sam, jer smo svoj ljudski i tehnički kapacitet uskladili sa svjetskim normama proizvodnje programa. Ponosan sam, jer smo prva TV stanica koja je s ATV Banjaluka u podijeljenoj zemlji uspostavila zajednički program koji ima jedinstvenog državnog emitera. Sve nabrojano je utemeljeno na radu i uzorima profesionalnih standarda. Najviše sam ponosan što smo u hiljadama domova prisutni i što svakodnevno dijelimo porodične trenutke s našim gledateljima – kaže Elvir na početku razgovora.

Ovo je vrijeme kada serije zauzimaju najviše prostora na TV stanicama, i evidentno imaju i najviše rejtinge. Vaša TV kuća se oslanja na vlastitu domaću produkciju. Zašto ste izabrali taj poslovni model? Skuplji je, teži…?

– Tim Hayat TV-a je uvijek bio vrijedan. Uvijek se odlučujemo za stvarati više i bolje. Ne podliježemo poslovnim odlukama koje nemaju uporište u profesionalnim načelima. Iako smo komercijalna stanica, odavno nosimo breme javnog emitera. Vlastita produkcija je to po čemu se Hayat prepoznaje sve ove godine. Danas je vrlo lako osnovati TV kanal, kupiti strane serije i s maksimalno pet zaposlenih zamišljati da je to TV. Dok sam ja na čelu ove kuće, programski sadržaj će pratiti profesionalne odredbe TV stanice.

Hayat TV je kroz ovih 25 godina educirala i iznjedrila mnoga novinarska i voditeljska imena, a mnogi od njih su danas na drugim TV stanicama. Kako gledate na odljev ljudi koje ste sami educirali i koji su postali prepoznatljivi baš na Hayat TV-u, koliko je, zapravo, dobro za jednu TV stanicu da "stara" lica odlaze, a dolaze "nova"?

– S jedne strane je dobro kada vrlo kvalitetan kadar nakon određenog vremena ima mogućnost da promijeni sredinu, i da se dokazuje u drugim uslovima. S druge strane sigurno je teško ako imate veliku fluktuaciju kadrova, pogotovo onih u koje ste uložili znatne napore u educiranje. To mi je kompliment. Istina, te edukacije su našu firmu u mnogo slučajeva i koštale. To nije naša obaveza. Našim radom u Hayat TV-u postavili smo kriterije koji su educirali generacije kvalitetnog kadra. Mogu reći da sam jedini direktor u BiH koji poznaje i kapacitete drugih TV stanica. Ljudi čine sve. Zato sam i ponosan, a naša stanica je visoko pozicionirana u svijetu edukacije kadra.

Danas imate 170 uposlenika.

– Da. Prije početka finansijske krize i uplitanja kriminalaca u medijsku industriju, mi smo imali 297 zaposlenih. Te dvije kriminalne televizije danas ukupno imaju 90 zaposlenih. Ljudi su najveće bogatstvo, koje svaku firmu krasi, oni su ti koji je čine takvom, a ne oprema i prostor.

Koliko pratite program Hayat TV-a kao gledatelj i koje biste projekte izdvojili, kojima se najviše ponosite?

– Dnevno gledam televiziju tri sata. To mi je posao. Gledam sve kanale koji su ozbiljna konkurencija. Od Hayatovih programa izdvajam produkcijske emisije, sve – bez izuzetka. Sve ih pratim, makar u snimku.

Kroz programe koje emitirate pokazali ste izuzetnu društvenu odgovornost, prije svega kroz emisiju "Ispuni mi želju", koja ove godine slavi deset godina emitiranja. Ostali ste istrajni u društvenoj odgovornosti, iako ste komercijalni medij.

– Kada bi svi u BiH uradili onoliko koliko smo mi u ovih deset godina, siguran sam da u BiH ne bismo imali niti jednu porodicu koja je u bilo kom vidu socijalni slučaj, niti bolesnika koji se može izliječiti, a da čeka na to. Ponosan sam na sve ove godine emisije "Ispuni mi želju", na sve koji je pripremaju, uređuju, vode.

Strategija Vaše kompanije je i multimedijalna platforma – sinergija televizije i interneta, koja u svojoj digitalnoj grupi okuplja portal, društvene mreže i savremene besplatne aplikacije za mobilne uređaje. Jeste li u neku ruku sami sebi konkurencija, s obzirom na razvoj digitalnih medija?

