Edin Ibrahimpašić, direktor "Bihaćke pivovare" - Ključ je u rukama kupaca

U intervjuu za portal "eKapija", Ibrahimpašić govori i o tome kako su uspjeli opstati na tržištu sve te godine, o sudbini pivarske industrije u BiH, kao i o novinama koje očekuju sve ljubitelje njihovog "preminger" piva i drugih proizvoda.

eKapija: Ove godine "Bihaćka pivovara" obilježava 25 godina postojanja. Možete li nam uporediti poslovanje nekada i sada?

- Usporedba je u biti nemoguća jer se poslovanje prije 25 godina odvijalo u sasvim drugom političko-ekonomskom uređenju od današnjeg i samim tim su razlike enormne. Poslovni rezultati iz tih godina nisu se mogli poslije ponoviti, iako iz godine u godinu "Bihaćka pivovara" bilježi znatan rast i na pragu je da ponovi te rezultate.

eKapija: Sa kojim rezulatatima ste završili prošlu godinu? Očekujete li promjene u 2015?

- Od samog početka ostvarujemo dobit koja oscilira zbog niza faktora, od cijena inputa do samih tržišnih kretanja, a pritom najviše mislim na cjenovno kretanje proizvoda. Što se tiče inputa i njihovih cijena, ova godina je dosta povoljnija u odnosu na prethodnu, tako da možemo očekivati ostvarenje zadanih planova za ovu godinu, a to je rast za nekih 5-6%.

eKapija: S obzirom na to da je stanje u industriji piva u BiH sve teže, kako ste opstali na tržištu sve ove godine?

- Kretanje poslovnih prilika u BiH se ne razlikuje mnogo od tranzicijskih zemalja u regionu ili ako hoćete zemalja koje su u prijelazu iz komandne ekonomije u tržišnu ekonomiju, a koje su opterećene nasljeđem nepovoljne ekonomske i društvene strukture gdje se najsporije privatizira i mijenja krupna industrijska proizvodnja. Ipak, i u takvim prilikama, "Bihaćka pivovara" je uspješno završila proces privatizacije i ulagala prije svega u svoje zaposlenike i njihovo znanje, inovativne tehnologije i proizvodne procese, a što je zasigurno i ključ našeg opstanka, ali i vizija razvoja "Bihaćke pivovare".

eKapija: Pivare u BiH teško izlaze na kraj sa stranom konkurencijom. Ima li nekih naznaka da će domaća proizvodnja uskoro biti zaštićena?

- Bosna i Hercegovina je potpisnica niza međunarodnih ekonomskih sporazuma kojima je potpuno otvorila tržište prema zemljama regiona i Europe, ali i ista ta tržišta napravila dostupnijim za vlastite proizvode. Ipak, ti sporazumi do sada su više pogodovali u korist rasta uvoza u BiH, tako da je trgovinski deficit BiH prema zvaničnim podacima u 2014. godini iznosio 6.849.296.000 KM, a što predstavlja povećanje u odnosu na 2013. godinu za 9,45%.

Ta činjenica nikako ne ide u prilog rasta domaće proizvodnje i ekonomskog rasta države, ali poslovni ljudi ne mogu i ne smiju biti pesimisti, već moraju iznalaziti uvijek rješenja, a sve u cilju ostvarivanja boljih rezultata u poslu kojim se bave. Državne vlasti trebaju napraviti ambijent da se to i omogući.

eKapija: Na koji način podstaći građane BiH da biraju domaće, a ne uvozno pivo?

- Ovo je ključno pitanje prije svega za vlastodržce, ali i za svakog građanina ponaosob. I nije u pitanju samo pivo kao proizvod, već općenito povećanje svijesti ili, bolje reći, osvještenje građana koji značaj ima čin kupovine domaćeg proizvoda. Kada se nađe ta "čarobna formula" mislim da će nam i ekonomija krenuti rapidno uzlaznom putanjom.

eKapija: Da li je uvođenje diferencirane akcize donijelo neki značajniji napredak za domaće pivare? Kakvo je stanje nakon toga?

