Miroslav Janjić, direktor Aerodroma Banjaluka - Završetkom kargo centra bićemo najznačajniji igrač u regiji

Nakon završetka investicija u Aerodrom Banjaluka do kraja godine, Banjaluka će dobiti nekoliko značajnih destinacija, od kojih su u razmatranju stjecišta poput Beča ili Ciriha, tvrdi Miroslav Janjić, direktor Aerodroma.

- U prošloj godini ukupno je bilo 1.480 letova. Iz toga vidite da nema dana da nema nekih letova. U istom periodu prihvaćeno je i otpremljeno 21.315 putnika. To ni izbliza nije približno potencijalu koji iznosi oko 200.000 putnika za prve tri godine - rekao je on u intervjuu za Nezavisne.

Šta Banjalučani i ljudi iz ovog dijela RS mogu očekivati kad je u pitanju naš aerodrom? Hoće li biti nekih novih letova?

- Počeli smo s realizacijom investicionog programa, koji planiramo završiti tokom ove godine. Ne postoji nijedna realno predvidiva prepreka koja bi mogla da onemogući takav razvoj. Tu planiramo izgradnju objekta za robni saobraćaj. Ta djelatnost je značajnije bila prisutna tokom 2014. prilikom transporta rashlađenog mesa za Tursku. Tako ćemo dobiti kapacitet koji će biti najznačajniji u BiH i cijeloj regiji. Takav jedan sadržaj nema ni Beograd. Zagreb pokušava, u fazi je izgradnje, ali mi ćemo završetkom te investicije sasvim sigurno biti najznačajniji na ovim prostorima.

Postoji li realni potencijal da se to i iskoristi kada bude izgrađeno?

- Sasvim sigurno, i to smo dokazali na samo jednom poslu (Turska). Kada postanete prepoznatljivi, onda svi oni koji razmišljaju da koriste jedan takav sadržaj su naši klijenti. Za završetak izgradnje plan je oktobar 2017.

(Foto: Teodora Brnjoš)

To znači da prije kraja 2017. očekujemo jednu ozbiljnu priču kad je u pitanju kargo saobraćaj?

- Tako je. Paralelno s tim, takođe u okviru investicionog programa, planiramo i nadogradnju aerodromske zgrade koja ne zadovoljava aerodromske sadržaje koje traže aviokompanije. One, na primjer, traže određeni broj kvadrata po putniku, traže određene klimatske i sanitarne uslove, traže određeno vrijeme prihvata i otpremanja putnika. Mi te standarde sada nemamo u cijelosti. I tu investiciju planiramo završiti do kraja godine. Osim toga, potrebna nam je oprema. Moramo nabaviti jedno vatrogasno vozilo, cisternu za mlazno gorivo i dodatnu opremu za prihvat prtljaga i opreme. Time dobijamo cjelinu koja daje predispozicije za razvoj. Odobreni kredit od strane Investiciono-razvojne banke RS za sve ove investicije je 7 mil KM.

Možemo li ljude obradovati novim linijama ili destinacijama?

- Možemo reći da je ova godina prekretnica u kojoj moramo da donesemo takve odluke i povučemo takve poteze koji će rezultirati novim linijama i destinacijama iz Banjaluke. Naravno, za Beograd, ali pored Beograda i za velika stjecišta poput Beča ili Ciriha. Opredijeljeni smo i za skandinavske zemlje.

Ima li interesa? Razgovarate li s ozbiljnim kompanijama?

- Ima ih, i te kako. Air Serbia je svakako jedna od njih. To kažem punog srca jer znate da oni sada lete za Ameriku i da stalno šire mrežu u Evropi i Aziji. Ali nisu jedini. To je ono što za sada mogu reći.

Ali, hoćete li se složiti da smo puno propustili proteklih godina? Da li je WizzAir bila velika šteta da to nismo uspjeli realizovati?

- Ne bih ja mogao reći da je to bila velika šteta, ali na neki način jeste bila šansa.

(Foto: Teodora Brnjoš)

Ali, kad vidimo sad Tuzlu i koliko su se oni razvili...

- Tuzla ima svoj razvojni put i ne bih htio da govorim o njima. Njihov i naš razvojni put se razlikuju. Različita su nam opredjeljenja, ali i potrebe. Evo jedno pitanje za vas: Zašto nemate niskobudžetnih letova iz Zagreba? Mislim da se tu može povući jedna linija između nas i Zagreba.

Kako nam danas izgleda aerodrom? Ima li nekih aktivnosti, mimo tih letova Air Serbie?

- Naravno da ima. Osim redovnog, priznajem, nedovoljnog letenja koje imamo za Beograd tri leta sedmično i pet letova u ljetnoj sezoni imamo čitav niz letova generalne avijacije, privredne avijacije, poljoprivredne, Oružanih snaga itd. Sve njih opslužujemo. Naravno, to je samo pomoćna djelatnost koju želimo da zadržimo. Ali, naše opredjeljenje je razvoj linijskog saobraćaja. Danas (petak), recimo, imamo desetak aviona poljoprivredne avijacije, imamo nekoliko letova poslovne avijacije o kojima, razumljivo, ne mogu govoriti. Takođe, s vremena na vrijeme imamo letove Vazduhoplovnog servisa i Helikopterskog servisa Vlade RS. Ne postoji dan kada ovdje nemamo neku vrstu aktivnosti. Ali, naravno da imamo i prostora i mogućnosti da imamo i veći obim, a rekli smo kako to želimo da ostvarimo.

Imate li podatke o broju letova, da ljudi vide kakav je obim letova?

- U prošloj godini ukupno je bilo 1.480 letova. Iz toga vidite da nema dana da nema nekih letova. U istom periodu prihvaćeno je i otpremljeno 21.315 putnika. To kao cifra zaista ne govori mnogo, ali govori da određene aktivnosti postoje. To ni izbliza nije približno potencijalu koji, prema svim našim procjenama, s kvalitetnim destinacijama koje želimo i hoćemo uvesti, iznosi oko 200.000 putnika za prve tri godine. To je minimalan period koji je potreban kao vrijeme da ljudi steknu navike letenja i da postignete određeni nivo prepoznatljivosti. A ako uzmemo u obzir da dolazi do promjena mentaliteta, navika i potreba, onda je to neminovnost koja će sigurno da raste. Imamo podršku Vlade RS i mislimo da ćemo, uvažavajući sve terete koji nas pritišću, uspjeti u planu da uspostavimo kvalitetno letenje i da svi skupa budemo ponosni na naš aerodrom.