Izvor: Klix | Petak, 13.05.2016.| 11:19
Izdvojite članak Odštampajte vijest

Sanela Pašić, predsjednica uprave Hypo banke - Mijenjamo poslovnu filozofiju

Sanela Pašić
Sanela Pašić (Foto: linkedin.com)
Sanela Pašić je na čelo Hypo Alpe Adria Bank imenovana u martu ove godine, u vrijeme kada ova banka prolazi kroz temeljito restruktuiranje. Za Klix.ba govori o procesima kroz koje Hypo banka prolazi, novom imidžu banke, poslovnim planovima, ali i stanju u bankarskom sektoru BiH, kolapsu dvije banke u RS-u i mogućem utjecaju na finansijske tokove u BiH.

Hypo banka je u 2016. najavila promjenu imena i jedan potpuni ribrending. Uz nove vlasnike došla je i ova promjena – banka mijenja ime, logo i generalno imidž i to već u ovoj godini.

Ribrending banke i cijele Grupe je jedan od glavnih projekata za ovu godinu. Sanela Pašić, predsjednica uprave Hypo Alpe Adria Bank, kaže za Klix.ba kako se ne radi samo o promjeni imena i loga, nego i o jasnom signalu nastojanja uprave da promijeni Banku i cjelokupnu poslovnu filozofiju koja ih pokreće.

Je li već odlučeno kako će se zvati banka i da li je ta informacija dostupna javnosti?

- Da, odlučili smo – imamo i novo ime, logo i korporativne boje, ali ne mogu vam reći više – da ne pokvarimo iznenađenje. Novo ime naše grupacije ćemo predstaviti javnosti do ljeta. Projekt sa strateške strane vode naši partneri koji, u svjetskim razmjerima, imaju renome. Dodatno, prije početka svih aktivnosti, u suradnji sa partnerima, smo i među internim, ali i eksternim krugovima proveli intervjue kroz fokus grupe tako da je u krajnji rezultat novog brenda ugrađeno i njihovo mišljenje.

Na koji način se, pored ribrendinga, Hypo banka namjerava bolje pozicionirati na tržištu BiH?

- Naš cilj je jasno, jednostavno bankarstvo. Kada ste dugo u bankarstvu malo i zaboravite koliko su terminologija, pravila, metode izračuna pa i osnove bankarskih proizvoda možda prekomplicirane i zamorne za prosječnog korisnika finansijskih usluga. Tri su stuba na kojima ćemo graditi našu jednostavnost. Prvi je fokusiranost na osnove što znači da ćemo se truditi da radimo nekoliko stvari jako dobro, radije nego da radimo puno stvari prosječno. Drugi je efikasnost: našu energiju ćemo usmjeravati na otklanjanje prepreka koje klijenti imaju u komunikaciji sa bankom i treći - ta komunikacija treba da bude jednostavna i razumljiva klijentu.

Pojednostavljenje, ubrzanje i povećanje efikasnosti procesa su baza na kojoj interno radimo i na kojoj ćemo dalje razvijati pojedine proizvode i usluge prema klijentima. Da bismo to postigli i kako bismo se prilagodili potrebama klijenata, prvo treba da revidiramo postojeće procese i prilagodimo vlastite kapacitete. Hypo je finansijska grupa orijentirana isključivo na tržišta i klijente u ovoj regiji, a banke u Bosni i Hercegovini su bitan dio cijele Grupe. Naša grupacija to vidi kao jasnu prednost nas, kao banke, u odnosu na konkurenciju.

Kakvi su poslovni rezultati Hypo banke u BiH u protekloj godini? Koliki udjel na tržištu BiH drži Hypo banka (broj poslovnica, bankomata i sl.)?

- Hypo grupacija u BiH, koja se sastoji od dvije banke, na našem tržištu je i dalje među vodećim bankarskim grupacijama u zemlji sa tržišnim udjelom od 7%. U proteklim godinama udio se procentualno jeste smanjivao, i to planski, a sve u sklopu aktivnosti na konsolidaciji banke koje su provedene prije reprivatizacije grupe i naše banke. Ovo u suštini znači da je aktiva banaka u proteklim godinama podijeljena na zdravi dio, te rehabilitacijski ili problematični dio. Novi vlasnici, "Advent International" i EBRD, su u julu 2015. godine kupili ovaj prvi dio, dakle banke sa zdravim portfoliom i infrastrukturom, dok je ovaj drugi dio ostao u vlasništvu austrijske države i na tržištu sada posluje odvojeno od nas, pod okriljem "Heta Asset Resolution" grupe. Ovakva podjela je neminovno dovela do smanjenja aktive banaka koje čine našu grupaciju danas, a time i smanjenja tržišnog udjela, ali smatramo da je bila racionalna i stvorila dobre predispozicije za repozicioniranje i poslovanje nove Hypo Grupe.

