Mehmed Cero, pomoćnik ministra za okoliš - Pojedinac proizvede 270 kilograma otpada

Federacija BiH dobiće do kraja 2007. godine strategiju zaštite okoliša. Stanje okoliša će se posmatrati kroz komponente zaštite zraka, upravljanja otpadom, zaštite prirode i upravljanja vodama. Za izradu strategije Federalno ministarstvo okoliša i turizma angažovalo je konzorcij koji čine Bosna-S Oil Service Company, Institut za hidrotehniku i Institut IPSA. U ovaj posao je, osim 14 eksperata konzorcija, uključen još niz eksperata i predstavnika važnih institucija, nevladinog sektora i medija.

O dokumentu koji će predvidjeti šta sve treba uraditi u narednih deset godina da bi se poboljšalo stanje okoliša i ispunili standardi Evropske unije, Mehmed Cero, federalni pomoćnik ministra za okoliš, u razgovoru za Oslobođenje kaže:

Evropske obaveze

• Šta strategija predviđa?

- U projektnom zadatku koji smo napravili u prošloj godini glavne dimenzije strategije su održivi razvoj i uključivanje evropskih standarda u naše norme, zakone i propise. To, takođe, uključuje i obaveze koje imamo u provedbi međunarodnih konvencija i protokola koje je BiH ratificirala. S obzirom na to da BiH nema institucije na državnom nivou, onda su entiteti obavezni da to ispune. Mi imamo ulogu da ne kočimo razvoj, a da istovremeno aktivno štitimo okolišne vrijednosti - zrak, vodu, biodiverzitet, da na odgovarajući način upravljamo otpadom.

• Da bi se sve to kvalitetno uradilo bilo je potrebno sačiniti analizu stanja okoliša. Do kakvih rezultata ste došli?

- Zadatak konzorcija za izradu federalne strategije je, između ostalog, da u skladu sa metodologijom Evropske agencije za okoliš, čija članica nastojimo postati, šaljemo izvještaje. Zbog toga smo za ovaj projektni zadatak izradili metodologiju. To je metodologija zvana DPSIR (Pokretači, Pritisci, Stanje, Uticaji i Odgovori). Do niza indikatora došli smo u oblasti komunalnog otpada. Jedan od zanimljivih podataka je da svaki građanin godišnje proizvede 270 kilograma otpada. Takođe, iz ukupno prikupljenog otpada 40 posto se odlaže na općinska nesanitarna odlagališta, kojih u FBiH ima 54, dok se 36 posto otpada uopće ne zbrinjava. Na teritoriji FBiH postoje čak 1.893 lokacije divljih deponija. No, mi moramo isto znati koliko industrija proizvodi otpada, koliko se generira medicinskog i farmaceutskog otpada da bismo kvalitetno upravljali otpadom i pripremili mjere da se on reducira. Mi, takođe, u ovoj godini, paralelno s izradom strategije realiziramo projekte izgradnje regionalnih sanitarnih deponija. Na prostoru cijele BiH treba izgraditi 15 deponija, deset u FBiH, pet u RS.

Fond za okoliš

• Osim sa otpadom, slično je i sa drugim vrstama zagađenja okoliša?

- Isto možemo govoriti o vodama ili o prirodi. Na primjer, o tome kako se emisija sumpordioksida iz Termoelektrane Kakanj, kao i drugih teromolektrana, manifestira na buduće nacionalne parkove Igman-Bjelašnica, Treskavica i kanjon Rakitnice, na šume uopšte, kao i na poljoprivredu, s obzirom na pojavu kiselih kiša. Dakle, šta treba da urade termoelektrane, odnosno država tamo gdje je vlasnik da bi se to stanje predupredijedilo. Takođe, BiH je pred gradnjom novih termo i hidroelektrana. Za svaki takav objekat potrebno je, u skladu sa Zakonom o zaštiti okoliša, sačiniti studiju uticaja na okoliš i dobiti okolinsku dozvolu. To su novi okolinski instrumenti. Moraćemo naći balans između potreba za razvojem i zaštite okoliša. Takođe, naše aktivnosti ćemo koordinirati sa Republikom Srpskom, budući da i oni imaju u osnovi isti zadatak. Ista smo država, pa mnoge stvari moraju biti potpuno usaglašene.

• Kako će se osigurati novac za provedbu strategije i okolišne projekte?

- Napravićemo procjenu sredstava koja se mogu osigurati iz više izvora. Najprije iz budžeta Federacije, potom iz fonda za okoliš koji uspostavljamo, te putem međunarodnih institucija koje brinu o okolišu. Računamo na Svjetsku banku i Evropsku banku za obnovu razvoj i njihove povoljne kredite, ali i Evropsku uniju i njene pretpristupne fondove. Očekujemo tehničku podršku, ali i pomoć za opipljive projekte - za izgradnju sistema za pročišćavanje otpadnih voda, zbrinjavanje otpada, za opremanje monitoring stanica, mjerenje kvaliteta zraka itd. Jedan od instrumenata je GEF - Pomoć za globalni okoliš, a tu su i sporazumi na bilateralnoj osnovi sa državama koje nude saradnju u okviru mehanizama Protokola iz Kjota. Strategija će sagledati sve te mogućnosti.

• Šta mogu biti prepreke na putu provedbe strategije?

- Važnu ulogu u provođenju strategije, okolišnih propisa i okolinske politike imaće inspekcije. Ukoliko inspekcija nije spremna, educirana i efikasna, teško će se moći poboljšati ukupno stanje okoliša. Sada u okviru Federalne inspekcije nema dovoljno kadrova za kvalitetno obavljanje inspekcijske kontrole. Na kraju, ne treba zaboraviti i na ulogu građana i obrazovnog sistema, koji značajno mogu doprinijeti poboljšanju stanja okoliša.