– Na planu sinergije između novih medija i tradicionalne TV, u regiji mi nemamo konkurenciju. I u svijetu imamo vrlo mali broj TV stanica koji su blizu našeg stepena razvoja. To je budućnost, ne samo televizije, nego i svih medija koji polako izumiru.

Konkurencija, mjeriteljstvo gledanosti, da li je to i dalje borba s vjetrenjačama?

– Garantiram da na kraju neće biti borba s vjetrenjačama. Mi nismo iskoristili ni deseti dio pravnih sredstava u ovoj borbi, iako su kriminalci zaludjeli i ponekog političara, ali i tužilaštvo, koji im pomažu.

Televiziju Hayat utemeljio je Vaš otac, a Vi ste nastavili porodični posao. Koju očevu viziju Vam je bilo važno kroz godine koje su uslijedile očuvati?

– Na prvom mjestu poštenje. U pitanju je porodični posao i bilo kojom greškom narušava se obraz cijele porodice, ali i svih uposlenih u Hayatu.

Uz Vas se uključio i Vaš brat Ahmed, te njegov sin Ammar. Prenosite li i Vi na svoje sinove ljubav prema ovom poslu i koliko su oni zainteresirani da nastave porodičnu tradiciju?

– Ahmed je direktor Produkcije, i pogledavši unazad uz sve poteškoće koje smo imali u tom poslu, on taj posao odlično radi, prilagođava se novim izazovima i novim trendovima. Ammar je mlad počeo, pa još luta od voditelja do posla koji bih ja volio da radi, a to je u Hayat digitalnim medijima, što u posljednje vrijeme i radi. Moj najstariji sin Adnan je djelimično u poslu, radi u Hayatu, ali ne u televizijskom poslu. Sina Farisa, kojem je tek 16 godina, ne zanima televizija i nema nikakvu želju da se približi tom poslu. On je fudbaler i nada se da će igrati u "Juventusu". Emir je dijete i on još nema ozbiljne poslovne poglede na život. Sada je u fazi kada vjeruje da će svirati velike koncerte, kao danas "2Cellos", i oni su mu idoli. S obzirom na to da znam kakvim poslom se bavim, nemam namjeru da ih prisiljavam da rade ovaj posao.

Sa suprugom Almom, direktoricom Programa Hayat TV-a, dijelite privatni i poslovni život. Koliko je uopće moguće u vašem slučaju posao ostaviti tamo gdje i pripada, u officeu, a kući ni računar ne uključiti?

– Ovo je teška tema. Zajednički porodični rad, pogotovo na odgovornim poslovima, donosi kako radosti, tako i probleme. Lijepo bi bilo kada posao ne bismo unosili u kuću, ali, nažalost, to se često dešava. Mi imamo nepisano pravilo da kada oboje pretjeramo, poslije 18 sati uopće ne razgovaramo o poslu. Život je lijep i ima mnogo tema o kojima možemo razgovarati.

Svako od vas dvoje ima svoje profesionalne odgovornosti, jeste li jedno drugom i najveći kritičari i savjetnici kad je riječ o poslu?

– Da, veliki smo kritičari, i u mnogim elementima u poslu se razilazimo u stavovima. Zbog takvih stavova rijetko prisustvujemo zajedno na programskim kolegijima. Ali uvijek je moja zadnja: "Da Alma, saglasan sam s tobom ".

Šta Vas još, osim televizije, veseli?

– Veseli me šetnja, pogotovo u prirodi. Vesele me putovanja po BiH, uživam u vožnji automobila. Vesele me razgovori s ljudima, jer tako stječem pravu sliku naše domovine. Veseli me druženje s optimističnim ljudima i pokušavam izbjegavati pesimiste. Uživam u dobroj knjizi i druženju s omladinom.

Imate li neku poruku za Vaše gledatelje?

– Hayat vas u ovih 220.000 sati, koliko emitiramo program, nikada nije iznevjerio, nikada nismo mijenjali pravac, boju, dres. Uvijek smo bili vodilja koju treba slijediti, uvijek smo vidjeli mnogo ispred realnog. Ostanite vjerni nama, našoj viziji i ciljevima, i vjerujem da tako možemo vrlo brzo postati Švicarska. Nama su sekunde dragocjene, zato ih dijelimo s vama. Volio bih da dočekam dan da živimo u zemlji koja nije korumpirana i gdje su mladi ljudi spremni da rade. Volio bih da su kriteriji života svakom pojedincu, znanje i profesija. Volio bih da se svi u BiH više volimo.

(Napomena: tekst i fotografije u potpunosti preuzete sa sajta magazina Azra)