- Proizvodni kapaciteti i kvalitet proizvoda domaćih pivovara dovoljni su da zadovolje potrebe i mnogo šireg područja od BiH, i odgovarajuće poslovno okruženje i ravnopravan položaj na tržištu omogućili bi umanjenje enormnog odliva novca smanjenjem uvoza i kreiranje njegovog uvećanog priliva rastom izvoza. Aktuelna situacija negativno djeluje i na javne prihode, jer se najveći dio uvoza piva odvija bez carinskih opterećenja, uz nerealnu nisku deklariranu carinsku vrijednost, kojom se dodatno umanjuju i poreski prihodi. Zadržavanje jednakog akciznog opterećenja velikih i malih pivara u ovako neravnopravnom tržišnom položaju ne samo da je nepravedno, već i ekonomski i fiskalno štetno i neodrživo.

Postojanje diferencijalne akcizne stope za pivo nije izmišljena u BiH. Dakako i to je jedna od direktiva u EU kojom se omogućava zemljama članicama EU uvođenje diferencirane akcizne stope na pivo sa mogućnošću sniženja te stope do 50% za pivovare sa manjim proizvodnjama. Zamislite zemlje EU u kojima svako veće selo ima malu pivaru (Njemačka, Austrija, Belgija, Češka itd.), što bi se dogodilo sa istim da nisu prešli na model smanjenja akciza do maksimalnih 50% između velikih i malih proizvođača piva.

Kod nas u BiH, nažalost nije iskorištena mogućnost uvođenja te procentne razlike, već je ona mnogo manja, tako da su očekivani rezultati izostali, ali samo postajanje diferencijalne akcizne stope na pivo u BiH daje mogućnost i nadu da će se ta razlika povećati do ovih 50%, kada bi i efekti bilo puno veći.

eKapija: Kakva je, prema Vašem mišljenju, sudbina pivarske industrije u BiH?

- Bez obzira na sve probleme koje nas prate, optimizma ne manjka. Pivarska industrija u BiH egzistira već više od 150 godina i preživjela je mnoge turbulentne vremenske periode i nedaće koje su pratili to vrijeme. Ipak, vraćam se na ključ rješenja, a to su naši konzumenti, potrošači, kupci. Sve je u njihovim rukama.

eKapija: Gdje sve izvozite pivo i kakvi su rezulatati ostvareni na stranim tržištima?

- Osim plasmana proizvoda na domaćem tržištu, "Bihaćka pivovara" je izvoznik na skoro svim kontinentima svijeta. Najveći udio eksportnih tržišta čine Hrvatska, Srbija, Makedonija, zatim zemlje članice Evropske unije, SAD, Kanada, Australija i odnedavno Izrael. Naročita pažnja se pridaje upravo pregovorima oko realizacije ugovora sa kupcima osvježavajućih bezalkoholnih proizvoda i izvorske vode u UAE.

Obim izvoza "Bihaćke pivovare" je u 2014. godini bio oko 15% od ukupnih prihoda.

eKapija: Koje su glavne kočnice za veće širenje u zemljama van BiH?

- To prije svega zavisi od zemlje u koju izvozite svoje proizvode, a one bi se generalno mogle podjeliti na zemlje bivše države, ili kako se to sad definira, kao zemlje u regionu i ostale zemlje.

Kad je u pitanju robna razmjena piva kao proizvoda sa ovim zemljama, brojke su skoro apsolutno na strani tih zemalja, od kojih Srbija i Hrvatska dominiraju i to uglavnom sa izvozom piva u BiH, sa više od 90% od ukupno uvezenog piva u BiH. U isto vrijeme izvoz piva u ove dvije zemlje je minoran. U samoj toj činjenici vidljivo je da postoje određeni problemi koji su uglavnom "nevidljivi" i koji se još nazivaju vancarinskim barijerama i kojih je jako mnogo.

Evo navešću samo nekoliko primjera. Evidentirano je vraćanje isporuka proizvođača piva u BiH na graničnim prelazima prilikom izvoza piva na čijoj etiketi se nalazi više od jednog navedenog uvoznika za Srbiju, gdje takva odredba uopće ne postoji u referentnom Pravilniku o deklarisanju, označavanju i reklamiranju hrane, dok u isto to vrijeme na etiketama piva proizvedenih u Srbiji i koji se izvozi u BiH, postoji više od jednog navedenog uvoznika i gdje nadležne institucije u BiH uopće ne prave problem oko toga.