Konsolidacija ove vrste je praćena i planiranim negativnim rezultatom. Naime, kako bi se osigurao najbolji mogući start u sklopu nove vlasničke strukture banke imali smo jednokratna dodatna knjiženja na strani troška na kraju 2015. godine, koja su rezultirala visokim gubitkom obje banke. Takav jednokratni gubitak nikako ne predstavlja stvarni operativni gubitak iz poslovanja.

Hypo Banke BiH imaju visoku adekvatnost kapitala i likvidnost, poslovnu mrežu koja broji preko 70 poslovnica u svim regijama BiH, te 126 bankomata.

Ulrich Kissing, novi direktor Hypo Alpe Adria grupe, rekao je da banka želi riješiti pitanja iz prošlosti. Koja su "pitanja iz prošlosti" koja opterećuju rad Hypo banke u BiH?

- Hypo banka je i kroz 2015. godinu za sobom vukla teret ranijih prerizičnih plasmana i kreditiranja sa nekvalitetnim kolateralima koji su kao problem identificirani u posljednjoj globalnoj ekonomskoj krizi – od 2008. naovamo. To je bio najveći problem sa čijim se posljedicama banka nosila sve ove protekle godine - riješen je ovim prebacivanjem plasmana u HETA-u koje sam ranije spomenula. Nadalje, reputacijski i operativno, problem su i krediti sa valutnom klauzulom u švicarskim francima. Ovome problemu se sistemski i intenzivno pristupa od 2011. godine, a kroz rješenje koje je klijentima ponuđeno u martu ove godine vjerujemo da ćemo najveći dio klijenata rasteretiti i osloboditi neizvjesnosti i problema u otplati izazvanih rastom kursa CHF-a u odnosu na domaću valutu.

Hypo banka je ponudila konverziju kredita u švicarskim francima. Možete li nam pojasniti šta osobi koja je podigla 100.000 KM (recimo na 20 godina) donosi konverzija? Koliko je ta osoba do sada otplatila, koliko glavnice još duguje i koliko će, nakon konverzije otplatiti?

- Prezentiraću Vam jedan živi primjer na kojeme kolege rade. Klijent je podigao 80.700 CHF / 99.873 KM. Nedospjela glavnica je 50.282 CHF/ 88.606 KM uz 73 KM nedospjele redovne kamate. Klijentu će se bilansna potraživanja umanjiti za 30% u iznosu 15.097CHF / 26.603 KM.

Nakon ovog otpisa, preostat će iznos za restrukturu od 62.076 KM za koji će uz rok otplate od 124 mjeseca, te kamatnu stopu od 5,99%, novi anuitet iznositi 672,64 KM. Naravno, nisu svi klijenti isti zbog historijata ili faze otplate u kojoj se nalaze, ali svi će imati minimalno 30% otpisa duga.

Zašto je za banku neprihvatljiva konverzija kredita po kursu franka na dan podizanja?

- I novac, kao i roba ima svoju tržišnu vrijednost u svakom trenutku. Ne možemo se vraćati na vrijednost CHF-a u odnosu na domaću valutu od prije 8-9 godina. Tržišno je neprihvatljivo raditi konverziju po kursu na dan plasmana kredita. Time se na neprihvatljiv način mijenja dogovoreni pravni posao – u konkretnom slučaju kreditiranje uz valutnu klauzulu. Banka sve vrijeme, i sada održava adekvatnu deviznu usklađenost – to znači da za izloženost u nekoj valuti mora imati pokriće u toj istoj valuti u skladu sa pravilima regulatora. Kako bi plasirala kredite sa valutnom klauzulom u CHF-ovima, izvori finansiranja banke su bili u CHF-ovima i rastom kursa valute CHF, Banka ima veće obaveze preračunato u KM.

Iz Udruženja "Švicarac" najavljuju blokade Hypo banke, uz optužbu da banka pravi dogovor sa vlastima o njima bez njih.

(Foto: Lisa S./shutterstock.com)
- Nema ovdje nikakvog dogovora, nego racionalne diskusije, na temelju koje su vlade, i RS i FBiH, dale negativna mišljenja na predložene zakone o konverziji koji propagiraju stavove udruženja. Slično mišljenje dali su i predstavnici svjetskih finansijskih institucija u našoj zemlji.