Isto tako, problem nepostojanja referentnih i akreditiranih laboratorija u svim zemljama u regionu pogoduje svakoj od zemalja. Bez obzira što svaki granični prelazak piva prati i kvalitativna analiza i certifikat referentnog laboratorija iz zemlje porijekla, svaka od zemalja uvoznica traži da se ista ta analiza obavi i u njenom laboratoriju. To rezultira time da vremenski period koji je potreban jednoj isporuci piva od prelaska graničnog prijelaza do maloprodaje iznosi i do 20 dana i zamislite šta to znači za proizvod kao što je pivo, i to u ljetnom periodu.

Na našu žalost, ovakvu situaciju obilato koriste susjedne zemlje, Hrvatska i Srbija, dok je u BiH više izraženo kao iznimka, a ne kao stalna praksa.

eKapija: Osim piva "preminger", proizvodite vodu i gazirana i negazirana bezalkoholna pića. Kako se oni kotiraju na tržištu i koliki udio ostvaruju u prihodima?

- Ljubitelji piva znaju da je za vrhunsko pivo potrebna čista prirodna izvorska voda i za to možemo zahvaliti našoj "lipoj" vodi, izvorištu udaljenom od "Bihaćke pivovare" 8 km. Sustavom cjevovoda "lipa" dotiče do naših proizvodnih pogona koja je i glavni sastojak i ostalih naših proizvoda, pa tako i osvježavajućih bezalkoholnih napitaka.

Nažalost problemi s kojima se susrećemo na tržištu su jednaki onima za pivo, ali kvalitet naših proizvoda nam zasigurno daje razlog za optimizam, a to su "orangina", "limona", "tangerina" koje proizvodimo po licenci, te program osvježavajućih bezalkoholnih napitaka - "frizy" ledeni čajevi, te "jamp" sokovi i svakako prirodna izvorska voda "lipa" voda.

Procenat udjela ovih proizvoda u ukupnom prihodu firma je u 2014 godini bio oko 15%.

eKapija: Koliko je učešće "preminger" radler piva sa ukusom bitter lemona u prodaji? Hoće li biti nekih novih ukusa?

- Radler piva su postala sve traženija na ovim našim prostorima i posebnu pažnju upravo posvećujemo razvoju tih proizvoda, ali je njihova potražnja još uvijek na skromnom nivou u odnosu na kapacitete.

eKapija: Svjetske pivare se sve više okreću ka proizvodnji sajder alkoholnih pića. Možemo li to očekivati i u "Bihaćkoj pivovari" u budućnosti?

- Kako je bit opstanka na tržištu kontinuirano ulaganje u nove tehnologije i širenje asortimana proizvoda, sasvim je neupitan potvrdan odgovor na Vaše pitanje. Ono što mi nastojimo u "Bihaćkoj pivovari" od samog početka, jeste pružiti svojim konzumentima vrhunski kvalitet proizvoda proizvedenih po originalnoj recepturi.

"Bihaćka pivovara" će i dalje nastojati svojom odlučnošću, posvećenošću i predanošću, usmjeriti sve napore da "preminger" ostane prepoznatljiv i prijateljski brend njegovih konzumenata. Odlučna u namjeri da svoje konzumente raduje "bogatstvom u boci", iskrenim i prijateljskim odnosom će tražiti svoje mjesto na domaćem i inozemnim tržištima.

Sajder pića su samo jedan od novih proizvoda, kao uostalom i radler piva koja su možda nova na našem tržištu, ali ne i na evropskom tržištu, s kojima se pokušava "kompenzirati" pad potrošnje i prodaje piva koji je evidentan u posljednjih nekoliko godina.

"Kolač je sve manji, a apetit sladokusaca je sve veći", tako da svi mi pokušavamo nekim novim, drugačijim proizvodima doći do svog potrošača.

Vedrana Džudža