Mi u cijelosti poštujemo prava Udruženja da imaju i iskazuju svoj stav o ovoj problematici, na bilo koji način, pa i putem blokade. Jedna takva blokada se već desila i smatramo je mirnim izražavanjem protesta - cijenim da je prošla korektno sa strane Udruženja i banke. Jedino što zamjeramo jeste što Udruženje distribuira brojeve o ugroženim klijentima koji su drugačiji od činjeničnog stanja i naizgled uvećavaju problem. Činjenično je stanje da banka u Federaciji trenutno ima ukupno 2.440 klijenata sa valutnom klauzulom u CHF i njihova zaduženost čini manje od 1% aktive bakarskog sektora, a sa ovom dobrovoljnom konverzijom nadamo se da će ovaj broj biti značajno umanjen u naredna dva mjeseca.

Koliko sporova vezanih za kredite u francima je do sada vođeno i koliko je istih banka dobila/izgubila?

- U Federaciji se vodi 1.100 postupaka, a do sada je izrečeno 199 prvostepenih presuda – korektno je reći da je značajan dio u korist klijenata, kao i dio u korist banke. Međutim, samo dva postupka u FBiH imaju konačan epilog kroz pravosnažnu presudu i po pitanju valutne klauzule obje presude su u korist banke.

S druge strane, naših 1.194 klijenata sa 1.216 partija - skoro polovina od ukupnog broja klijenata, među kojima je i oko 17% onih koji su tužili banku, su podnijeli zahtjev za realizaciju konverzije kredita prema rješenju koje je ponudila banka. Rješenje podrazumijeva smanjenje obaveze za 30%, odnosno 50% za socijalnu kategoriju, konverziju kredita i fiksnu kamatnu stopu od 5,99%.

Da li će propast dvije banke u RS-u utjecati na cjelokupno bankarsko tržište u BiH i koje pouke bi vlasti trebale izvući iz iskustva propasti Banke Srpske i Bobar Banke?

- Bankarski sektor je ogledalo stabilnosti ekonomskih procesa u zemlji. Na mikronivou problemi sa ove dvije banke jesu izazvali probleme i u realnom i javnom sektoru – no one su držale mali udio na tržištu i, gledajući ukupno bankarski sektor, on je i dalje izuzetno stabilan i nije oštećen ovim dešavanjima. Jeste činjenica da su međunarodni kreditori trenutnu situaciju na finansijskom tržištu BiH vidjeli kao nešto čime se Vlada treba pozabaviti kroz jasnu strategiju i provedbu akcionog plana s ciljem očuvanja dostignutog visokog nivoa stabilnosti sektora. Ako želite da ocjenite da li je radi nečega poljuljana vjera u banke, u bankarski sistem, potrebno je samo pogledati podatke o statusu štednje građana – a ona iz godine u godinu raste.

Kamate u BiH su na rekordno niskom nivou, ali ipak su veće nego u većini zemalja EU, čak i susjedstva. Šta je razlog tome?

- Na rekordno niskom nivou su iz razloga što je trenutno ponuda banaka veća od potražnje za novcem. A općenito su visoke zbog rejtinga države i nedostatka strukturalnih reformi koje bi popravile investicijsku klimu u zemlji. Rizik zemlje, odnosno rejting koji BiH ima, povlači za sobom i skuplje izvore finansiranja i veće kamatne stope za građane i privredu.

Kako komentirate potez CBBiH, i mislite li da će on uticati na smanjenje kamatnih stopa?

- CBBiH će od 1.7.2016 godine povećati obaveznu rezervu banaka za dugoročne depozite sa 7% na 10%. Istovremeno će na višak sredstava preko obavezne rezerve obračunavati naknadu.

Sa stanovišta likvidnosti i dešavanja na međunarodnim tržištima, ova je mjera iz perspektive CB imala smisla, ali sad je pitanje kako će banke odreagovati na nju. Potencijalno ova mjera na neki način tjera banke da olabave kreditne politike i potencijalno smanje kamatnu stopu na kredite. S druge strane, ima nekih stvari u bankarskoj regulativi koje su prepreka ovakvoj reakciji, a i banke će nerado odlučiti da, umjesto da plate naknadu na višak sredstava, novce plasiraju i ulaze u rizične poslove u nedostatku kvalitetnih projekata.

Finansije su sistem spojenih posuda tako da moguća reakcija može biti i pad kamata na štednju.


Unos komentara je omogućen samo ulogovanim korisnicima.
Pratite na našem portalu vijesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izvještaje.
Testiraj besplatno!
Prijavite se na naš dnevni ekonomski bilten koji će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana.
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Testiraj besplatno!
Testiraj besplatno!
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima.
Testiraj besplatno!

Ako ste već korisnik, ulogujte se:
Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE
Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE